Okvir suradnje 2025. – 2030. s Republikom Hrvatskom © 2025 Grupacija Svjetske banke Radnička cesta 80/IX, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 2357 222; Internet: www.worldbank.org/croatia Ovaj dokument izradili su djelatnici Grupacije Svjetske banke uz doprinose vanjskih suradnika. Nalazi, tumačenja i zaključci koji su ovdje izneseni ne odražavaju nužno stajališta Grupacije Svjetske banke, njezina Odbora izvršnih direktora ili država koje oni predstavljaju. Grupacija Svjetske banka ne jamči točnost podataka uključenih u ovaj dokument, koji su preuzeti iz više vanjskih izvora. Granice, boje, denominacije i druge informacije prikazane na bilo kojoj karti u ovom dokumentu ne impliciraju nikakav stav Grupacije Svjetske banke u pogledu statusa nekog državnog područja ili potvrdu ili prihvaćanje takvih granica. Prava i odobrenja Materijal u ovom djelu podliježe autorskim pravima. Budući da Grupacija Svjetske banka potiče širenje ovog znanja, ovo se djelo može reproducirati, u cijelosti ili djelomično u nekomercijalne svrhe, uz potpuno navođenje izvora. Sve upite u pogledu prava i licenci, uključujući dopunska prava, potrebno je uputiti na adresu: World Bank Publications, The World Bank Group, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA; email: pubrights@worldbank.org. Oblikovanje i prijelom: kuna zlatica, www.kunazlatica.com Okvir suradnje 2025. – 2030. s Republikom Hrvatskom Međunarodna banka za obnovu i razvoj Ured za države članice Europske unije Regija Europe i središnje Azije Međunarodna financijska korporacija Regija Europe Multilateralna agencija za osiguranje investicija Ibrd Potpredsjednica: Antonella Bassani Regionalna direktorica: Anna Akhalkatsi Direktor ureda za hrvatsku: Jehan Arulpragasam Ifc Potpredsjednik: Alfonso Garcia Mora Regionalna direktorica: Ines Rocha Direktor za hrvatsku: Marcelo Castellanos Miga Potpredsjednik: Ed Mountfield Direktorica: Sebnem Erol Madan Tim grupacije svjetske banke Jehan Arulpragasam, direktor ureda za hrvatsku (ibrd) Kazimir Luka Bačić, stručnjak za operacije (ibrd) Magdalena Soljakova, viša predstavnica za hrvatsku (ifc) Johanne Buba, viša ekonomistica (ifc) Seonyeong Son, viša službenica za upravljanje rizicima (miga) ZAHVALE Grupacija Svjetske banke izuzetno cijeni suradnju i doprinos Vlade Republike Hrvatske u pripremi ovog Okvira suradnje s Republikom Hrvatskom (CPF), pod vodstvom Ministarstva fi- nancija. Dodatni doprinosi mnogih koji su pridonijeli pripremi CPF-a, uključujući predstavnike civilnog društva, privatnog sektora, razvojne partnere i druge skupine i pojedince, jednako su cijenjeni. Ovaj CPF rezultat je timskog rada uz aktivno sudjelovanje cijelog tima za Hrvatsku, kao i djelatnika iz globalnih praksi i drugih odjela Grupacije Svjetske banke. Naslovne fotografije s lijeva na desno © Paul Prescott / Shutterstock © Author: MORE arhitekture, Photo: Bosnić+Dorotić © Anuta23 / Shutterstock © Gorodenkoff / Shutterstock © paulprescott72 / iStock © Subodh Agnihotri / iStock © 1st footage / Shutterstock Sadržaj 1. Uvod ................................................................................................................................................................6 2. Kontekst zemlje i razvojni program.....................................................................................................11 2.1 Politički kontekst....................................................................................................................................... 12 2.2 Najnovija gospodarska kretanja .......................................................................................................... 12 2.3 Siromaštvo, nejednakost i kvaliteta života........................................................................................ 15 2.4 Najveći razvojni izazovi............................................................................................................................16 2.4.1 Institucionalni nedostaci i neučinkovitosti u javnom sektoru..........................................16 2.4.2 Nedovoljna dinamičnost, produktivnost i ulaganja privatnog sektora.......................... 17 2.4.3 Manjak radne snage i vještina ................................................................................................... 20 2.4.4 Okolišna održivost te osjetljivost na katastrofe i klimatske promjene.......................... 21 3. Okvir suradnje: selektivnost i ambicija.............................................................................................24 3.1 Filtri za odabir..............................................................................................................................................25 3.2 Okvir suradnje.............................................................................................................................................28 3.2.1 Ishod 1.: povećanje ulaganja i produktivnija radna mjesta................................................ 29 3.2.2 Ishod 2.: povećanje okolišne otpornosti..................................................................................34 3.2.3 Jačanje institucija: horizontalno područje............................................................................. 36 3.3 Provedba Okvira suradnje...................................................................................................................... 36 4. Upravljanje rizicima ................................................................................................................................ 39 Prilog ..................................................................................................................................................................... 41 Ishod 1.: povećanje ulaganja i produktivnija radna mjesta................................................................. 42 Ishod 2.: povećanje okolišne otpornosti................................................................................................... 45 Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 4 Kratice i pokrate AROP U riziku od siromaštva (At-risk-of-poverty) ASA Savjetodavne usluge i analitika (Advisory Services & Analytics) BDP Bruto domaći proizvod CLR Izvješće o provedenoj Strategiji partnerstva i naučenim lekcijama (Completion and Learning Review) CCDR Izvješće o klimatskim promjenama i razvoju (Country Climate and Development Report) CEB Razvojna banka Vijeća Europe CEM Gospodarsko izvješće za zemlju (Country Economic Memorandum) COV ID-19 Bolest uzrokovana koronavirusom 2019 CPF Strategija partnerstva (Country Partnership Framework) DARP Program za oporavak problematične imovine (Distressed Assets Recovery Program) EBRD Europska banka za obnovu i razvoj ECA Europa i središnja Azija EFRR Europski fond za regionalni razvoj EIB Europska investicijska banka EK Europska komisija ESF+ Europski socijalni fond plus EU Europska unija EU27 Europska unija s 27 država članica Eurostat Statistički ured Europske unije EV Električno vozilo FDI Izravna strana ulaganja FG Fiskalna godina GHG Staklenički plin (Greenhouse gas) GLV Globalni lanac vrijednosti GSB Grupacija Svjetske banke GU ECFIN Glavna uprava za ekonomske i financijske poslove GU EMPL Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje GU REGIO Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku HCR Pregled stanja ljudskog kapitala (Human Capital Review) HDZ Hrvatska demokratska zajednica UI Umjetna inteligencija IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj ICAM Metoda procjene institucionalnih promjena (Institutional Change Assessment Method) IDA Međunarodno udruženje za razvoj IFC Međunarodna financijska korporacija IFI Međunarodna financijska institucija (International financial institution) IKT Informacijska i komunikacijska tehnologija IMF Međunarodni monetarni fond IPF Financiranje investicijskih projekata (Investment Project Financing) 5 IR Istraživanje i razvoj MIGA Multilateralna agencija za osiguranje investicija MREL Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (Minimum Requirement for Own Funds and Eligible Liabilities) MSP Mala i srednja poduzeća NEET Osobe koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (Not in employment, education or training) NGEU NextGenerationEU NPOO Nacionalni plan oporavka i otpornosti NRS Nacionalna razvojna strategija OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj PBC Uvjeti koji se temelje na učinku (Performance Based Conditions) PforR Program za rezultate (Program for Results) PFR Pregled javnih financija (Public Finance Review) PISA Program za međunarodno ispitivanje znanja i vještina učenika PKM Paritet kupovne moći PLR Izvješće o provedbi Strategije partnerstva i naučenim lekcijama (Performance and Learning Review) RAS Savjetodavne usluge uz naknadu (Reimbursable Advisory Services) RDNA Brza procjena štete i potreba (Rapid Damage and Needs Assessment) RRF Mehanizam za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility) SCD Sistemska dijagnostika zemlje (Systematic Country Diagnostic) SG REFORM Radna skupina za reforme i ulaganja SIE Srednja i istočna Europa SOE Poduzeće u državnom vlasništvu (State-owned enterprise) SORT Standardizirani alat za ocjenu rizika operacija (Standardized Operations Risk-Rating tool) STEM Prirodoslovlje, tehnologija, inženjerstvo i matematika TF Uzajamni fond (Trust Fund) TIMSS Trendovi u znanju matematike i prirodoslovlja (Trends in International Mathematics and Science Study) TVET Tehničko i strukovno obrazovanje i osposobljavanje (Technical and Vocational Education and Training) UN Ujedinjeni narodi USD Američki dolar VFO Višegodišnji financijski okvir Posljednji Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom donesen je 2. svibnja 2019., izvješće br. 130706. Posljednje Izvješće o provedbi Okvira suradnje i naučenim lekcijama doneseno je 13. ožujka 2023., izvješće br. 180636. VALUTNI EKVIVALENTI Tečaj važeći na dan 31. ožujka 2025. Valutna jedinica = euro (EUR) 1 USD = 0,9246 EUR FISKALNA GODINA od 1. srpnja do 30. lipnja © Paul Prescott / Shutterstock Uvod 1. UVOD 7 U posljednjih deset godina Hrvatska je ostvarila znatan pomak u gospodarskom razvoju i životnom standardu svojih građana. U tom razdoblju, tijekom kojeg se Hrvatska uspješno oporavljala od recesije uzrokovane pandemijom, dobri rezultati ostvareni su zahvaljujući odgovornom gospodarskom upravljanju i provedbi važnih reformi. Rastu je znatno pridonio oporavak turističkog sektora, koji je 2024. činio 19 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Javna ulaganja i gospodarski rast dodatno su se povećali zbog znatnog priljeva sredstava iz Europske unije (EU) u razdoblju 2020. – 2024., koja su kumulativno iznosila oko 19 posto BDP-a za 2023. godinu. Zahvaljujući rastu hrvatskoga gospodarstva, znatno se povećao životni standard, a BDP po stanovniku izražen kao paritet kupovne moći (PKM) povećao se sa 60,7 % prosjeka zemalja EU27 u 2015. na 76,8 % u 2024. Međutim, kako bi zadržala snažan rast, povećala zajednički prosperitet i smanjenjima siromaštvo, Hrvatska treba pronaći rješenje za nekoliko temeljnih izazova. Hrvatska najprije treba povećati cjelokupnu produktivnost svojega gospodarstva poticanjem ulaganja privatnog sektora, pro- micanjem diversifikacije gospodarstva prema sektorima više dodane vrijednosti i uklanjanjem preostalih prepreka poslovanju koje negativno utječu na dinamičnost tržišta. Hrvatska se mora suočiti i s demografskim izazovima koji su jedan od uzroka nedostatka radne snage s vještinama potrebnima za daljnji rast. Uz to, kao zemlja prepuna prirodnih bogatstava na kojima se temelji i njezin veliki turistički sektor, Hrvatska svoj rast mora odvojiti od pritisaka na okoliš povezanih s korištenjem voda i zagađenjem zraka te upravljati svojom znatnom izloženošću rizicima od ekstremnih vremenskih uvjeta. Za to će biti potrebno bolje upravljati prirodnim resursima, sman- jiti zagađenje te ublažiti okolišne i klimatske rizike. Hrvatska ujedno treba povećati energetsku učinkovitost, proširiti obnovljive izvore energije kako bi smanjila rizike povezane s globalnom volatilnošću cijena energenata te poboljšati gospodarske rezultate u ključnim sektorima. Iako je u posljednje vrijeme ostvarila napredak, Hrvatska treba dodatno jačati institucije kako bi održala gospodarski i socijalni razvoj te učinkovito odgovorila na razvojne izazove. U tom kontekstu Grupacija Svjetske banke planira svoj program usredotočiti na najizraženi- je razvojne izazove s kojima se Hrvatska suočava. Ovim se Okvirom suradnje za razdoblje FG 2025. – FG 2030. Hrvatskoj nastoji pomoći da ostvari svoje razvojne ciljeve i pronađe rješenja za nove razvojne izazove koja se mogu primjenjivati i u drugim zemljama u svijetu. Cilj je ovog Okvira poticati održiv i uključiv gospodarski rast postizanjem dvaju ishoda: (1) povećanja ul- aganja i produktivnijih radnih mjesta te (2) povećanja okolišne otpornosti (slika 1.). U svim će aktivnostima iz ovog Okvira suradnje prioritet biti jačanje institucija u svrhu otpornog i ukl- jučivog rasta. Okvir suradnje je u potpunosti usklađen s ciljevima GSB-a (WBG Scorecard) te obuhvaća tri područja (Više boljih radnih mjesta, Više privatnih ulaganja te Zeleni i plavi planet i otporno stanovništvo) koja se analiziraju na temelju pet pokazatelja. Slika 1. Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom za FG 2025. – FG 2030. ishod 1. ishod 2. Povećanje ulaganja i Povećanje okolišne otpornosti produktivnija radna mjesta Horizontalni pokazatelj: jačanje institucija Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 8 Okvir se temelji na opsežnoj analizi zemlje te je usklađen s Vladinim ciljevima i misijom GSB-a u pogledu iskorjenjivanja siromaštva i jačanja zajedničkog prosperiteta na globalnoj razini. U njegovoj izradi uzeti su u obzir Sistemska dijagnostika zemlje (Systematic Country Diagnos- tic, SCD) u ažuriranoj verziji iz 2024., Gospodarsko izvješće za Hrvatsku (Country Economic Memorandum, CEM) iz 2023., Pregled javnih financija (Public Finance Review, PFR) iz 2023., Pregled stanja ljudskog kapitala (Human Capital Review, HCR) iz 2024., Izvješće o klimatskim promjenama i razvoju (Country Climate and Development Report, CCDR) iz 2025. (u izradi) te Izvješće o provedenom Okviru suradnje i naučenim lekcijama (Completion and Learning Review, CLR) za razdoblje FG 2019. – FG 2024. Utvrđena prioritetna područja u skladu su s Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2024. – 2028., Nacionalnom razvojnom strategijom (NRS) Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Tijekom izrade Okvira obavljene su konzultacije s velikim brojem partnera i dionika. Program Okvira za Hrvatsku vrlo je selektivan te usredotočen na poticanje privatnog fi- nanciranja i razvoj inovativnih rješenja. Za razdoblje obuhvaćeno ovim Okvirom, odnosno FG 2025. – FG 2030., GSB predlaže selektivan program koji obuhvaća zajmove Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od otprilike 700 milijuna USD i financiranje koje bi osigurala Međunarodna financijska korporacija (IFC) u iznosu od otprilike 1 milijarde USD, što se može prilagoditi u skladu s godišnjim planiranjem poslovanja.1 Hrvatska će i dalje imati pristup svim instrumentima GSB-a, pri čemu će se fleksibilni „uvjetovani” (if and then) pristup primjenjivati kao temelj za povećanje ambicije i razmjera programa u skladu s njezinim zahtje- vima i obvezama. IBRD će poduprijeti reforme javnih politika i ulaganja javnog sektora kako bi potaknuo privatni i javni kapital i kako bi se ostvarili ishodi Okvira, dok će IFC i MIGA u tu svrhu katalizirati rješenja i kapital privatnog sektora. U programu GSB-a prioritet će biti inovativni demonstracijski projekti i ulaganja koji se mogu proširiti financiranjem iz javnih/ili privatnih izvora. Cilj će GSB-a biti aktiviranje sredstava privatnog sektora zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji financijskih i savjetodavnih instrumenata te strukturiranju stručnog znanja. Za ostvarivanje utvrđenih ishoda u ovom će se Okviru koristiti jedan od dvaju filtara za odabir intervencija u Hrvatskoj. GSB će najprije odabrati aktivnosti u kojima će koristiti kapital aktiviran iz privatnog sektora. Zatim će pružiti inovativna rješenja koja se mogu iskoristiti za stjecanje znanja kao globalnoga javnog dobra te koja su primjenjiva i na druge zemlje. Okvir za razdoblje FG 2025. – FG 2030. uvelike će se oslanjati na prikupljanje znanja uz dodatno jačanje doprinosa Republike Hrvatske programu globalnog razvoja. U razdoblju obuhvaćen- om prethodnim Okvirom suradnje hrvatska nadležna tijela koristila su globalno znanje GSB-a za izradu reformi i programa ulaganja. Što je još važnije, znanje koje je GSB stekao u Hrvatskoj pokazalo se dragocjenim i za njegove druge klijente u različitim regijama s različitom razinom dohotka, a tako će biti i u budućnosti. Na primjer, znanje stečeno u projektu reforme plaća u državnoj i javnim službama u Republici Hrvatskoj podijeljeno je s devet zemalja u četiri regije, dok je znanje stečeno u projektu za inovacije u Hrvatskoj primijenjeno u pet zemalja. Okvirom će se stoga produbiti partnerstvo s Hrvatskom kako bi se povećala njezina uloga kao izvora znanja i iskustva u području razvoja, s fokusom na globalnim izazovima. Okvirom će se produ- biti i partnerstvo GSB-a s Republikom Hrvatskoj u području globalnog razvoja, što uključuje i veću ulogu Hrvatske kao donatora Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA). 1 Stvarni zajmovi IBRD-a ovisit će o čimbenicima kao što su uspješnost zemlje i programa, globalna gospodarska kretanja koja utječu na financijski kapacitet IBRD-a i potražnja drugih zajmoprimaca Banke. © Wirestock Creators / Shutterstock UVOD 9 Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 10 Angažman GSB-a u Hrvatskoj temeljit će se na čvrstim partnerstvima. Kako bi povećao razvojni učinak, GSB će blisko surađivati s ostalim razvojnim partnerima kao što su Europska komisija (EK), koja Republici Hrvatskoj pruža znatne resurse, međunarodne organizacije koje uključuju Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Međunarodni monetarni fond (IMF), Razvojnu banku Vijeća Europe (CEB), Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), Europ- sku investicijsku banku (EIB) i agencije Ujedinjenih naroda (UN) te bilateralni partneri. Kako bi postigao ciljane rezultate, GSB će nastojati povećati svoj učinak na razvoj i putem suradnje sa svim relevantnim dionicima kao što su privatni sektor, akademska zajednica i organizacije civilnog društva. Okvir je usklađen s IBRD-ovom politikom prihvatljivosti za financiranje (graduation policy), a odražava postupno povećanje dodatnosti koju pružaju IFC i MIGA. Iako je bruto nacionalni dohodak po stanovniku u Republici Hrvatskoj viši od referentnog dohotka od kojeg se počinje razgovarati o prihvatljivosti za financiranje (IBRD Graduation Discussion Income, GDI), Hrvatska mora pronaći rješenja za nekoliko temeljnih izazova za koja joj je potrebna tehnička i financijska potpora GSB-a. Hrvatska ima pristup tržištima kapitala i sredstvima iz fondova EU-a, ali njima može tek djelomično pokriti svoje potrebe za financiranjem, stoga izazovi povezani s admin- istrativnim kapacitetima javnih institucija, internim regulatornim preprekama i poteškoćama u provedbi, ako se ne riješe, mogu ograničiti njihovu dostupnost i korištenje. Višedimenzion- alni izazovi povezani s institucijama, razvojem i održivošću utječu na sposobnost Hrvatske da zadrži gospodarski rast i socijalni napredak; uz to, trebat će poboljšati administrativne kapacitete kako bi ostvarila svoje razvojne ciljeve i odgovorila na globalne izazove u promjen- jivom geopolitičkom kontekstu. Program GSB-a u ovom Okviru suradnje izrađen je u skladu s tim. Cilj je IBRD-a ojačati hrvatske institucije, izgraditi administrativne kapacitete, poboljšati pružanje i koordinaciju usluga javnog sektora te podržati provedbu temeljnih reformi i javnih politika potrebnih za održiv i uključiv rast privatnog sektora, jer je oboje potrebno za održiv prelazak praga za financiranje iz IBRD-a (graduation). Za budući razvoj Hrvatske sve će važnija biti dodatnost koju IFC i MIGA pružaju kroz rjeđe, rizičnije, kapitalne i inovativne financijske proizvode. Vlada je zatražila kontinuiran, iako selektivan, pristup svim instrumentima GSB-a. Budući da su razvojni izazovi s kojima se Hrvatska suočava složeni, da obuhvaćaju više sektora te da je potrebno dodatno jačati institucionalne kapacitete i koordinaciju među institucijama, GSB može poduprijeti Hrvatsku u provedbi njezina programa dugoročne strukturne transfor- macije i reforme. © Subodh Agnihotri / iStock 2. Kontekst zemlje i razvojni program Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 12 2.1 Politički kontekst Politička i socijalna stabilnost u proteklih osam godina temelj su čvrstog reformskog pro- grama i dobrih gospodarskih rezultata Republike Hrvatske. Na parlamentarnim izborima u travnju 2024. koalicija pod vodstvom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) osvojila je rekordni treći uzastopni mandat pa Hrvatska bilježi gotovo deset godina političke stabilnosti. Zahvaljujući toj političkoj stabilnosti, Hrvatska je mogla dovršiti značajne reforme kojima su potpomogli i njezino članstvo u EU-u (od 2013.) te pristupanje europodručju i schengenskom području (od 2023.). To pridonosi i ostvarivanju njezinih težnji za pridruživanjem OECD-u, što se trenutačno planira 2026. ili 2027. Iako je politička stabilnost značila kontinuiranu predanost provedbi programa reformi, česte promjene na čelu pojedinih ministarstava utjecale su na učinkovitost nekih resornih ministarstava, a katkad i na dinamiku provedbe sektorskih reformi. 2.2 Najnovija gospodarska kretanja Hrvatska ima malo i otvoreno gospodarstvo koje je, unatoč većim šokovima, ostvarilo znatan pomak u gospodarskom razvoju. U razdoblju od 2003. do 2024. godišnji rast BDP-a u prosjeku je iznosio 2,2 %, a BDP po stanovniku povećao se s 8.190 USD u 2003. na 23.931 USD u 2024. Međutim, rast je bio neujednačen, i Hrvatsku je pogodilo nekoliko šokova. Globalna financijska kriza 2008. dovela je do šestogodišnje recesije, koja je bila veliki korak unatrag na putu Hrvatske prema konvergenciji dohotka s EU. Pandemija bolesti uzrokovane koronavirusom (COVID-19) u 2020. prouzročila je najveću recesiju u povijesti Hrvatske jer se zemlja uvelike oslanja na turizam, koji čini gotovo 20 % njezina BDP-a. Stanje se pogoršalo početkom 2021. zbog viših cijena energenata, što je utjecalo na troškove energije u Hrvatskoj koju ona u velikoj mjeri uvo- zi te dovelo do viših troškova prijevoza, proizvodnje i kućanstava. Neovisno o tome hrvatsko gospodarstvo brzo se oporavilo zahvaljujući velikim i brzim programima fiskalne i monetarne potpore, što je uključivalo ograničenja cijena energije i golem priljev sredstava EU-a (više od 13 milijardi EUR ili 19 % BDP-a u 2023.). Članstvo Republike Hrvatske u EU-u od sredine 2013. imalo je velik pozitivan učinak na njezin gospodarski rast u proteklih deset godina. Pristup jedinstvenom tržištu olakšao je oporavak od recesije jer su se hrvatska poduzeća mogla bolje integrirati s europskim partnerima, a to je u konačnici rezultiralo postupnim rastom izvoza dobara i usluga s 39 % BDP-a u 2012. na 50 % u 2024. Gotovo tri četvrtine tog rasta mogu se pripisati intenzivnijoj trgovini s drugim državama članicama EU-a, osobito zemljama srednje i istočne Europe. Više od 16 milijardi EUR sredstava iz fondova EU-a apsorbiranih do 2024. korišteno je za financiranje domaće potražnje, osobito velikih javnih ulaganja, ali u određenoj mjeri i privatnih ulaganja u produktivnu imovinu. Slično se očekuje do kraja ovog desetljeća jer će u okviru novoga višegodišnjega financijskog okvira (VFO) te programa NextGenerationEU (NGEU), uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), u sljedećih pet godina Hrvatska imati pristup otprilike 20 milijardi EUR iz fondova EU-a, što odgovara četvrtini njezina BDP-a u 2024. Posljednjih godina Hrvatska bilježi stabilne stope rasta BDP-a, što ubrzava konvergenciju njezina dohotka s ostatkom EU-a, ali bi pokretači rasta hrvatskoga gospodarstva uskoro mogli iscrpiti svoj potencijal. U posljednje tri godine prosječni rast BDP-a dosegnuo je 4,8 % te je kontinuirano bio veći od prosječnog rasta u EU-u i europodručju. Stoga se konvergencija dohotka ubrzala te je 2024. Hrvatska dosegnula 76,8 % prosječne razine dohotka zemalja EU27 (izražen u PKM-u), što je povećanje sa 67,3 % u 2019. Zahvaljujući snažnom rastu, smanjenju Kontekst zemlje i razvojni program 13 javnog duga i dobrim rezultatima u provedbi NPOO-a, sve tri svjetske kreditne agencije pov- ećale su 2024. kreditni rejting Hrvatske na iznadprosječan. Međutim, gospodarski rast sve više ovisi o potrošnji i javnim ulaganjima, koja su uglavnom potaknuta rastom plaća, ekspanzivnom fiskalnom politikom i priljevom sredstava iz fondova EU-a. Uz to, čini se da je turistički sektor, kao jedan od ključnih pokretača gospodarskog rasta, dosegnuo svoj puni kapacitet i granice ekološkog prihvatnog kapaciteta (environmental carrying capacity). Postrožili su se uvjeti na tržištu rada, a plaće postojano rastu unatoč stagniranju produktivnos- ti, što može umanjiti konkurentnost Hrvatske. Omjer zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu (u dobi od 15 do 64 godine) raste, o čemu svjedoči podatak da je 2024. dosegnuo 68,3 %, što je 2,5 postotnih bodova manje od prosjeka EU-a. Velika potražnja za radnom snagom zbog prirodnog smanjenja stanovništva, iseljavanja i starenja uzrok je znatnog manjka radne snage u gotovo svim gospodarskim sektorima, što se tek djelomično ublažava velikim priljevom stranih radnika koji trenutačno čine gotovo 10 % svih zaposlenih. Stroži uvjeti na tržištu rada u uvjetima inflacije doveli su do većih pritisaka na plaće koje su u protekle tri godine brzo rasle i nadišle povećanje cijena. S druge strane, smanjen rast produktivnosti radne snage u kontekstu rasta plaća ograničava vanjsku konkurentnost Hrvatske. Unatoč dobrim gospodarskim rezultatima ne postoji jamstvo da će se ta nedavna konvergencija dohotka dugoročno nastaviti. Srednjoročno će gospodarski rast vjerojatno ostati snažan (tablica 1.), potaknut velikim priljevom sredstava iz fondova EU-a, rastućim turističkim sektorom, povećanjem zapošljavanja i velikim priljevom doznaka radnika. Međutim, nakon 2029. razina financiranja iz EU-a vjerojatno će se smanjiti jer se razlika između dohotka po stanovniku u Hrvatskoj i prosje- ka EU-a i dalje smanjuje. Očekuje se i da će se dugoročni rast ublažiti zbog različitih strukturnih prepreka, kao što su nepovoljni demografski trendovi, niska produktivnost rada i neučinkovitost javnih institucija. Ako se ti strukturni izazovi ne riješe, projicirana stopa rasta u razdoblju nakon 2030. Hrvatskoj neće biti dovoljna da dosegne prosječne stope dohotka EU-a. Tablica 1. Makroekonomski izgledi izgledi 2022 2023 2024e 2025f 2026f 2027f 2028f 2029f 2030f Realni rast BDP-a, u stalnim tržišnim cijenama 7,3 3,3 3,8 3,3 3,2 2,9 2,8 2,8 2,6   Privatna potrošnja 6,9 3,0 5,6 3,4 3,0 2,8 2,7 2,6 2,3   Državna potrošnja 2,2 7,1 4,5 3,2 2,9 2,6 2,4 2,0 2,4   Ulaganja 10,4 10,1 9,9 7,2 5,7 2,3 3,0 3,0 2,2   Izvoz, roba i usluge 27,0 -2,9 0,9 1,9 2,3 2,5 2,5 2,5 2,6   Uvoz, roba i usluge 26,5 -5,3 5,3 3,5 3,2 2 2,3 2,2 2,0 Realni rasr BDP-a, u stalnim faktorskim cijenama 8,4 3,5 3,6 3,6 3,2 3,0 3,0 2,8 2,7   Poljoprivreda 1,3 2,0 0,4 1,0 1,0 0,80 1,2 1,3 1,2   Industrija 5,9 0,6 2,1 2,3 2,3 1,70 1,9 2,0 1,9   Usluge 9,6 4,5 4,2 4,1 3,6 3,43 3,4 3,1 3,0 Inflacija (harmonizirani indeks potrošačkih cijena) 10,7 8,4 4,0 3,6 2,4 2,1 2,1 2,0 2,0 Zapošljavanje (% radno sposobnog stanovništva) 49,2 49,9 52,3 53,5 54,5 55,3 56,0 56,6 57,0 Tekući račun platne bilance (% BDP-a) -3,5 0,4 -0,9 -1,3 -1,6 -1,3 -1,0 -0,3 0,1 Neto izravna strana ulaganja (% BDP-a) 5,4 1,9 1,6 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 Fiskalni saldo (% BDP-a) 0,1 -0,9 -2,5 -2,2 -2,0 -1,9 -1,5 -1,2 -1,0 Prihodi (% BDP-a) 45,0 45,8 45,7 46,0 45,9 45,0 45,0 44,9 44,9 Dug (% BDP-a) 68,5 61,8 59,0 56,5 55,2 54,0 52,4 50,7 49,2 Primarni saldo (% BDP-a) 1,4 0,4 -1,2 -0,9 -0,8 -0,7 -0,3 0,0 0,3 Izvori: Državni zavod za statistiku, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, prognoza Svjetske banke. Napomene: e = procjena (estimate), f = prognoza (forecast) Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 14 © paul prescott / Shutterstock Kontekst zemlje i razvojni program 15 Posljednjih se godina gospodarski rast podupire ekspanzivnom fiskalnom politikom, ali je sada potrebna postupna konsolidacija kako bi se stvorio fiskalni prostor za velike potrebe za ulaganjima u budućnosti. Fiskalna se politika promijenila od restriktivne u razdoblju 2021. – 2022. do ekspanzivne u razdoblju 2023. – 2024., što odražava povećanje mase plaća u javnom sektoru te mirovina. Iako se javni dug kontinuirano smanjuje te je 2024. pao ispod 60 % BDP-a, i dalje je osjetljiv na negativne šokove. Stoga je u srednjoročnom razdoblju potrebna konsolidacija kako bi se (1) stvorio fiskalni prostor za potrebna velika ulaganja, osobito u jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva usvajanjem digitalnih i čistih tehnologija te omogućavanjem pristu- pa jeftinijim i održivim izvorima energije te (2) stvorilo dovoljno fiskalnih rezervi za izgradnju otpornosti na šokove. To je još važnije zbog očekivanog smanjenja dostupnosti sredstava iz fondova EU-a kojima se trenutačno financira velik dio javnih ulaganja. 2.3 Siromaštvo, nejednakost i kvaliteta života Hrvatska je smanjila siromaštvo zahvaljujući povećanju dohotka, ali je udio stanovništva u riziku od siromaštva i dalje velik. U proteklih deset godina realni dohodak kućanstva po stanovniku povećavao se prosječnom godišnjom stopom od 4,7 %, čime se stopa siromaštva u zemljama višega srednjeg dohotka (6,85 USD dnevno prema PKM-u u 2017.) spustila s 8,1 % u 2012. na 1,9 % u 2022. Posljednjih godina to ugrožavaju rastuće cijene hrane i energenata, ali su posljedice ublažene zahvaljujući Vladinoj potpori kućanstvima i poduzećima. Unatoč tim poboljšanjima 19,3 % stanovništva još uvijek živi s manje od 60 % medijana nacionalnog dohotka, zbog čega se među državama članicama EU-a za koje su dostupni podaci Hrvatska nalazi na sedmom mjestu prema stopi rizika od siromaštva (AROP). Ranjive skupine, kao što su stariji, slabije obrazovani, nezaposleni i marginalizirani poput Roma, i dalje su izložene visokom riziku, zbog čega su potrebne ciljane politike. Iako se u Hrvatskoj zajednički prosperitet poboljšao, širi ekonomski učinak ograničen je zbog stalno prisutnih nejednakosti među različitim skupinama stanovništva i područjima. Hrvatska je u proteklih deset godina zabilježila uključiv rast, pri čemu je u razdoblju od 2012. do 2022. realni dohodak po stanovniku za 40 % najsiromašnijih rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,8 %, većoj od nacionalnog prosjeka. Premija zajedničkog prosperiteta u Hrvatskoj iznosi 0,7 postotnih bodova i deseta je najveća u EU-u. U Hrvatskoj je 2022. manje od 2 % stanovništva živjelo ispod linije siromaštva za zemlje višeg srednjeg dohotka od 6,85 USD, što je znatno niže od prosjeka od 5,5 % za zemlje s višim srednjim i visokim dohotkom u regiji Europe i središnje Azije. Međutim, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj bila je tri postotna boda viša od pros- jeka zemalja s višim srednjim i visokim dohotkom u ovoj regiji. Hrvatska bilježi bolje rezultate u pogledu jednakosti te je njezin Ginijev koeficijent gotovo jedan bod manji od prosjeka za zemlje s višim srednjim i visokim dohotkom u regiji Europe i središnje Azije. Neovisno o tome i dalje postoje znatne razlike. Stope rizika od siromaštva ruralnih područja (25 %) dvostruko su veće od stopa urbanih područja (12,3 %), pri čemu gotovo polovina siromašnih u zemlji živi u ruralnim područjima. Razlike među spolovima dodatno pogoršavaju nejednakost, pri čemu se Hrvatska prema EU-ovom Indeksu rodne ravnopravnosti za 2023. nalazi na 20. mjestu od 27 država članica EU-a, što je 9,5 bodova niže od prosjeka EU-a. Žene razmjerno više pružaju skrb za koju nisu plaćene, više rade u kućanstvu te su slabije zastupljene u sektorima s visokim plaćama u kojima one zarađuju i 13 % manje nego muškarci; razlika u plaćama još je veća među osobama s nižim stupnjem obrazovanja. Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 16 Ekstremni vremenski uvjeti i klimatske promjene predstavljaju rastući rizik za živote ljudi i njihove izvore prihoda. Očekuje se da će ekstremni toplinski događaji utjecati na sigurnost opskrbe vodom, poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost opskrbe hranom te na stope morbiditeta i mortaliteta povezane s vrućinom. Zbog suših i vrućih ljeta Hrvatska će sve više biti izložena riziku od suša i šumskih požara. Očekuje se i da će se suočiti i s većim intenzitetom ostalih katastrofalnih događaja kao što su poplave i jaki vjetrovi te s rizicima od geoloških opasnosti kao što su potresi i klizišta. Smatra se da će te prirodne i vremenske katastrofe nerazmjerno više negativno utjecati na siromašna i ranjiva kućanstva te na stanovnike i imovinu u gradovima te duž obale. Iako Hrvatska ima ambiciozne planove prelaska na čišće gospodarstvo u skladu s ciljevima EU-a, ti bi planovi mogli negativno utjecati na siromašna i ranjiva kućanstva, osobito ona u gospodarski slabije razvijenim područjima u kojima su razine siromaštva više od prosjeka. 2.4 Najveći razvojni izazovi Hrvatska može ubrzati održiv, otporan i uključiv rast ako pronađe rješenje za četiri najveća razvojna izazova. Ona može imati napredno gospodarstvo te svim svojim stanovnicima osigu- rati veći prosperitet. U posljednjih pet godina ostvarila je velik napredak, prepuna je prirodnih bogatstava te je strateški smještena na jadranskoj obali, na razmeđu središnje i jugoistočne Europe. Kako bi postigla održiv rast za sve stanovnike, Hrvatska će morati pronaći rješenje za četiri najveća razvojna izazova, a to su: (1) institucionalni nedostaci i neučinkovitosti u javnom sektoru, (2) slaba dinamičnost, produktivnost i ulaganja privatnog sektora, (3) brze demografske promjene koje dovode do manjka radne snage i vještina i otežavaju pružanje socijalnih usluga i (4) okolišna održivost te osjetljivost na katastrofe i klimatske promjene. 2.4.1 Institucionalni nedostaci i neučinkovitosti u javnom sektoru Hrvatska je uvelike ojačala svoje institucije i povećala učinkovitost javnog sektora te time stvorila čvrste temelje za buduće reforme. Institucionalne reforme dobile su novi zamah 2020. zahvaljujući obvezama preuzetima u okviru NPOO-a i težnjama za članstvom u OECD-u. Značajni su primjeri reforma plaća u državnom i javnom sektoru, kojom se Hrvatska uskladila s dobrom praksom u različitim regijama te poboljšanja nekoliko ključnih pokazatelja u pravosuđu, kao što je smanjenje neriješenih starih predmeta i vremena potrebnog za rješavanje predmeta. Neovisno o tome strukture javnog upravljanja potrebno je dodatno poboljšati u različitim po- dručjima u kojima pokazatelji uspješnosti zaostaju za prosjekom EU-a, što uključuje kvalitetu propisa, kontrolu korupcije i vladavinu prava. Zbog neučinkovitosti u pružanju javnih usluga smanjeno je povjerenje u državu i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, zbog čega je Vladi teže provesti strukturne reforme potrebne za povećanje konkurentnosti i rasta zemlje. Hrvatska bi trebala poboljšati koordinaciju među različitim razinama vlasti i administrativnu učinkovitost kako bi odgovorila na novu generaciju izazova i povećala cjelokupnu djelotvornost strukturnih reformi. Iako su se poboljšali Vladini kapaciteti za strateško planiranje i kreiranje javnih politika (što je vidljivo iz uspješne provedbe reformi u okviru NPOO-a), provedba politika otežana je zbog slabe koordinacije među različitim razinama vlasti i nedostatnih administra- tivnih kapaciteta. Rascjepkanost poslova među ministarstvima, agencijama i jedinicama lokalne samouprave uzrok je kašnjenja u donošenju odluka te nedosljednog izvršenja javnih politika i dupliciranja rada, što umanjuje učinak reformskih inicijativa. Izostanak koordinacije osobito je vidljiv u područjima u kojima je potrebna međusektorska suradnja, kao što su poboljšanje investicijskog okruženja, modernizacija javne uprave i zaštita okoliša. Kontekst zemlje i razvojni program 17 Ograničeni institucionalni i financijski kapaciteti jedinica lokalne samouprave pridonose neučinkovitosti javnih usluga. Upravno-teritorijalnu organizaciju Hrvatske karakteriziraju brojne male jedinice lokalne samouprave s ograničenim mehanizmima za suradnju, što utječe na ekonomiju razmjera za javne službe i smanjuje kapacitete za strateška strukturna ulaganja i privlačenje privatnih ulagača. Probleme zbog rascjepkanosti pogoršavaju ograničeni kapaciteti jedinica lokalne samouprave, izostanak jasne podjele odgovornosti između različitih razina vlasti i nedostatni fiskalni kapaciteti. Iako je sustav trgovačkog pravosuđa nedavno poboljšan, njegovi rezultati i povjerenje javnos- ti mogu se znatno unaprijediti povećanjem učinkovitosti, snižavanjem troškova transak- cija i smanjenjem neizvjesnosti za ulagače. U hrvatskom pravosudnom sustavu došlo je do skraćivanja trajanja postupaka i smanjenja obujma neriješenih predmeta, no pravni postupci i dalje su dugotrajni i neučinkoviti u usporedbi s postupcima u drugim državama članicama EU-a. To stvara prepreke za rast poslovanja, ulaganja i gospodarsku konkurentnost. Produljeno vrijeme rješavanja predmeta i nepovjerenje javnosti u pravosuđe stvaraju neizvjesnost u po- gledu izvršenja ugovora, povećavaju troškove transakcija za ulagače i navode se kao značajne prepreke ulaganjima u Hrvatskoj. Kašnjenja u rješavanju sporova osobito pogađaju manja i mlađa poduzeća, što je djelomično odraz slabijeg korištenja mirenja i arbitraže te smanjenoga tržišnog natjecanja. Izazovi u pravosudnom sektoru posljedica su složenih administrativnih procedura, manjka upravljačkih vještina među pravosudnim dužnosnicima, izostanka digital- izacije i neodgovarajuće infrastrukture koja ne zadovoljava suvremene standarde u pravosuđu i energetske učinkovitosti. Na investicijsku klimu utječe i neizvjesnost povezana sa zemljišnim pravima i dugotrajnim postupcima prijenosa zemljišta koja pogađa tržišta zemljišta i planiranje korištenja zemljišta. Unatoč poboljšanjima okvir upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu u Hrvatskoj po- trebno je dodatno modernizirati. Poduzeća u državnom vlasništvu imaju značajnu ulogu u gospodarskoj aktivnosti zemlje i pružanju javnih usluga, osobito u energetskom i prometnom sektoru. Poboljšanjem njihova okvira upravljanja mogli bi se poboljšati njihovi financijski i op- erativni rezultati, smanjiti fiskalni troškovi, povećati inovacije i produktivnost te bi ih se moglo potaknuti na istaknutije djelovanje u području klime. Tim reformama olakšala bi se i potaknula privatna ulaganja. Očekuje se da će se novi zakon o poduzećima u državnom vlasništvu, čiji je cilj poboljšati njihovo korporativno upravljanje, zajedno s naknadnim propisima donijeti 2025. Njime se mogu utvrditi jasniji kriteriji sudjelovanja države u komercijalnim aktivnostima, uspostaviti centraliziranija koordinacija vlasnika poduzeća u državnom vlasništvu te uskladiti upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu u Hrvatskoj sa standardima OECD-a. Međutim, za punu provedbu Hrvatska će u narednim godinama morati uložiti znatan trud i sredstva. 2.4.2 Nedovoljna dinamičnost, produktivnost i ulaganja privatnog sektora Produktivnost je u Hrvatskoj i dalje slaba, što je odraz niske razine privatnih ulaganja, usre- dotočenosti na sektore niže produktivnosti i ograničenog sudjelovanja u regionalnim lanci- ma vrijednosti. U razdoblju od 2004. do 2023. ukupna faktorska produktivnost hrvatskoga gospodarstva povećala se za 11,2 %, u usporedbi s 30,3 % u sličnim zemljama srednje i istočne Europe.2 U posljednjih pet godina ulaganja privatnog sektora u prosjeku su činila 16,3 % BDP-a, 2 Baza podataka AMECO Glavne uprave Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 18 što je niže od prosjeka zemalja EU27 od 19 %. U razdoblju od 2011. do 2020. prosječni neto pril- jevi izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj činili su 2,4 % BDP-a i bili su niži od prosjeka u regiji od otprilike 5 %. Gospodarska aktivnost i ulaganja koncentrirani su u industrijama niže dodane vrijednosti kao što su turizam i tradicionalne usluge, dok sektori veće produktivnosti kao što su informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT), visokotehnološka proizvodnja i usluge koje se temelje na znanju čine manji dio gospodarstva. Ta slaba i usko fokusirana ulaganja ograničavaju širenje tehnologije i inovacija te sputavaju rast ukupne faktorske produktivnosti i produktivnosti rada te konkurentnost gospodarstva. Zbog ograničene integracije u globalne i regionalne lance vrijednosti ograničen je prijenos naprednih tehnologija i stručnog znanja, što pogoršava manjak produktivnosti unutar sektora. Nefleksibilno poslovno okruženje negativno utječe na dinamičnost poduzeća i tržišta. Iako su takve gospodarske aktivnosti djelomičan uzrok manjka produktivnosti, veći izazov predstavljaju neučinkovitosti tržišta i tržišne napetosti, koje su odraz prepreka tržišnom natjecanju. Gus- toća poduzeća po stanovniku u Hrvatskoj jedna je od najnižih u EU-u te je dinamičnost tržišta i dalja smanjena, što je odraz prepreka učinkovitoj preraspodjeli resursa prema produktivni- jim poduzećima. Nefleksibilno poslovno okruženje, koje karakteriziraju složeni insolvencijski postupci, restriktivni propisi za pružanje profesionalnih usluga, prepreke trgovini uslugama i složena birokracija, omogućuje opstanak neučinkovitih poduzeća zbog slabih konkurentskih pritisaka. Iako posljednjih godina na tržište ulazi sve veći broj poduzeća, iz rastućih marži u posljednjem desetljeću vidljivo je da bi se mogla ukloniti i preostala ograničenja za smisleno tržišno natjecanje. Administrativna i regulatorna opterećenja znatno su smanjena, ali se poduzeća i dalje suočavaju sa zahtjevnim propisima i ograničenjima za ulazak na tržište. Hrvatska je donijela poslovne propise koji su u skladu s međunarodnom praksom, na primjer u području unapr- jeđenja digitalnih usluga za standardne postupke u interakciji s državom, daljnje digitalizacije ishođenja dozvola povezanih s poslovanjem te uspostave platforme START (Plus) za internetsko pokretanje poslovanja i ishođenje dozvola za obavljanje djelatnosti. Međutim, nepotpuna ili neučinkovita provedba rezultirala je opterećujućim propisima u praksi. Procesi za pokretanje poslovanja i dalje se dupliciraju, zbog čega je ulazak na tržište otežan. Hrvatska ima manje poduzetnica od poduzetnika (7,8 % u odnosu na 16,0 % u 2023.), koje često nemaju pristup ni sustavnoj podršci kao što su edukacija u području razvoja vještina, poduzetništva i financija ni odgovarajućim financijskim proizvodima. Javna ulaganja u istraživanje i razvoj povećala su se, ali su potrebna i daljnja privatna ula- ganja u istraživanje, dublje povezivanje industrije i znanosti te bolje upravljačke sposobnosti u poduzećima. Bruto ulaganja u istraživanje i razvoj povećala su se s 0,95 % BDP-a u 2018. na 1,39 % u 2023., ali su i dalje bila ispod prosjeka EU-a za 2023. od 2,22 % te ispod prosjeka za zemlje srednjeg i višeg srednjeg dohotka prema podacima za 2021. U sustavu istraživanja nedostaju kapaciteti za stjecanje jedinstvenoga vrhunskog znanja (proprietary knowledge) iz istraživanja i razvoja, što je odraz manjka ljudskog i fizičkog kapitala. Unatoč reformama koje se provode, razina izvrsnosti u istraživanju nije dostatna, a prijenos znanja na privatni sektor je slab, što ograničava komercijalizaciju i širenje inovacija. Poduzećima nedostaju upravljačke sposobnosti potrebne za integriranje novih tehnologija i inovacije. Za razvoj inovativnih projeka- ta nedostaju javna i privatna sredstva koja su osobito važna za mlada i dinamična poduzeća kojima će vjerojatno privatno financiranje i fondovi EU-a biti manje dostupni, što ograničava dinamičnost gospodarstva. © Vladimka production / Shutterstock Kontekst zemlje i razvojni program 19 Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 20 Mogućnosti financiranja za hrvatska poduzeća ograničene su, što utječe na ulaganja i ino- vacije. Hrvatska poduzeća manje se oslanjaju na vanjsko financiranje od sličnih poduzeća u EU-u i imaju niže razine kapitalizacije, što ograničava njihov potencijal za rast. Na financijskom tržištu i dalje uglavnom prevladava bankovno financiranje, koje obično nije dostupno mlađim i manjim poduzećima koja nemaju instrumente osiguranja ili povijest otplate kredita, što predstavlja prepreke za poduzetništvo, osobito među ranjivim skupinama. Tržišta kapitala u Hrvatskoj među najmanjima su u EU-u, a zbog ograničene dostupnosti kapitala novoosnovana i mala i srednja (MSP-ovi) te mlada i inovativna poduzeća teško dolaze do rizičnog financiranja potrebnog za pretvaranje inovacija iz koncepata u proizvode za tržište. 2.4.3 Manjak radne snage i vještina Manjak radne snage i vještina postao je najveća prepreka povećanju produktivnosti rada i postizanju kontinuiranog i ubrzanoga dugoročnog rasta te otvaranju novih radnih mjesta. Od 2016. raste udio menadžera koji se žale na manjak radne snage. U 2023. više od 30 % menadžera u proizvodnom i uslužnom sektoru te više od 50 % menadžera u građevinarstvu prepoznalo je manjak radne snage kao ključan čimbenik koji ograničava rast njihova poslovanja. Poduzećima je teško pronaći radnike s vještinama koje su im potrebne da bi povećala svoju produktivnost i natjecala se u gospodarstvu s rastućom digitalizacijom i integracijom. Prema podacima iz Izvješća o globalnoj konkurentnosti Hrvatska se prema vještinama postojeće radne snage na- lazi na 128. mjestu od 144 zemlje. Ti problemi s vještinama uzrok su niske produktivnosti rada. Naime, 2022. produktivnost rada po zaposlenom Hrvatu po satu iznosila je samo 78 % prosjeka EU-a, zbog čega je produktivnost rada u Hrvatskoj među najnižima u EU-u. Ključan uzrok manjka radne snage i vještina predstavljaju demografske promjene, koje su utjecale i na druge aktualne razvojne izazove. Hrvatsko stanovništvo brzo se smanjuje i stari zbog niskih stopa nataliteta i velikog iseljavanja. Broj stanovnika smanjio se s 4,3 milijuna u 2002. na 3,9 milijuna u 2022. te se očekuje da će se do 2050. dodatno smanjiti na 3,3 milijuna. Uz to, do 2050. otprilike trećina stanovništva imat će najmanje 65 godina. Demografske prom- jene nisu samo ključan uzrok manjka radne snage i vještina nego i drugih razvojnih izazova kao što su pružanje kvalitetnijih, ali cjenovno pristupačnih usluga zdravstvene i dugotrajne skrbi za sve starije stanovništvo te poboljšanje pravednosti i fiskalne održivosti sustava mirovina i socijalne pomoći. Stope siromaštva primjetno su više među starijima (56,4 % u 2021.) nego u ukupnom stanovništvu (18,1 %). Za rješavanje manjka radne snage trebat će povećati sudjelovanje na tržištu rada i upravl- jati potrebom za stranim radnicima. Stope sudjelovanja na tržištu rada niske su, uključujući one koje se odnose na žene, starije radnike i skupine u nepovoljnom položaju kao što su Romi. Sudjelovanje žena u dobi od 20 do 64 godine na tržištu rada 2024. bilo je peto najniže u EU-u sa 74,1 %, ispod prosjeka EU-a od 75,3 %. Razlog su tome relativno velikodušne mogućnosti za prijevremenu mirovinu i nedostatno pružanje usluga dugotrajne skrbi zbog čega brojni Hrvati, osobito žene, napuštaju radno mjesto kako bi skrbili za starije članove obitelji. Iako je Hrvatska nedavno zabilježila znatan priljev stranih radnika koji su ublažili trenutačan manjak radne snage i vještina, sustavnija strategija korištenja mobilnosti radne snage za rješavanje manjkova još nije izrađena. Kontekst zemlje i razvojni program 21 Kako bi se povećao produktivni potencijal radne snage, kvaliteta, relevantnost i učinkovitost hrvatskog obrazovanja, osposobljavanja i programa aktivne politike zapošljavanja mogli bi se znatno poboljšati. Iako hrvatski učenici postižu dobre rezultate na provjerama znanja kao što je Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja (TIMSS), dodatan je naglasak potrebno staviti na razvoj temeljnih vještina, bolje upravljanje školama te ažuriranje metoda poučavanja i kurikuluma kako bi se poboljšali stalno prisutni slabiji rezultati u rješa- vanju problema u kontekstu stvarnog svijeta u okviru Programa za međunarodno ispitivanje znanja i vještina učenika (PISA), osobito u matematici. Situaciju dodatno pogoršava relativno nizak udio stanovnika sa završenim tercijarnim obrazovanjem, čija se kvaliteta i relevantnost mogu poboljšati. Udio osoba u dobi od 25 do 34 godine sa završenim tercijarnim obrazovan- jem u Hrvatskoj 2022. iznosio je 35,5 %, u odnosu na prosjek OECD-a od 47 %. Ukupan udio stanovnika s tercijarnim obrazovanjem te udio osoba s diplomom iz područja prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) niži su od prosjeka EU-a, osobito među ženama. Udio mladih u dobi od 15 do 29 godina koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) 2023. iznosio je 11,8 % i bio iznad prosjeka EU-a. Kako bi povećala zapošljivost, osobito među isključenim skupinama ili skupinama u nepovoljnom položaju, Hrvatska može dodatno poboljšati tehničko i strukovno obrazovanje i osposobljava- nje te programe aktivne politike zapošljavanja. Manjak radne snage i vještina dodatno pogoršavaju ograničenja za mobilnost radne snage povezana s manjkom pristupačnog stanovanja, osobito u gospodarski uspješnijim područjima. Od 2015. cijene stanova povećale su za 80 %, što nadilazi rast dohotka kućanstava. Posljedično, sve veći udio dohotka kućanstva odvaja se za troškove stanovanja. Niske stope poreza za krat- koročni najam, nepostojanje stalnih poreza na nekretnine, državne subvencije za hipotekarne kredite i velika potražnja iz inozemstva rezultirali su povećanjem cijena i manjom ponudom stanova. Pristupačnih stanova osobito nedostaje u gospodarski uspješnijim područjima, što otežava internu mobilnost radnika i pogoršava manjak radne snage i vještina u tim područjima. 2.4.4 Okolišna održivost te osjetljivost na katastrofe i klimatske promjene Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva sve je više povezana s načinom na koji zemlja up- ravlja svojim prirodnim resursima i imovinom. To osobito vrijedi za veliki turistički sektor u Hrvatskoj, koji se temelji na kvaliteti prirodnog okoliša. Hrvatska se sve više suočava s degra- dacijom okoliša i iscrpljivanjem prirodnih resursa zbog otpada i zagađenja zraka, otpada u moru, prekomjernog izlova ribe, ekstenzivnog turizma i gradnje u obalnim područjima. Situaciju dodatno pogoršavaju nedostatno gospodarenje i zaštita prirodnih resursa, veliki gubici vode, loše gospodarenje otpadom (uključujući oslanjanje na sanitarna odlagališta i rasprostranjena ilegalna odlagališta) te relativno niske razine recikliranja i kružnoga gospodarstva. U studiji Svjetske banke iz 2021. procjenjuje se da godišnji trošak degradacije okoliša iznosi otprilike 150 milijuna EUR po utvrđenom području utjecaja, pri čemu se samo troškovi povezani s turiz- mom procjenjuju na otprilike 55 milijuna EUR. Hrvatska je izložena i različitim vremenski uvjetovanim opasnostima i potresima, koje pred- stavljaju dodatan rizik za njezinu gospodarsku i socijalnu otpornost. U proteklih deset godina katastrofe su ostavile znatne fizičke, socijalne i financijske posljedice. U razdoblju od 1980. do 2020. Hrvatska je zbog ekstremnih događaja povezanih s vremenskim uvjetima i klimatskim Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 22 promjenama zabilježila gubitke u ukupnom iznosu od 2,86 milijardi EUR.3 Općenito je Hrvatska relativno osjetljivija na promjenjive klimatske uvjete od prosječne zemlje visokog dohotka i većine država članica EU-a, a relativno je manje spremna suočiti se s posljedicama.4 Potresi iz 2020. dodatno su istaknuli ranjivost Hrvatske na katastrofe, uključujući javnu infrastrukturu i stambene zgrade, a troškovi obnove i oporavka procijenjeni su na 25,9 milijardi EUR. Zbog tih su događaja izašli na vidjelo ograničeni institucionalni kapaciteti za otpornost i pripravnost na katastrofe i klimatske promjene. Hrvatska je jedna od država članica EU-a koje su najpogođenije šumskim požarima. Prema prosječnoj godišnjoj opožarenoj površini (izraženoj kao postotak ukupne površine zemlje) nalazi se na četvrtom mjestu. Najžešće požarne sezone bile su 2017. (67.666 ha opožarene površine) i 2022. (149 požara). Kako bi zajamčila pripravnost i povećala otpornost na katastrofe, Hrvatska mora provesti širu strategiju financiranja mjera za ublažavanje i osiguranje od takvih rizika. Hrvatska ima relativno niske razine osiguranja rizika od katastrofa kao što su poplave i potresi, stoga su njez- ino stanovništvo i poduzeća načelno manje otporni. Iako je financiranje mjera za ublažavanje rizika od katastrofa Vladin prioritet, što uključuje donošenje novog zakona prema kojem vlasnici nekretnina moraju sklopiti osiguranje od prirodnih katastrofa, penetracija osiguranja od svih opasnosti i dalje je manja od 50 %.5 Zbog toga građani snose financijski teret oporavka nakon katastrofe. Kako bi financirala rashode nakon katastrofe, Hrvatska koristi proračunske rezerve, a s obzirom na to da nema fiskalnu strategiju za rizike od katastrofa, teret za proračun je znatan. Hrvatska će ujedno morati dodatno pripremiti svoje gospodarstvo i poduzeća na sve strože propise o zaštiti okoliša, volatilnost cijena energenata i općenito okretanje globalnih tržišta održivosti. Kao država članica EU-a Hrvatska se obvezala pridonijeti zajedničkom cilju sman- jenja emisija u EU-u do 2030. i cilju ugljične neutralnosti do 2050. Iako su emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj niže od prosjeka EU-a i tek su neznatno iznad prosjeka u svijetu, intenzitet emisija u njezinu gospodarstvu (emisije po jedinici BDP-a) veći je od prosjeka EU-a. U 2022. energetski sektor bio je najveći izvor bruto emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj (43 %), nakon čega je slijedio prometni sektor (27 %). Stoga je na ta dva sektora potrebno obratiti posebnu pozornost.6 Da bi povećala otpornost svojega gospodarstva, Hrvatska treba maksimalno iskoristiti po- tencijal svojih obnovljivih izvora energije te dodatno diversificirati svoju opskrbu energijom. Hrvatska je 2023. koristila 71 % fosilnih goriva i 27 % energije iz obnovljivih izvora. Opskrba Hrvatske električnom energijom iz vlastitih izvora smanjuje se od 2015. te je 2023. pala ispod 45 %. Ona stoga sve više ovisi o uvozu energije. Iako je u nacionalnim strategijama utvrđen cilj prema kojem će 55 % opskrbe energijom do 2030. dolaziti iz vlastitih izvora, to će uvelike ovisiti o daljnjem razvoju obnovljivih izvora energije. Neke od prepreka bržem korištenju obnovljivih izvora uključuju ograničena ulaganja privatnog sektora, nedostatna ulaganja u elektroenergetsku 3 Škrinjarić, T. (2023). Koji su kratkoročni i srednjoročni učinci ekstremnih vremenskih prilika na hrvatsko gospodarstvo? Croatian Economic Survey 25, br. 1 (lipanj): 33.–78. 4 Sveučilište Notre Dame (2024): ND-GAIN Index. 5 Internetska stranica Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje – internetska stranica s podacima o nepokrivenosti osiguranjem za prirodne katastrofe. 6 Vlada Republike Hrvatske (2024): Izvješće o inventaru stakleničkih plinova. Energetski sektor obuhvaća sve aktivnosti koje uključuju izgaranje goriva iz stacionarnih izvora te fugitivne emisije iz goriva (odnosno emisije koje se događaju tijekom ekstrakcije, prerade ili prijevoza fosilnih goriva), ne uključujući izgaranje goriva u sektoru prometa, o čemu se zasebno izvješćuje. Kontekst zemlje i razvojni program 23 mrežu, zahtjevne administrativne procedure i nedostatak propisa o priključivanju obnovljivih izvora energije na mrežu. Strategije za upravljanje učincima velikih ulaganja u energetsku in- frastrukturu na buduća povećanja tarifa za krajnje korisnike nedostatne su, što uvelike oteža- va prijeko potrebna ulaganja u mrežu. Istodobno Hrvatska želi postati regionalni energetski centar i smanjiti svoju ovisnost o uvozu energije. Međutim, bez bržeg i znatnijeg napretka u razvoju obnovljivih izvora energije, zbog kontinuiranog oslanjanja na uvezena fosilna goriva i hidroenergiju Hrvatska može biti izložena poteškoćama u osiguranju opskrbe i mogućim cjenovnim šokovima.7 Hrvatska može smanjiti intenzitet svojih emisija povećanjem energetske učinkovitosti. Kad je riječ o potražnji za električnom energijom, zgrade troše otprilike 40 % ukupne energije u Hr- vatskoj (uglavnom za grijanje/hlađenje). Iako veća energetska učinkovitost može dovesti do nižih troškova i smanjenih emisija, Hrvatska znatno zaostaje za ciljevima plana REPowerEU8 kad je riječ o grijanju iz obnovljivih izvora te stopi obnove zgrada. Hrvatski prometni sektor bilježi najniži udio obnovljivih izvora energije među državama članicama EU-a te jednu od najnižih stopa elektrifikacije. 7 U 2023. fosilna goriva činila su 71 % ukupne opskrbe energijom u Hrvatskoj, a hidroenergija 43% bruto opskrbe električnom energijom. 8 REPowerEU je plan EU-a usmjeren na smanjenje ovisnosti Europe o fosilnim gorivima i ubrzanje tranzicije prema zelenoj energiji. 3. © EF Stock / Shutterstock Okvir suradnje: selektivnost i ambicija Okvir suradnje: selektivnost i ambicija 25 3.1 Filtri za odabir Okvir suradnje temelji se na razvojnim ciljevima i prioritetima Republike Hrvatske koji su utvrđeni u Vladinim strategijama. U NRS-u do 2030., koji je donesen 2021., utvrđena je vizija Hrvatske koja se temelji na četirima razvojnim stupovima: (1) održivo gospodarstvo i društvo, (2) jačanje otpornosti na krize, (3) zelena i digitalna tranzicija te (4) ravnomjeran regionalni razvoj. U Programu Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. utvrđeno je pet prioritetnih po- dručja: (1) uspješna Hrvatska (konkurentno gospodarstvo, obrazovanje i znanost i digitalno društvo), (2) vitalna Hrvatska (kvalitetan život i demografska obnova), (3) pravedna Hrvatska (transparentne institucije i pristupačnije zdravstvo), (4) održiva Hrvatska (zelena tranzicija) i (5) suverena Hrvatska (sigurne granice i moderna vojska). U NPOO-u, za koji je u razdoblju od 2021. do 2026. osigurano 10 milijardi EUR sredstava EU-a, podupire se postizanje nekoliko tih ciljeva s naglaskom na povećanju otpornosti gospodarstva i oporavku od nedavnih kriza te povećanju tranzicije prema održivijem, niskougljičnom i klimatski otpornom gospodarstvu uz maksimalno korištenje prednosti digitalne transformacije. Okvir je strukturiran tako da obuhvaća ključne razvojne izazove koji su prepreka većem, uključivijem i održivijem rastu te koji su utvrđeni na temelju analiza GSB-a i konzultacija s partnerima. Temelji se na analizama GSB-a (uključujući temeljna izvješća kao što su SCD, CEM, PFR, HCR i CCDR koji je u izradi) i partnera (kao što su EK, OECD i nacionalni think tankovi). Svi se dionici slažu s razvojnim izazovima utvrđenima u analizama, što je bilo vidljivo tijekom konzultacija s Vladom, privatnim sektorom, civilnim društvom i akademskom zajednicom o SCD-u i Okviru suradnje. U analizama i konzultacijama istaknuta je potreba za suočavanjem s četirima širim razvojnim izazovima koji su razmotreni u II. odjeljku. Istaknuta su i dodatna po- dručja u kojima su potrebne izmjene javnih politika i javna ulaganja, kao što su poljoprivreda i navodnjavanje, poboljšanje željezničke i logističke infrastrukture i reforma zdravstvene skrbi. Iako svi ti izazovi koče razvoj Hrvatske, program GSB-a iz ove strategije bit će izuzetno selekti- van u skladu s komparativnom prednošću GSB-a i programima koje podržavaju ostali partneri. Za određivanje ishoda na koje će se ovaj Okvir usmjeriti primijenjeni su temeljni kriteriji za odabir. Ishodi Okvira pridonose ciljevima GSB-a koji se odnose na smanjenje siromaštva i jačanje zajedničkog prosperiteta na globalnoj razini. Odabrani ishodi usklađeni su s nacion- alnim strateškim prioritetima Republike Hrvatske iz njezina NRS-a i petogodišnjeg Programa Vlade. Novi Okvir koristi komparativne prednosti GSB-a i njegove ključne prioritete kao što su radna mjesta, okolišna održivost, rodna ravnopravnost i aktiviranje privatnog kapitala primjen- om načela jedinstva GSB-a. Prethodno navedeni kriteriji za odabir korišteni su tijekom izrade Okvira kako bi se s dugačkog popisa prioritetnih područja koja koče razvoj Hrvatske utvrdili ključni ishodi i aktivnosti za ovu strategiju. Kao druga razina selektivnosti dva filtra koristit će se za prioritiziranje najdjelotvornijih aktivnosti koje pridonose postizanju ishoda Okvira. Prednost programa GSB-a u Hrvatskoj jest sposobnost razvoja najsuvremenijih rješenja u zemlji visokog dohotka koja su važna za puno članstvo u GSB-u. Uz to, program GSB-a bit će skromne veličine u odnosu na potrebe Republike Hrvatske. U tom pogledu sve aktivnosti koje se poduzimaju u okviru ove strategije moraju ispuniti najmanje jedan od sljedećih dvaju filtara: (1) razvijaju se inovativna rješenja koja mogu stvoriti globalno javno dobro prijenosom znanja na druge zemlje GSB-a i/ili (2) koristi se financiranje za pružanje dodatnosti i maksimiziranje razvojnog učinka aktiviranjem privatnog Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 26 kapitala i/ili korištenjem sredstava razvojnih partnera (kao što su znatna sredstva iz EU-a koja su Hrvatskoj dostupna u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju). Primjenom načela jedinstva GSB-a jamči se učinkovito korištenje resursa i veći učinak in- tervencija. To je osobito važno u zemljama kao što je Hrvatska, gdje su veličina gospodarstva i broj inovativnih sektora i poduzeća ograničeni. Naime, unatoč raspoloživosti sredstava u regiji takve zemlje predstavljaju veći izazov i manje su privlačne za privatni kapital od drugih zemal- ja. IBRD-ovim programom financiranja i prijenosa znanja, zajedno s IFC-ovim savjetodavnim intervencijama, nastojat će se promicati povoljnije poslovno okruženje za IFC-ova ulaganja u veći broj poduzeća i sektora te povećati prepoznatljivost Hrvatske u područjima inovacija i čistih lanaca vrijednosti. IFC će raditi na stvaranju uvjeta (upstream) za produbljivanje tržišta kapitala i aktiviranje privatnog kapitala kako bi projekti imali veći učinak. Dopuna tome bit će kreditna jamstva koja Multilateralna agencija za osiguranje ulaganja (MIGA) pruža preko Plat- forme GSB-a za jamstva kako bi se olakšala prekogranična ulaganja i osiguralo konkurentno financiranje za strateške sektore i projekte. Ovaj okvir suradnje obuhvaća nekoliko strateških elemenata. Ti se elementi temelje na lek- cijama naučenima tijekom provedbe prethodne strategije. ○○ Usredotočenost na rezultate. Zahvaljujući većoj usredotočenosti na ishode, povećat će se učinak programa GSB-a i bolje evidentirati njegovi rezultati. Zato se u Okviru koriste pokazatelji kojima će program pridonijeti te pokazatelji koji se mogu pripisati programu. Korištenje pokazatelja kojima će GSB pridonijeti primjereno je s obzirom na to u kojoj se mjeri u okviru programa savjetodavne aktivnosti i resursi partnera koriste za postizanje rezultata. Nadalje, koliko je moguće, u okviru programa koristit će se instrumenti koji se temelje na rezultatima, kao što je financiranje investicijskih projekata (IPF) s uvjetima koji se temelje na učinku (PBC)9, a koji su u okviru prethodne strategije bili uspješni i za provedbu reformi i za jačanje institucionalnih kapaciteta. ○○ Programske aktivnosti. Okvir se nadovezuje na uspješne programske aktivnosti u područ­ jima zemljišne administracije i istraživanja i razvoja te nastoji razviti nove. Kontinuirane programske aktivnosti, u kojima se analitički i savjetodavni proizvodi kombiniraju s finan­ cijskim instrumentima, dosad su bile učinkovite. To je korisno i za uklanjanje ograničenja institucionalnih kapaciteta. ○○ Korištenje znanja. Kao i u prethodnoj strategiji GSB-ov program prijenosa znanja temeljni je element i ove strategije. Kao što su to prepoznali dionici u nedavnom ispitivanju mišljenja (okvir 1.), analitičke i savjetodavne aktivnosti GSB-a, osobito u okviru savjetodavnih usluga uz naknadu (RAS), mogu biti vrlo korisne za reformski program u zemlji visokog dohotka kao što je Hrvatska. ○○ Korištenje partnerstava. Partnerstvo će biti ključno za uspjeh. U državi članici EU-a kao što je Hrvatska, blisko partnerstvo osobito s EK-om ključno je za osiguranje dodatne vrijednosti i postizanje učinka. To je partnerstvo dovelo do zajedničkog razumijevanja i koordiniranog dijaloga o prioritetnim područjima. Uz to, savjetodavne usluge GSB-a Hrvatskoj mogu 9 Do 2020. zvao se IPF s pokazateljima na temelju kojih se odobrava povlačenje sredstava zajma (DLI pokazatelji). Okvir suradnje: selektivnost i ambicija 27 pomoći pri postizanju reformskih prioriteta u skladu s EU-om, a GSB-ovo financiranje može biti dopuna ili pomoć u korištenju sredstava EK-a ili za pilot-projekte i reforme koji se mogu proširiti zahvaljujući nacionalnim sredstvima i sredstvima EK-a (okvir 2.). ○○ Isporuka rješenja prema načelu jedinstva GSB-a. Načelo jedinstva GSB-a primjenjivat će se kroz intenzivnije zajedničko planiranje i upstream suradnju između IBRD-a, IFC-a i MIGA-e te kroz bliskiji zajednički rad sektorskih timova. Okvir 1: Usredotočenost Okvira suradnje na prikupljanje znanja u Hrvatskoj Kako se preporučuje u Izvješću o provedenoj Strategiji partnerstva i naučenim lekcijama (CLR), u sklopu ovog Okvira GSB će se nadovezati na svoj učinkoviti program prijenosa znanja. Analitičke i savjetodavne aktivnosti u okviru prethodne strategije, uglavnom kroz savjetodavne usluge uz naknadu (RAS), bile su vrlo korisne za provedbu reformi i jačanje in- stitucionalnih kapaciteta te ih dionici jako cijene, kao što je vidljivo iz provedenog ispitivanja mišljenja. Na primjer, potpora na strateškoj razini pružena je kroz RAS koji je pridonio izradi NRS-a do 2030. i kroz niz projekata tehničke pomoći za izradu i provedbu odabranih reformi u okviru NPOO-a. Jedna od ključnih reformi u okviru NPOO-a, točnije uvođenje transparentnosti, jednostavnosti i pravednosti u sustav plaća za 250.000 zaposlenika u državnoj službi i javnim službama, uspješno je provedena zahvaljujući značajnoj potpori koju je Banka pružila u okviru RAS-a „Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama”. U Hrvatskoj se RAS koristio i za druga ključna područja, kao što su razvoj slabije razvijenih regija, poljoprivreda, kružno gospodarstvo, mirovine, konkurentnost, znanost, tehnologija i inovacije, deinstitucion- alizacija i dugotrajna skrb. U procjeni učinkovitosti RAS-ova primjenom metode Svjetske banke za procjenu institucionalnih promjena (ICAM) istaknuta je učinkovitost programa u postizanju rezultata i podupiranju institucionalnih promjena. Devet od jedanaest dovršenih RAS aktivnosti ocijenjeno je ocjenom 5 ili 6 na ljestvici od najviše 6 bodova, pri čemu 5 znači da je RAS uspješno korišten za institucionalne promjene koje su već započele, a 6 da je RAS uspješno korišten za institucionalne promjene koje su već rezultirale potvrđenim koristima i rezultatima. Okvir 2: Partnerstvo s Europskom komisijom za veći učinak U programu GSB-a u okviru ove strategije nastavit će se koristiti prednosti partnerstava, oso- bito s EK-om, kako bi se maksimalno povećao razvojni učinak. Blisko partnerstvo s EK-om bilo je ključno za uspješnu provedbu posljednje strategije, tijekom koje je Svjetska banka ciljanim intervencijama podržala ključne reforme Vlade te pomogla aktivirati ili iskoristiti puno veća sredstva iz EU-a. GSB je 2021. Vladi Republike Hrvatske pružio dodatnost putem savjetodavnih Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 28 i analitičkih usluga kao pomoć u postizanju određenih ključnih etapa iz hrvatskog NPOO-a u području obrazovanja, inovacija, unaprjeđenja plaća u javnom sektoru, makromodeliranja, mirovina i gubitaka vode, koje su se povezale s više od 1 milijarde EUR iz RRF-a te kako bi Vladi pomogao da ispuni uvjete EK-a tako da Hrvatska može iskoristiti sredstva koja su joj u razdoblju od 2021. do 2027. dodijeljena iz Europskoga socijalnog fonda plus (ESF+) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) za područje deinstitucionalizacije, dugotrajne skrbi, mjerenja siromaštva i inovacija. Nakon potresa 2020. Svjetska banka pomogla je u izradi dviju brzih procjena štete i potreba (RDNA) koje je Vlada koristila za prijavu za više od 1 milijarde EUR bespovratnih sred- stava iz Fonda solidarnosti EU-a, iz kojeg se financirao velik dio obnove javnih zgrada. GSB će u okviru svojeg programa surađivati i s Vladom i EK-om kako bi različite instrumente GSB-a i EU-a kombinirala za potrebe provedbe reformi i povećanja učinkovitosti javnih sredstava. Na primjer, aktivnim IBRD-ovim zajmom za projekt „Digitalna, inovativna i zelena tehnologija” stvara se dodana vrijednost povezivanjem reformi iz NPOO-a s naprednom me- kom infrastrukturom kako bi se povećao učinak ulaganja iz kohezijskih fondova EK-a te pružila bespovratna sredstva i infrastruktura za potporu pretkomercijalnom digitalnom i zelenom is- traživanju, razvoju i inovacijama. Savjetodavne usluge služe za provedbu i produbljivanje reformi iz NPOO-a koje se financiraju prema učinku te za širenje znanja stečenog na globalnoj razini kroz vrednovanja, dok će se IFC-ovim savjetodavnim uslugama MSP-ove podržati u usvajanju digitalnih i novih tehnologija. Zahvaljujući bliskom partnerstvu s Vladom i EK-om projekti GSB-a moći će se koristiti za pi- lot-provedbu reformi koje se naknadno mogu proširiti nacionalnim sredstvima i sredstvima EK-a. Na primjer, IBRD će u okviru aktualnog projekta u području obrazovanja i dalje pomagati Vladi u izradi, provedbi i vrednovanju pilot-provedbe modela cjelodnevne škole u 62 demon- stracijske škole. Na temelju naučenih lekcija i kapaciteta izgrađenih tijekom pilot-provedbe nacionalna sredstva i sredstva EU-a iskoristit će se za proširenje modela cjelodnevne škole na nacionalnoj razini tako da se obuhvati ukupno 310.000 učenika osnovnih škola. 3.2 Okvir suradnje Cjelokupni je cilj ovog Okvira poticati održiv i uključiv gospodarski rast u Hrvatskoj. Kako bi se to postiglo, Okvir je usredotočen na postizanje dva ishoda: (1) povećanje ulaganja i produk- tivnija radna mjesta te (2) povećanje okolišne otpornosti. Aktivnosti za ostvarenje prvog ishoda usredotočit će se na modernizaciju pružanja javnih usluga, jačanje inovacija i povećanje inova- tivnih ulaganja te bolje usklađivanje vještina s potrebama tržišta rada. Aktivnosti za ostvarenje drugog ishoda usredotočit će se na poboljšanje okolišne i klimatske otpornosti te povećanje održivosti energetskog i prometnog sektora. Napredak u ostvarenju tih dvaju ishoda pratit će se i procjenjivati prema šest pokazatelja ishoda, kako je prikazano na slici 2. Jačanje instituci- ja horizontalni je cilj ugrađen u oba ishoda, a mjerit će se na temelju posebnog pokazatelja. Okvir suradnje: selektivnost i ambicija 29 Slika 2. Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom za FG 2025. – FG 2030. Ishod 1. Ishod 2. Povećanje ulaganja i Povećanje okolišne produktivnija radna mjesta otpornosti 1.1.  Modernizacija javnih usluga za 2.1.  Poboljšanje okolišne i bolju investicijsku klimu klimatske otpornosti 1.2.  Jačanje inovacija i povećanje 2.2.  Povećanje održivosti inovativnih ulaganja energetskog i prometnog 1.3.  Bolje usklađivanje vještina sektora aktivnosti i radne snage s potrebama gospodarstva ○○ Privatna ulaganja kao ○○ Korisnici s većom otpornošću na postotak BDP-a klimatske rizike pokazatelj konteksta klijenta pokazatelj GSB-a ○○ Nova ili bolja radna mjesta, uklj. ○○ Smanjenje emisija stakleničkih za žene i mlade plinova (posebni pokazatelj) pokazatelj GSB-a ○○ Ukupni aktivirani privatni kapital pokazatelj GSB-a pokazatelji ○○ Osobe koje koriste digitalne usluge pokazatelj GSB-a Horizontalni pokazatelj: jačanje institucija Broj javnopravnih tijela s povećanim kapacitetima (posebni pokazatelj) 3.2.1 Ishod 1.: povećanje ulaganja i produktivnija radna mjesta Svrha je Okvira povećati ulaganja povećanjem produktivnosti i otvaranjem produktivnijih radnih mjesta. Ovaj je ishod povezan s područjima ishoda GSB-a Više boljih radnih mjesta i Više privatnih ulaganja. Kako bi se postigao taj ishod, strategijom se namjeravaju potaknuti ulaganja u inovativnije sektore veće dodane vrijednosti koji se oslanjaju na kvalificiraniju radnu snagu, što uključuje poboljšanje poslovnog okruženja i usluga, proaktivno poticanje izravnih stranih i domaćih ulaganja, znatnije širenje postojećih tehnologija i bolju usklađenost ponude i potražnje za radnom snagom. To će se postići: (1) modernizacijom javnih usluga za poboljšanje Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 30 investicijske klime, (2) jačanjem inovacija i povećanjem inovativnih ulaganja i (3) boljim usk- lađivanjem vještina i radne snage s potrebama gospodarstva. Napredak u postizanju ishoda koji se odnosi na povećanje ulaganja i produktivnija radna mjesta pratit će se na temelju četiriju pokazatelja, od kojih su tri pokazatelji rezultata na razini GSB-a: privatna ulaganja kao posto- tak BDP-a (pokazatelj konteksta klijenta GSB-a), broj novih ili boljih radnih mjesta (pokazatelj rezultata GSB-a), ukupni aktivirani privatni kapital (pokazatelj rezultata GSB-a) i osobe koje koriste digitalne usluge (pokazatelj rezultata GSB-a). Modernizacija javnih usluga za bolju investicijsku klimu Kako bi se ostvario 1. ishod, u okviru strategije namjeravaju se modernizirati javne usluge koje su ključne za poboljšanje investicijske klime. Iako je posljednjih godina ostvaren napredak, nužna su dodatna poboljšanja kako bi poduzeća mogla učinkovitije investirati ili reinvestirati. Hrvatska može privući veća ulaganja i privatni kapital ako poboljša temeljne elemente potre- bne za bolju investicijsku klimu, odnosno ako modernizira svoj institucionalni okvir za unapr- jeđenje koordinacije, olakša i bolje koristi napredne tehnologije te prilagodi usluge potrebama korisnika kako bi podržala privatni sektor. Poboljšanjem tih područja povećat će se učinkovitost i dodatno potaknuti poslovno poticajno okruženje te povećati prilike za ulaganja kojima će se unaprijediti produktivnost i radna mjesta. GSB će u okviru programa poticati povećanje ulaganja dinamičnih poduzeća jačanjem pot- icajnog okruženja za domaća ulaganja i izravna strana ulaganja. Kako bi Hrvatska svoju raz- inu produktivnosti približila vodećim državama članicama EU-a, morat će poboljšati poslovno okruženje za poticanje ulaganja, dinamičnost poduzeća, integraciju u globalne lance vrijednosti i izravna strana ulaganja koja se temelje na znanju. Da bi se omogućili jednaki uvjeti poslovanja, trebat će poboljšati regulatorni okvir kako bi se povećala konkurentnost, osobito jer su poduzeća u državnom vlasništvu zastupljenija nego u većini država članica EU-a. U okviru programa IBRD i IFC podržat će politike poticanja ulaganja kroz ulaganja, tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta. Njihov će se program usredotočiti na poboljšanje investicijske klime podupiranjem regulatorne reforme i jačanjem koordinacije među institucijama kako bi se smanjile zahtjevne procedure za ulagače te podupiranjem proaktivnog informiranja u svrhu privlačenja ulagača. IBRD i IFC ispitat će mogućnosti provedbe reformi korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu na razini sektora i javnih politika kako bi se u skladu s reformom upravl- janja poduzećima u državnom vlasništvu potaknutom željom za pristupanjem OECD-u dodatno povećala operativna učinkovitost, smanjili fiskalni rizici i privukla privatna ulaganja. GSB će nastaviti raditi na smanjenju neučinkovitosti u pravosudnom sektoru i zemljišnoj administraciji. Nadovezujući se na uspjeh u tim područjima koji je postignut u okviru posto- jećeg partnerstva s Vladom i s obzirom na to da je pravosudni sektor i dalje velika prepreka poboljšanju poslovne klime i povećanju ulaganja, IBRD će u okviru svojeg programa podržati poboljšanja pravosudnog i zemljišnog sektora kroz dva aktivna projekta, planirani pregled pravosudnog sektora i mogući dodatni projekt u kasnijim godinama provedbe ove strategije. IBRD će u pravosudnom sektoru podržati proceduralne i strukturne reforme u svrhu povećanja učinkovitosti pravosuđa kako bi se unaprijedila digitalizacija i skratilo vrijeme rješavanja sporova, kao i objedinjavanje usluga sudova. Poboljšane zgrade sudova pridonijet će boljem cjelokupnom funkcioniranju sudova (digitalizacija, poslovanje i sigurnost) te kvalitetnije zadovoljiti potrebe žena, djece i žrtava rodno uvjetovanog nasilja koji ulaze u pravosudni sustav. IBRD će s IFC-om surađivati i na ranom prepoznavanju i pružanju podrške poduzećima u poteškoćama kako bi Okvir suradnje: selektivnost i ambicija 31 se smanjili insolvencijski postupci i olakšao teret za pravosudni sustav. Procesi prijenosa zem- ljišta pojednostavnit će se i ubrzati kako bi se optimizirala zemljišna administracija, povećala učinkovitost poslovanja, poboljšalo prostorno i investicijsko planiranje te smanjila ključna prepreka dobroj investicijskog klimi i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. GSB-ova potpora digitalizaciji javnih usluga bit će ključna za jačanje investicijske klime za poduzeća, ali i pružanje boljih usluga za javnost. Unatoč znatnim ulaganjima u digitalnu infra- strukturu Hrvatska je predzadnja među državama članicama EU-a prema digitalnim uslugama države za poduzeća i treća od kraja po digitalnim uslugama države namijenjenim za građane. To je odraz ukorijenjenih neučinkovitosti koje kontinuirano sputavaju konkurentnost i investicijski potencijal privatnog sektora. Nastavak digitalizacije pravosudnih i zemljišnih postupaka i usluga bit će ključan za učinkovitije i transparentnije pružanje usluga i veću produktivnost rada te je središnji element potpore GSB-a tim sektorima. Savjetodavnim uslugama i financiranjem IBRD će podržati jačanje strateškog vodstva za digitalizaciju, pružanje usluga prilagođenih potreba- ma poduzeća i građana te iskorištavanje novih tehnologija kao što je umjetna inteligencija za digitalnu transformaciju u pružanju javnih usluga. Jačanje inovacija i povećanje inovativnih ulaganja Primjenjujući načelo jedinstva GSB-a, strategijom se nastoji ojačati inovacije i povećati broj inovativnih poduzeća. Hrvatska hitno treba potaknuti ulaganja privatnog sektora koji je trenutačno usredotočen na manje produktivne sektore, nerazmjerno više usmjeren na materi- jalni nego na nematerijalni kapital i nedovoljno na inovacije. Intervencijama u Okviru suradnje poduprijet će se cjelokupan razvoj poduzeća, od stvaranja ideja i prototipova do komercijal- izacije, širenja i potencijalnih ulaganja u komercijalno zanimljive proizvode. Iskoristit će se snage svake institucije GSB-a kako bi se ciljana potpora pružila u različitim fazama inovaci- jskog i poslovnog ciklusa. Primjenom načela jedinstva GSB-a nastoji se razviti veća skupina produktivnih i inovativnih poduzeća koja bi se mogla integrirati u regionalne i europske lance vrijednosti te iskoristiti prilike na većim tržištima. Tako se ovom strategijom podupire razvoj hrvatskog modela rasta i stječe znanje koje se može prenijeti na ostatak svijeta. IBRD će i dalje podržavati inovacije u okviru programa. Program usredotočen na razvoj ino- vacija provodi se kroz RAS-ove i zajmove kako bi se unaprijedile reforme i ulaganja u istraživanje i razvoj, što uključuje izvrsnost u istraživanju, suradnju industrije i znanosti te prijenos teh- nologije. Dodatne aktivnosti (IBRD-ovi zajmovi i RAS) razvit će se u svrhu prikupljanja potreb- nih sredstava i saznanja iz područja primijenjenog istraživanja, stjecanja jedinstvenog znanja, poslovnih inovacija, usvajanja tehnologije te podrške mladim i dinamičnim poduzećima. Novi zajam koristio bi se kao dopuna sredstvima EU-a za poticanje njihove učinkovite apsorpcije te privlačenje privatnog kapitala za razvoj inovativnih projekata u ranoj fazi koji se mogu un- aprijediti i proširiti uz pomoć financijskih instrumenata. U Okviru suradnje IFC će s IBRD-om pružati savjetodavne usluge kako bi se poboljšale upravljačke sposobnosti i olakšao pristup visokokvalitetnim uslugama poslovnog savjetovanja. To će poduzećima pomoći da usvoje nove tehnologije i postanu energetski učinkovitija. Lekcije naučene na tim projektima služit će kao korisno iskustvo i informacije koji su važni drugim zemljama zainteresiranima za jačanje inovacija i povećanje inovativnih ulaganja. Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 32 Okvir suradnje: selektivnost i ambicija 33 GSB će ponuditi inovativne financijske instrumente kojima bi podržao komercijalizaciju i širenje inovativnih ideja i poduzeća. Kao dopuna IBRD-ovu radu na razvoju inovativnih projeka- ta IFC će pružiti dugoročno financiranje i iskoristiti postojeći kapital za neke od tih inovacija. Poduzeća će moći dobiti pristup sredstvima preko privatnog/rizičnog kapitala uz potporu IFC-a ili drugih sredstava koja IFC aktivira za financiranje održivih i čistih tehnologija. Kako bi podržao MSP-ove i slabo pokrivene segmente, IFC bi ispitao mogućnost sudjelovanja u korporativnim obveznicama te pružio vlasnički kapital u brzorastućim poduzećima, kao i ciljano financiranje preko financijskih posrednika kroz održive obveznice i instrumente za podjelu rizika. IFC i IBRD nadalje će razmotriti mogućnosti za pružanje podrške najvećim institucionalnim ulagačima u Hrvatskoj (mirovinskim fondovima, društvima za osiguranje) jer su oni ključni sudionici na tržištu kapitala i mogu potaknuti daljnje aktiviranje privatnog kapitala. Bolje usklađivanje vještina i radne snage s potrebama gospodarstva GSB će pridonijeti poboljšanju kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti javnog i privatnog obra- zovanja, osposobljavanja i programa aktivne politike zapošljavanja kako bi se ponuda radne snage bolje uskladila s potrebama tržišta rada. IBRD i IFC surađivat će na komplementarnim intervencijama čija je svrha povećati produktivni potencijal radne snage poboljšanjem vješti- na. IBRD će kontinuiranom potporom reformi cjelodnevne škole i potencijalnim nastavkom projekta nastaviti podržavati jačanje temeljnih vještina učenika kako bi se bolje pripremili za promjenjive potrebe na tržištu rada. Prelaskom s poludnevne škole na cjelodnevnu projektom će se omogućiti i veće sudjelovanje žena na tržištu rada, od kojih mnoge inače ne bi mogle raditi jer se moraju brinuti za djecu. Uz to, IBRD će kombiniranjem savjetodavnih usluga i mogućeg financiranja podržati Vladin rad na daljnjem poboljšanju kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti visokog obrazovanja, osposobljavanja i programa aktivne politike zapošljavanja. Kao dopunu tim inicijativama IFC će izravno s privatnim sektorom surađivati na utvrđivanju programa us- avršavanja za zaposlenike u podržanim poduzećima i sektorima, osobito za one koji su sprem- ni uključiti se u zelena i digitalna ulaganja. IFC i IBRD provest će i program tehničke pomoći radi unaprjeđenja upravljačkih sposobnosti, čime će poduzećima pomoći da zadrže i privuku stručnjake te povećaju produktivnost zaposlenika. GSB će ponajprije analitičkim i savjetodavnim instrumentima podupirati i rad Vlade na povećanju ponude i boljem upravljanju internom i međunarodnom mobilnosti radne snage. GSB će se nadovezati na analitičku potporu pruženu u okviru prethodne strategije u cilju bol- jeg iskorištavanja postojećega produktivnog potencijala radne snage, osobito među mladi- ma, ženama i starijima, te povećanja broja kvalificiranih radnika kroz međunarodnu i internu mobilnost radne snage. Prioriteti u okviru nove strategije uključivat će i poboljšanje sustava dugotrajne skrbi kako bi se omogućilo veće sudjelovanje žena i poboljšala potpora starijima (što uključuje mirovine i zdravstvo) tako da se poboljšaju zdravlje i kvaliteta života i tu skupinu potakne na sudjelovanje na tržištu rada. GSB će nastaviti pružati svoje savjetodavne usluge i analize povezane s migracijom radne snage kako bi se manjak radne snage mogao nadokna- diti stranim radnicima s odgovarajućim vještinama. Razmotrit će se i uklanjanje ograničenja za doseljavanje stranih radnika kao što je manjak pristupačnih stanova u dijelovima zemlje s većim potencijalom za rast. Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 34 3.2.2 Ishod 2.: povećanje okolišne otpornosti Svrha je ovog Okvira Hrvatskoj pomoći da postane otpornija i okolišno održivija. Ovaj je ishod povezan s područjem ishoda GSB-a Zeleni i plavi planet i otporno stanovništvo. Cilj je podržati Vladu u provedbi reformi i mjera zahvaljujući kojima će gospodarski rast Hrvatske biti otporniji. Zato će se angažman GSB-a usredotočiti (1) na poboljšanje okolišne i klimatske otpornosti i (2) na stvaranje okolišno održivijeg, troškovno učinkovitijeg i cjenovno pristupačnijega energet- skog sektora te sektora pomorskog prometa za građane i poduzeća. Napredak u postizanju tog ishoda pratit će se na temelju dvaju pokazatelja: broja korisnika s povećanom otpornošću na klimatske rizike (pokazatelj rezultata GSB-a) i postotka smanjenja emisija stakleničkih plinova (posebni pokazatelj rezultata). Poboljšanje okolišne i klimatske otpornosti Okvir će se usredotočiti na povećanje okolišne i klimatske otpornosti Republike Hrvatske, što je ključno za njezin održiv rast. Rast Hrvatske, a osobito njezina turističkog sektora, uvelike se oslanja na njezina izvanredna prirodna bogatstva. Međutim, okolišni resursi i bogata biološka raznolikost zemlje u riziku su zbog prekomjernog korištenja, izgradnje u urbanim područjima i na obali, promjene korištenja zemljišta, zagađenja i izostanka odgovarajućega gospodarenja resursima kao što su voda i otpad. Procjenjuje se da degradacija okoliša u Hrvatskoj čini 2 – 3 % BDP-a, pri čemu znatan udio proizlazi iz turističkog sektora. Prema najnovijim statističkim po- dacima otpad proizveden u priobalnim županijama, primarno zbog turizma, u 2024. je premašio nacionalni prosjek po glavi stanovnika za 43 %. U Hrvatskoj se otprilike 50 % zahvaćenih vodnih resursa gubi zbog curenja cijevi i lošeg upravljanja, što povećava rizik od manjka vode. Uz to, kružno gospodarstvo u Hrvatskoj slabije je od ostatka Europe jer se gotovo 60 % komunalnog otpada zbrinjava na odlagalištima,10 što je znatno više od ciljanih 10 % na razini EU-a. Zbog svojega zemljopisnog položaja i klime Hrvatska je jako izložena različitim opasnostima, kao što su geološke, hidrometeorološke i vremenske nepogode te šumski požari. GSB će poduprijeti povećanje financijske i okolišne održivosti ulaganja jedinica lokalne samouprave, što će pridonijeti održivom gospodarskom rastu i većoj kvaliteti života građa- na. Opskrba vodom i zbrinjavanje otpada u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave, koje nemaju odgovarajuće resurse za neke od velikih kapitalnih ulaganja potrebnih za smanjenje gubitaka vode i bolje gospodarenje otpadom. GSB će poduprijeti razvoj financijskih instru- menata kako bi se privatno i javno financiranje iskoristilo za poboljšanje financijske i okolišne održivosti općina, uključujući i siromašnija područja. GSB će jedinicama lokalne samouprave i njihovim komunalnim društvima pomoći u pristupu financijskim tržištima kako bi povećali ulaganja i provedbu okolišnih strategija na lokalnoj razini. IFC će se nadovezati na uspješnu potporu izdavanju prvih obveznica komunalnog poduzeća povezanih s održivošću (sustaina- bility-linked bond) na domaćem tržištu kapitala, čime su se povećala sredstva za poboljšanje gospodarenja komunalnim otpadom i razvoj obnovljivih izvora energije.  IFC će ispitati i mo- gućnosti inovativnog financiranja radi promicanja otpornosti, kao što je njegov „plavi” zajam za razvoj održivog turizma uz očuvanje morskog i obalnog okoliša. 10 Eurostat, 2022. Komunalni otpad prema načinu gospodarenja otpadom. Okvir suradnje: selektivnost i ambicija 35 Okvirom će se povećati kapaciteti Hrvatske za pripravnost i odgovor na katastrofe. IBRD će nastojati poboljšati nacionalne kapacitete za pripravnost i odgovor kako bi Hrvatska mo- gla učinkovito upravljati katastrofama i oporaviti se od njih. U okviru programa poticat će se integrirana rješenja za čistu i otpornu infrastrukturu, čime će se jamčiti da su nova ulaganja okolišno održiva i otporna na šokove povezane s klimatskim promjenama i katastrofama. Još jedna ključna komponenta bit će informiranje javnosti o strategijama upravljanja rizicima od katastrofa i povećanja otpornosti, što će zajednice potaknuti da poduzmu proaktivne mjere. Program će se nadovezati na analitičke i savjetodavne usluge GSB-a u okviru kojih su izdane preporuke za jačanje financijske otpornosti te poboljšanje upravljanja rizicima i odgovora na hitne situacije. Vlada može iskoristiti i druge mogućnosti financiranja posljedica kriza dostupne kroz instrumente GSB-a za pripravnost i odgovor na krize (Crisis Preparedness and Response Toolkit). Potpora GSB-a u tom području uskladit će se s nacionalnom Strategijom upravljanja rizicima od katastrofa te će u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti ograničene resurse raspoložive za to područje kod drugih partnera. Povećanje održivosti energetskog i prometnog sektora Okvir je usredotočen na povećanje okolišne održivosti energetskog sektora i sektora po- morskog prometa, što će se postići smanjenjem neto emisija stakleničkih plinova. Okvir je usredotočen na sektore koji su ključni za konkurentnost Hrvatske te koji će vjerojatno povećati svoj ekološki otisak kad gospodarstvo ostvari rast. Intenzitet emisija stakleničkih plinova u Hrvat- skoj znatno je veći od prosjeka EU-a, pri čemu su prometni, energetski, proizvodni i građevinski sektor najveći zagađivači. Kako se gospodarstvo bude širilo, povećat će se potrošnja energije i prometne usluge, zbog čega je potrebno raditi na smanjenju emisija stakleničkih plinova i zagađenja iz tih sektora. U skladu s ishodom 1. daljnjom tranzicijom na čiste izvore energije i promicanjem održivog prometa otvorit će se značajne mogućnosti za stvaranje produktivnijih radnih mjesta u različitim područjima za koja će biti potrebna kvalificiranija radna snaga. GSB će podržati razvoj održivih rješenja i čišćega energetskog sektora. GSB će iskoristiti i kombinirati IBRD-ovo opsežno globalno sektorsko znanje s IFC-ovim iskustvom u strukturiran- ju složenoga održivog financiranja uz moguća MIGA-ina jamstva za rješenja u tom području. Poboljšanje mreže bit će važan cilj i za smanjenje emisija te za stvaranje održivijeg energetskog sustava. IFC će razmotriti mogućnost financiranja mreže, a IBRD bi mogao ponuditi savjeto- davne usluge za poboljšanje tarifnog sustava za prijenos i distribuciju kako bi se nadoknadili troškovi ulaganja u mrežu koji su potrebni za povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih iz- vora i podršku elektrifikaciji uz zadovoljavanje potreba ranjivih kućanstava s niskim dohotkom. IFC će poduprijeti projekte proizvodnje obnovljive energije na razini komunalnih poduzeća i baterijsku pohranu energije te će, zajedno s IBRD-om, ispitati mogućnost potpore razvoju ge- otermalne energije, koja predstavlja neiskorišten resurs. IFC će prioritizirati izravna ulaganja u poduzeća koja ulažu u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, dekarbonizaciju industrija s najvećim emisijama (hard-to-abate) i zelene građevine. IFC i IBRD poduprijet će preko financijskih posrednika MSP-ove u prelasku na čišće i održivije izvore energije proširen- jem financiranja i aktiviranjem privatnog kapitala na tržištima kapitala. Kao dopunu tome MIGA će razmotriti mogućnost pružanja kreditnih jamstava kako bi se poboljšali uvjeti financiranja prioritetnih projekata javnog sektora koji su usredotočeni na obnovljive izvore energije i klimu, ponajprije na lokalnoj razini te na razini poduzeća u državnom vlasništvu, koristeći strane pri- vatne izvore financiranja. Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 36 U Okviru suradnje poduprijet će se i održivost prometnog sektora. Nadovezujući se na dugo- godišnji angažman u hrvatskom prometnom sektoru usmjeren na javne ceste i željeznicu, IBRD i IFC zajedno ispituju mogućnost pružanja savjetodavnih usluga i financiranja kako bi se pobol- jšali operativna učinkovitost i korporativno upravljanje te smanjio ugljični otisak trajekata koji povezuju hrvatske otoke s kopnom (što je važno i za sektor turizma i za mobilnost ljudi). MIGA bi se kasnije mogla uključiti u lučku infrastrukturu kad Hrvatska bude proširivala i uvodila teh- nologije obnovljivih izvora energije u sektor trajektnog prijevoza. IFC će i s Gradom Zagrebom surađivati na javnom prijevozu u svrhu dekarbonizacije otpadnih vozila te ispitati načine pot- pore lancu vrijednosti električnih vozila ulaganjima u ključnu infrastrukturu i komponente. 3.2.3 Jačanje institucija: horizontalno područje Jačanje institucija ugradit će se u cijeli program i to će biti horizontalno područje za oba ishoda koja se namjeravaju postići ovom strategijom. Cilj strategije i dalje će biti uklanjanje nekih od preostalih institucionalnih nedostataka s kojima se Hrvatska suočava u kontekstu intenzivnijeg rješavanja složenih razvojnih izazova. Ti izazovi obično pogađaju više sektora i institucija te za njihovo rješavanje nisu nužne samo jače institucije nego i poboljšani in- stitucionalni okviri i koordinacija. U okviru ishoda 1. institucionalni kapaciteti razvijat će se: (1) povećanjem kapaciteta Vlade za učinkovitije i djelotvornije pružanje digitalnih i pravosudnih usluga poduzećima i građanima, (2) poboljšanjem inovacijskog ekosustava jačanjem pot- pornih institucija i (3) povećanjem učinkovitosti usluga visokog obrazovanja kako bi se bolje odgovorilo na potrebe tržišta rada. U okviru ishoda 2. intervencije GSB-a usmjerit će se: (1) na poboljšanje održivosti i učinkovitosti kapaciteta jedinica lokalne samouprave za planiranje i provedbu infrastrukturnih ulaganja, (2) na jačanje institucionalnih kapaciteta civilne zaštite radi povećanja otpornosti na katastrofe i klimatske promjene i (3) na poboljšanje upravljanja i učinkovitosti poduzeća u državnom vlasništvu u području energetike i pomorskog prometa. Napredak u jačanju institucija u okviru ishoda ove strategije mjerit će se pokazateljem broja javnopravnih tijela s povećanim kapacitetima za provedbu svojih ciljeva zahvaljujući pobol- jšanju propisa, učinkovitosti ili kapaciteta koje je rezultat GSB-ove tehničke pomoći ili zajma.11 3.3 Provedba Okvira suradnje Okvir će se provoditi u skladu s odabranim rezultatima, ali će se prema potrebi moći i prilagodi- ti. Zbog dodatne usmjerenosti na rezultate u ovoj strategiji tijekom provedbe bit će potrebne prilagodbe kako bi se zajamčio dobar napredak u postizanju ishoda. Zato će se svake godine planirati provedba aktivnosti. Kako bi se svake godine ocijenili i prilagodili instrumenti te ut- vrdio točan opseg i razmjer angažmana u svakom od dva područja ishoda, primjenjivat će se „uvjetovani” pristup kako bi se zajamčilo da je strategija usmjerena na područja u kojima postoji najveća prilika za reforme i rezultate. Na primjer, IBRD-ov angažman u području energetske učinkovitosti i sektora prijenosa energije mogao bi započeti analizama i dijalogom o javnim politikama u kratkoročnom razdoblju i proširiti se kroz zajmove IBRD-a i IFC-ovo financiranje na potporu Vladinu programu reformi i ulaganja.  11 Ovaj se pokazatelj temelji na Smjernicama EK-a za pokazatelje izgradnje kapaciteta javne uprave (2014). Pokazatelj prikazuje pozitivnu promjenu situacije ili kapaciteta javnopravnog tijela povezanu s njegovim procesima, organizacijskim ustrojem i resursima (kao što su uvođenje novih metoda rada, procedura, sustava upravljanja / IT sustava, bolja interakcija među institucijama te između institucija i dionika, poboljšano pružanje i kvaliteta usluga, integracija usluga, e-država itd., poboljšanje administrativnih struktura i bolje upravljanje resursima). Okvir suradnje: selektivnost i ambicija 37 Godišnje planiranje provedbe aktivnosti uskladit će se s godišnjim zajedničkim pregledom portfelja koji se provodi s Vladom. U Prilogu 1. navedeni su projekti koji se trebaju isporučiti u sljedeće dvije godine. Godišnje planiranje provedbe aktivnosti koristit će se za usuglašavanje portfelja zajmova za kasnije godine provedbe Okvira suradnje. Ako se fokus programa i okvir rezultata znatno promijene, na sredini razdoblja provedbe izradit će se Izvješće o provedbi Okvira suradnje i naučenim lekcijama. U središtu Okvira bit će selektivan i strateški program prijenosa znanja.  Budući da je GSB usredotočen na prikupljanje znanja te nastavno na postignuća i lekcije naučene iz prethodne strategije, temelj ove strategije bit će program prijenosa znanja koji uključuje analitičke i sav- jetodavne aktivnosti. Program prijenosa znanja usredotočit će se na savjetodavne aktivnosti usklađene s popratnim reformama kako bi se postigli predloženi ishodi i rezultati strategije. Konkretno, kako bi se podržala provedba reformi i razvio institucionalni kapacitet, filtri za odabir primijenit će se na RAS. Cilj programa RAS-a neće biti samo provedba reformi i ishoda nego će i pomoći Hrvatskoj u jačanju institucija i ostvarivanju reformskog programa, što joj je potrebno kako bi dobila sredstva iz EU-a i aktivirala privatni kapital. Osim svojeg savjetodavnog progra- ma koji se uglavnom temelji na potražnji, GSB će nastaviti i financirati analize usmjerene na budućnost i utvrđivanje programa djelovanja. U okviru svojega analitičkog programa GSB će nastaviti svoj dijalog i zagovaranje javnih politika te pružiti globalno stručno znanje u ključnim područjima na kojima, prema procjeni GSB-a, Vlada treba uložiti dodatne napore. Naglasak će se staviti na šire uključivanje dionika organiziranjem događanja i diskusija u svrhu informiranja, postizanja konsenzusa i koalicija radi ostvarivanja ishoda Okvira suradnje. GSB će nastojati optimizirati mogućnost prijenosa znanja iz Hrvatske na ostatak svijeta. Programom prijenosa znanja u Hrvatskoj podržat će se i širi ciljevi GSB-a povezani sa širenjem znanja. Kako bi se zemlju visokog dohotka podržalo u izradi inovativnih razvojnih rješenja, u okviru programa za Hrvatsku prikupit će se saznanja koja će biti relevantna za zemlje klijente GSB-a s jednakom razinom dohotka koje će trebati pronaći rješenja za nove izazove (kao što su starenje i smanjenje stanovništva) ili će se primijeniti nove metode (kao što su intenzivnije korištenje velikih količina podataka, administrativnih podataka i rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji). Program prijenosa znanja usklađen je s globalnim izazovima povezanima s digitalizacijom i energijom. Partnerstva će se intenzivnije iskoristiti za zajedničko prikupljanje znanja potrebnog za odgovor na složene razvojne izazove te za daljnje širenje tog znanja, što će uključivati blisku suradnju s institucijama EU-a, think tankovima i organizacijama civilnog društva. Program zajmova bit će selektivan. Kao i u prošloj strategiji, program zajmova bit će selektivan, pri čemu će ukupni zajmovi IBRD-a iznositi otprilike 700 milijuna USD tijekom šestogodišnjeg razdoblja (ako ne bude potrebe za mogućim hitnim/kriznim financiranjem), podložno prila- godbama tijekom godišnjeg planiranja aktivnosti. Kako bi se maksimalno povećao učinak nedostatnog financiranja, investicijski projekti odabrat će se i strukturirati tako da služe kao inovativni demonstracijski projekti koji će se koristiti za proširenje intervencija financiranih javnim (domaćim ili stranim) i/ili privatnim sredstvima. U okviru programa nastojat će se ko- ristiti i instrumenti koji se temelje na rezultatima kao što su program za rezultate (PforR) i IPF s PBC-ima, pri čemu su potonji dobro funkcionirali u Hrvatskoj kao potpora jačanju institucija uz provedbu reformi. Promicanjem novih instrumenata koji se temelje na reformi u EU-u dodatno se otvara prilika da se za portfelj IPF-a s PBC-ima u Hrvatskoj iskoriste znatna sredstva i usklade reforme, čime se jača potencijal za širenje i povećavaju ambicije cjelokupnog programa reformi. Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 38 IFC-ov program financiranja planira se u iznosu od 1 milijarde USD, a uvelike će se oslanjati na aktiviranje sredstava privatnog sektora. Navedeno je u skladu s nastojanjima IFC-a da bude prisutniji u manjim zemljama. IFC i MIGA usmjerit će se na ostvarivanje dodatnog učinka, po- državajući projekte u kojima je potrebna kombinacija inovativnih financijskih instrumenata i strukturiranog stručnog znanja. IFC i MIGA nastojat će dovesti i inovativno financiranje i jam- stva koji mogu imati demonstracijski učinak i potaknuti dodatno financiranje iz privatnih izvora. Zajednički tim GSB-a za upravljanje programom u zemlji tražit će prilike za zajedničko ko- rištenje različitih instrumenata GSB-a. GSB će se usmjeriti na provedbu zajedničkih programa u specifičnim područjima u kojima postoji mogućnost zajedničkog djelovanja, uključujući ino- vacije i pomorski promet. IFC će pružiti dodatnu podršku angažmanima IBRD-a i savjetodavnim i upstream uslugama te konzultacijama s privatnim sektorom kako bi se zajamčilo da su an- gažmani IBRD-a (na primjer, u području pružanja javnih usluga radi poboljšanja investicijske klime) usklađeni s potrebama poduzeća. U okviru IBRD-ova dijaloga o javnim politikama i pro- jektima nastojat će se maksimalno iskoristiti IFC-ovo i MIGA-ino korištenje rješenja i kapitala privatnog sektora za postizanje ishoda Okvira suradnje. Partnerstva će se iskoristiti za postizanje ishoda Okvira.  Najveći udio sredstava za finan- ciranje razvoja u Hrvatskoj dolazi iz EU-a i privatnog sektora. Hrvatska će u razdoblju koje će obuhvaćati ova strategija imati pristup znatnim sredstvima iz EU-a tako da će se u programu GSB-a financiranje iz EU-a strateški koristiti za postizanje rezultata strategije. U tu će svrhu biti potrebna kontinuirana partnerska suradnja s EK-om (okvir 2.), među ostalim u okviru sljedećega višegodišnjega financijskog razdoblja (2028. – 2034.) u kojem će se reforme i ulaganja u širenje inicijativa moći dodatno uskladiti i u kojem će se aktivirati privatni kapital. Kako bi ostvario utvrđene ishode Okvira suradnje, GSB će se nastaviti konzultirati s relevantnim upravama EK-a i redovito surađivati s njima, osobito s glavnim upravama za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO), za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL), za ekonomske i financijske poslove (GU ECFIN) te Radnom skupinom za reforme i ulaganja (SG REFORM). To će uključivati godišnje konzultacije s EK-om. GSB će blisko surađivati i koordinirati se i s ostalim međunar- odnim financijskim institucijama, kao što su IMF, CEB, EIB, EBRD, OECD i agencije UN-a, kao i bilateralnim partnerima. U privatnom sektoru IFC će surađivati s ključnim međunarodnim akterima i poslovnim bankama na tržištu kako bi dopunio njihove aktivnosti i maksimalno povećao demonstracijski učinak uključujući ih u svoja ulaganja. IBRD će surađivati s EK-om te nekoliko sveučilišta i drugim dionicima na prikupljanju znanja i organizaciji zajedničkih događanja kako bi se povećala prepoznatljivost i širenje ovakvih aktivnosti GSB-a te uključili dodatni dionici u Hrvatskoj i izvan nje. © Jasmine_K / Shutterstock 4. Upravljanje rizicima Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 40 Ukupan rizik za postizanje ciljeva predloženog programa ocjenjuje se kao UMJEREN (tabli- ca 2.). S obzirom na dugogodišnju političku stabilnost politički rizik i rizik povezan s javnim upravljanjem ocijenjen je kao nizak. Sve ostale kategorije rizika iz standardiziranog alata Banke za ocjenu rizika operacija (SORT) ocijenjene su kao umjerene. Uzimajući u obzir izrazitu sele- ktivnost i usmjerenost intervencija GSB-a, način ublažavanja rizika prilagodit će se odgovara- jućim aktivnostima i koordinirati među institucijama GSB-a. Kako bi se ublažili rizici povezani s tehničkim dizajnom, složenost i vremenski raspored projekata prilagodit će se stvarnoj situaciji u institucijama s dodatnim naglaskom na izgradnju institucionalnih kapaciteta. Kako bi se ub- lažili rizici povezani s institucionalnim kapacitetima za provedbu i održivost, u Okviru suradnje manjak institucionalnih kapaciteta rješavat će se kao horizontalno pitanje, među ostalim kroz dizajn investicijskih projekata te savjetodavne i analitičke aktivnosti. Kako bi se ublažili rizici povezani s dionicima, projekti te analitičke i savjetodavne aktivnosti za potporu reformama obuhvatit će uključivanje i konzultacije s dionicima. Tablica 2. Rizici za Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom za FG 2025. – FG 2030. Kategorija rizika Ocjena  (H, S, M, L)  1. Politika i javno upravljanje L 2. Makroekonomija M 3. Sektorske strategije i politike M 4. Tehnički dizajn projekta ili programa M 5. Institucionalni kapaciteti za provedbu i održivost M 6. Fiducijarna odgovornost M 7. Okoliš i društvo M 8. Dionici M UKUPAN RIZIK UMJEREN  Napomena: H = visok (high), S = znatan (substantial), M = umjeren (moderate), L = nizak (low) Prilog Okvir rezultata Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 42 Ishod 1.: Povećanje ulaganja i produktivnija radna mjesta Pokazatelj 1.1.: Privatna ulaganja kao postotak BDP-a Početno stanje [2023.]: 19 %12; (pokazatelj konteksta klijenta GSB-a) cilj [2030.]: doprinos Pokazatelj 1.2: Nova ili bolja radna mjesta, od kojih Početno stanje [2024.]: 0; cilj [2030.]: za žene i mlade (pokazatelj rezultata GSB-a) utvrdit će prilikom BP revizije u prvoj godini nakon što se izradi metodologija Pokazatelj 1.3: Ukupni aktivirani privatni kapital Početno stanje [2024.]: 0; cilj [2030.]: (pokazatelj rezultata GSB-a) 600 milijuna USD Pokazatelj 1.4: Osobe koje koriste digitalne usluge13 Početno stanje [2024.]: 0; cilj [2030.]: (pokazatelj rezultata GSB-a) 2.000.000 osoba Horizontalni pokazatelj: Broj javnopravnih tijela Početno stanje [2024.]: 0; cilj [2030.]: [ministarstva, agencije ili poduzeća u državnom vlasniš­ 5 (ukupno za ishode 1. i 2.) tvu] s povećanim kapacitetima za provedbu svojih ciljeva zahvaljujući poboljšanju propisa, učinkovitosti ili kapaciteta koje je rezultat GSB-ove tehničke pomoći ili zajma14 (posebni pokazatelj rezultata) Intervencijska logika: Složena investicijska klima, nedostatak inovacija i financiranje poduzeća te manjak radne snage s odgovarajućim vještinama onemogućavaju produktivnost i ulaganja u Hrvatskoj. Svrha je GSB-ova programa odgovoriti na te probleme povećanjem privatnih ula- ganja kao postotka BDP-a (pokazatelj 1.1.) i aktiviranog privatnog kapitala (pokazatelj 1.3.) u cilju stvaranja produktivnijih radnih mjesta (pokazatelj 1.2.), među ostalim zahvaljujući kvalificirani- joj i produktivnijoj radnoj snazi. Većom digitalizacijom, koja se mjeri prema broju osoba koje koriste digitalne usluge (pokazatelj 1.4.), povećat će se učinkovitost i pristup javnim uslugama u cilju poboljšanja poslovne klime. Intervencije GSB-a: Svim se intervencijama GSB-a u okviru ishoda 1. namjeravaju povećati privatna ulaganja kao postotak BDP-a (pokazatelj konteksta klijenta GSB-a) i stvoriti nova ili produktivnija radna mjesta (pokazatelj rezultata GSB-a). U tu svrhu Okvir suradnje će činiti sl- jedeće aktivnosti: (1) potpora poboljšanju investicijske klime usredotočit će se na unaprjeđenje javnih politika i institucija radi promicanja ulaganja, povećanja učinkovitosti, djelotvornosti i 12 Izvor: Eurostat. 13 Mjereno kao broj pojedinačnih korisnika novih ili poboljšanih digitalnih javnih usluga. 14 Ovaj se pokazatelj temelji na Smjernicama EK-a za pokazatelje izgradnje kapaciteta javne uprave (2014). Rezultat prikazuje pozitivnu promjenu situacije ili kapaciteta javnopravnog tijela povezanu s njegovim procesima, organizacijskim ustrojem i resursima (kao što su uvođenje novih metoda rada, procedura, sustava upravljanja / IT sustava, bolja interakcija među institucijama te između institucija i dionika, poboljšano pružanje i kvaliteta usluga, integracija usluga, e-država itd., poboljšanje administrativnih struktura i bolje upravljanje resursima). Prilog 43 pristupačnosti ključnih usluga za investicijsku klimu, odnosno pravosudnog sektora i zemljišne administracije, i unaprjeđenje digitalizacije javnih usluga kako bi se poboljšali pravodobnost i povjerenje u poslovne procese. Stoga će se i u okviru navedenog programa povećati broj osoba i poduzeća koji koriste digitalne usluge (pokazatelj rezultata GSB-a). U razdoblju obuhvaćenom strategijom programski pristup nadovezat će se na dva postojeća projekta i dopuniti savjetodavnim uslugama i dvama ili potencijalno trima pripremljenim projektima, (2) povećano financiranje radi poticanja inovativnih i dinamičnih poduzeća područje je koje zajedno podupiru IBRD i IFC kako bi ojačali inovacijski ekosustav, pokrili manjak financiranja u primijenjenom istraživanju, promi- cali stjecanje jedinstvenog znanja i poslovne inovacije te potaknuli veće usvajanje tehnologija i financiranje na razini poduzeća, čime će se povećati aktivacija privatnog kapitala (pokazatelj rezultata GSB-a). Programski angažmani povezani s jačanjem portfelja inovacijskih projekata i olakšavanjem inovativnih ulaganja u navedeno područje nadovezat će se na jedan postojeći RAS i jedan projekt koji je u tijeku, pri čemu su nastavak RAS aktivnosti i jedan pripremljeni projekt predviđeni u godinama nakon prestanka provedbe Okvira suradnje. IFC i IBRD zajedno će raditi na savjetodavnom programu. Nadovezujući se na IBRD-ova ulaganja, IFC će promicati mogućnosti financiranja za inovativnija i mlađa poduzeća te usvajanje tehnologije u poduzećima i njihovu integraciju u čiste lance vrijednosti, (3) potpora boljem usklađivanju vještina s potrebama tržišta rada nadovezat će se na opsežan analitički i savjetodavni program usmjeren na ljudski kapital i tržište rada, što uključuje dugotrajnu skrb i upravljanje migracijama te postojeći zajam za projekt u području obrazovanja. Uz poboljšani analitički i savjetodavni angažman, potencijalnim IBRD- ovim razvojnim projektom u području obrazovanja poboljšale bi se vještine potrebne na tržištu rada. Sve intervencije pridonose poboljšanju kapaciteta javnopravnih tijela (horizontalni posebni pokazatelj rezultata) u njihovim područjima.     Partnerstva: GSB i EK zajedno podupiru ovaj prioritetni ishod koordiniranim dijalogom o javnim politikama i financiranjem, osobito u području inovacija, izravnih stranih ulaganja za regionalnu integraciju u globalne lance vrijednosti, radne snage, obrazovanja i vještina. IFC će za potrebe financiranja surađivati s lokalnim poslovnim bankama i institucionalnim ulagačima. U području mobilnosti radne snage GSB će koordinirati svoje aktivnosti s CEB-om te ispitati mogućnosti zajedničkog financiranja. GSB će se za izgradnju kapaciteta poduzeća koordinirati s EBRD-om. Naučene lekcije, rizici i njihovo ublažavanje: Za područja u kojima je potrebno promijeniti i jačati institucije (pravosuđe, izravna strana ulaganja, istraživanje i razvoj, vještine) nužan je kontinuirani angažman u okviru programa. Kako bi se povećala produktivnost, potrebno je olakšati ulazak produktivnih poduzeća na tržište, poduprijeti usvajanje tehnologije i poboljšati upravljačke vještine što se može postići usklađenim zajedničkim programom IBRD-a i IFC-a. Rizici od ukidanja politika ili slabljenja reformskog zamaha ublažit će se fokusiranjem inter- vencija GSB-a na rezultate i razvijanjem šire koalicije dionika za ključne reforme i programe. Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 44 Ključni angažmani koji su u tijeku Planirani novi angažmani (projekti i usluge prijenosa znanja) (projekti i usluge prijenosa znanja) Modernizacija javnih usluga za bolju Modernizacija javnih usluga za bolju investicijsku klimu investicijsku klimu ○○ Učinkovito pravosuđe za bolje ○○ Analiza pravosudnog sektora (ASA IBRD-a) poslovno okruženje (zajam IBRD-a) ○○ Zaposlenost u javnom ○○ Projekt integrirane zemljišne sektoru (RAS IBRD-a) administracije i pravosudnih ○○ Instrumenti ranog upozorenja usluga (zajam IBRD-a) za MSP-ove (RAS IBRD-a) ○○ Program poboljšanja upravljanja javnim rashodima (ASA IBRD-a) Jačanje inovacija i povećanje ○○ Program za oporavak problematične inovativnih ulaganja imovine (DARP) – EOS Matrix (IFC) ○○ Inovacijski ekosustav, financiranje i institucionalni kapaciteti Jačanje inovacija i povećanje (RAS aktivnosti IBRD-a) inovativnih ulaganja ○○ Izvješće o rastu i radnim ○○ Projekt digitalnih, inovativnih i mjestima (ASA IBRD-a) zelenih tehnologija (zajam IBRD-a) ○○ Ulaganja u privatni vlasnički ○○ Projekt pomoći poduzećima u i rizični kapital (IFC) osiguravanju likvidnosti (zajam IBRD-a) ○○ Poboljšanje konkurentnosti i ulaganja ○○ Strateško partnerstvo za istraživanje, (ASA/zajam IBRD-a i IFC-a) inovacije i rast (RAS IBRD-a) ○○ Tematske obveznice i inovativni ○○ Održive obveznice Erste banke instrumenti (kao što su instrumenti – zelene hipoteke (IFC) za podjelu rizika) (IFC) ○○ Održive obveznice OTP banke – ○○ Ulaganje u mirovinske fondove i financiranje MSP-ova za ublažavanje društva za osiguranje (IFC) klimatskih promjena (IFC) ○○ Jamstva preko GSB-ove platforme ○○ Regionalni tehnološki fondovi privatnog kao dopuna IBRD-ovim i IFC- i rizičnog kapitala za Hrvatsku (IFC) ovim angažmanima u strateškim ○○ Upravljačke sposobnosti u poduzećima područjima (MIGA) i usvajanje tehnologije (savjetodavne usluge IFC-a i IBRD-a) Bolje usklađivanje vještina i radne snage s potrebama gospodarstva Bolje usklađivanje vještina i radne snage s ○○ Visoko obrazovanje, tehničko i strukovno potrebama gospodarstva obrazovanje i osposobljavanje i program ○○ Ususret održivom, pravednom aktivne politike zapošljavanja (ASA IBRD-a) i učinkovitom obrazovanju ○○ Upravljanje migracijama (ASA IBRD-a) (zajam IBRD-a) ○○ Poboljšanje zapošljavanja, ljudskog Pogled u budućnost (nakon prva 24 mjeseca): kapitala i socijalne zaštite (ASA IBRD-a) Obrazovanje (zajam IBRD-a), Učinkovito pra- ○○ Jačanje pružanja dugotrajne vosuđe za bolje poslovno okruženje II (zajam skrbi (RAS IBRD-a) IBRD-a), Projekt digitalizacije (zajam IBRD-a), ○○ Politike i prakse povezane Projekt za inovacije (zajam IBRD-a), Konkurent- s ljudskim resursima u nost i radna mjesta (zajam i ASA IBRD-a, ulaganja ugostiteljskom sektoru (IFC) IFC-a), Ulaganje u pristupačno stanovanje (IBRD, IFC, CEB). Prilog 45 Ishod 2.: Povećanje okolišne otpornosti Pokazatelj 2.1: korisnici s povećanom otpornosti na Početno stanje [2024.]: 0; klimatske rizike (pokazatelj rezultata GSB-a) cilj [2030.]: 1.300.000 osoba Pokazatelj 2.2: smanjenje emisija stakleničkih plinova Početno stanje [2024.]: 0; (posebni pokazatelj rezultata) cilj [2030.]: 20 % Horizontalni pokazatelj: broj javnopravnih tijela Početno stanje [2024.]: 0; [ministarstva, agencije ili poduzeća u državnom cilj [2030.]: 5 vlasništvu] s povećanim kapacitetima za provedbu (ukupno za ishode 1. i 2.) svojih ciljeva zahvaljujući poboljšanju propisa, učinkovitosti ili kapaciteta koje je rezultat GSB-ove tehničke pomoći ili zajma (posebni pokazatelj rezultata) Intervencijska logika: Kako bi rast Hrvatske bio dugoročno održiv, potrebno je poduzeti mjere kojima se ograničavaju utjecaji na okoliš i povećava otpornost na šokove povezane s klimatskim promjenama i katastrofama. U okviru programa GSB-a povećat će se otpornost na okolišne rizike jačanjem pripravnosti na rizike povezane s klimatskim promjenama i katastrofama, što će se mjeriti brojem korisnika s većom otpornošću na klimatske rizike (pokazatelj 2.1.) i sman- jenjem emisija stakleničkih plinova (pokazatelj 2.2.) te smanjenjem emisija stakleničkih plinova u dvama sektorima s najvećim emisijama, odnosno energetskom i prometnom. Pri oblikovanju tih intervencija uzet će se u obzir rezultati CCDR-a. Intervencije GSB-a: Prvom skupinom intervencija namjerava se povećati okolišna i klimatska otpornost Hrvatske povećanjem broja korisnika s većom otpornošću na klimatske rizike (po- kazatelj rezultata GSB-a). (1) GSB će podržati nacionalne akcijske planove te održive i otporne komunalne usluge gospodarenja vodom i otpadom, što uključuje potporu jedinicama lokalne samouprave i komunalnim poduzećima u pristupu tržištima kapitala i inovativnom financiranju kroz potencijalni projekt razvoja općina koji je u pripremi. IFC će također ispitati mogućnosti inovativnog financiranja privatnog sektora kojim će se podržati očuvanje i održivost. (2) U svrhu postizanja ovog ishoda IBRD će u okviru postojećih savjetodavnih aktivnosti i kasnijega po- tencijalnog projekta koji je u pripremi podržati nacionalne kapacitete za pripravnost i odgovor, jačati financijsku otpornost i pobliže upoznati građane s intervencijama u slučaju katastrofe. Drugom skupinom intervencija nastojat će se povećati okolišna održivost smanjenjem emisija stakleničkih plinova (posebni pokazatelj rezultata). Zato će se Okvir suradnje usmjeriti na dva sektora s najvećim emisijama stakleničkih plinova: energetski i prometni. (1) Dekarbonizacija energetskog sektora podržat će se kroz IBRD-ov tehnički i politički dijalog (upstream) u pod- ručjima kao što su analiziranje i uklanjanje prepreka širenju obnovljivih izvora energije, kao i izravnim i neizravnim ulaganjima IFC-a u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te jačanja elektroenergetske mreže radi povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i isporuke čiste električne energije kupcima. GSB može osigurati ciljana sredstva u po- dručjima u kojima je potrebno povlašteno financiranje kao što je razvoj geotermalne energije za daljinsko grijanje te podržati obnovu stanova u područjima u kojima se mogu iskoristiti sredstva EU-a ili nacionalnog proračuna. Neizravna ulaganja uključivat će potporu MSP-ovima koju će IFC pružiti preko financijskih posrednika. Kao dopunu tome IBRD i IFC mogu pružiti Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 46 savjetodavne usluga o tarifama za prijenos i distribuciju kojima će se omogućiti povrat troškova koji će se ravnomjerno raspodijeliti između proizvođača obnovljive energije i krajnjih kupaca. (2) Dekarbonizacija prometnog sektora podržat će se zajedničkim angažmanom IBRD-a i IFC-a usmjerenim na povećanje učinkovitosti, javnog upravljanja i okolišne održivosti trajektnog se- ktora, što će uključivati savjetodavne usluge i financiranje. MIGA bi mogla dodatno podržati unaprjeđenje lučke infrastrukture kako bi olakšala tu tranziciju. IFC će podržati i razvoj lanaca vrijednosti električnih vozila ulaganjem u proizvodnju baterija, stanica za punjenje električnih vozila i zeleni vodik. Sve intervencije pridonose poboljšanju kapaciteta javnopravnih tijela (horizontalni posebni pokazatelj rezultata) u njihovim područjima. Partnerstva: GSB i razvojni partneri, osobito EK i druge međunarodne financijske institucije, surađivat će na ovom prioritetnom ishodu koordiniranjem dijaloga o javnim politikama i pružan- jem financiranja, osobito u područjima smanjenja ekološkog otiska sektora s najvećim emisi- jama u Hrvatskoj, potpore općinama u rješavanju okolišnih problema kao što je gubitak vode te jačanja otpornosti zemlje na klimatske promjene i katastrofe. Okolišna održivost strateški je prioritet dionika iz privatnog sektora, uključujući banke, te će oni biti ključni partneri u pos- tizanju ciljeva iz ovog područja ishoda. Savjetodavne aktivnosti Svjetske banke i u području otpornosti na katastrofe i u trajektnom sektoru podržava bilateralni donator (Japan). Naučene lekcije, rizici i njihovo ublažavanje: Budući da su tijekom provedbe prošle strategije Hrvatsku pogodili potresi i pandemija, ova strategija usredotočit će se na jačanje otpornosti i pripravnosti. U CLR-u se navodi da postoje izazovi u dobivanju dostatne političke potpore za sveobuhvatne međusektorske reforme povezane s programom jačanja održivosti i otpornosti te se preporučuje ciljani pristup. Stoga su u strategiji utvrđeni ciljani angažmani usmjereni na jačanje pripravnosti i otpornosti te na energetski i prometni sektor gdje se može ostvariti na- jveći učinak. CCDR pruža vrijedne analize za nastavak političkog dijaloga u području okolišne otpornosti i dekarbonizacije te za utvrđivanje ključnih područja za javna i privatna ulaganja. Prilog 47 Ključni angažmani koji su u tijeku Planirani novi angažmani (projekti i usluge prijenosa znanja) (projekti i usluge prijenosa znanja) Poboljšanje okolišne i klimatske Poboljšanje okolišne i klimatske otpornosti otpornosti ○○ Projekt obnove nakon potresa ○○ Projekt razvoja općina (zajam IBRD-a) i jačanja pripravnosti javnog ○○ Zeleni zajam Zagrebačkom zdravstva (zajam IBRD-a) holdingu – gospodarenje ○○ Smanjenje gubitaka vode otpadom i čista energije (IFC) (analitika IBRD-a) ○○ Plavo financiranje za zaštitu ○○ Održivi turizam u Hrvatskoj obalnih voda i mora (IFC) (ASA IBRD-a) ○○ Plavo financiranje financijskih ○○ Savjetovanje Zagrebačkog institucija za potporu projektima holdinga o gospodarenju otpadom opskrbe vodom i zaštite oceana (IFC) + ugljični krediti (IFC) ○○ TRP Green Europe Advisory (IFC) Povećanje održivosti energetskog i prometnog sektora Povećanje održivosti energetskog i ○○ Zeleni i učinkoviti trajektni prometnog sektora sektor (zajam IBRD-a i IFC-a) ○○ Izvješće o klimatskim promjenama ○○ Financiranje elektroenergetskog i razvoju (IBRD i ASA IFC-a) poduzeća (operatora prijenosa ○○ Energija (ASA IBRD-a) energije) i proizvodnje energije iz ○○ Schwarz: zelena industrijska obnovljivih izvora (ASA IFC-a i IBRD-a) i maloprodajna distribucija – ○○ Dekarbonizacija proizvodnje i usluga regionalni projekt (IFC) – zeleno/održivo financiranje (IFC) ○○ Vlasnički kapital Zračne ○○ Dužnička i vlasnička ulaganja luke Zagreb (IFC) u održivi turizam (IFC) ○○ Održive obveznice RBA ○○ Zeleno/održivo financiranje financijskih banke – klimatsko i socijalno institucija u području energije financiranje MSP-ova (IFC) iz obnovljivih izvora, energetske ○○ Održive obveznice Erste banke učinkovitosti i zelenih zgrada (IFC) – zelene zgrade/stanovi (IFC) ○○ Ulaganje duž lanaca vrijednosti ○○ ALD leasing – zelena flota vozila električnih vozila (IFC) – globalni projekt (IFC) ○○ Potencijalno poboljšanje kreditne ○○ Održivi turizam Adris grupe – plavi/ sposobnosti za zajmove prihvatljivih zeleni/održivi zajam (IFC) poduzeća u državnom vlasništvu koja ○○ Priprema regionalnog projekta ulažu u energetski sektor korištenjem (upstream) za plavo financiranje (IFC) GSB-ove Platforme za jamstva (MIGA) Pogled u budućnost (nakon sljedeća 24 mjeseca): Pripravnost i otpornost (zajam IBRD-a), Smanjenje gubitaka vode i nepriho- dovane vode (ASA/zajam IBRD-a), Energet- ska politika/tarife za povećanje energije iz obnov­ljivih izvora (ASA IBRD-a), Zaštita mora i okoliša (ASA/zajam IBRD-a). Okvir suradnje s Republikom Hrvatskom 2025. – 2030. 48