Mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti pomoću registara i administrativnih podataka Struktura 5 Mjerenje socijalne isključenosti 1 Uvod pomoću administrativnih podataka 2 Pregled ključnih pojmova 6 Institucionalni okvir 3 Središnji registar stanovništva - 7 Sljedeći koraci najnovije 4 Mjerenje siromaštva pomoću administrativnih registara 1 Uvod Pozadina Hvatanje u koštac s izazovima siromaštva i socijalne isključenosti je u srži politika EU-a. ▪ Europski stup socijalnih prava o Izbaviti barem 15 milijuna osoba iz siromaštva i socijalne isključenosti do 2030 . ▪ Znantna sredstva EU-a dostupna su iz različitih izvora, uključujući: o Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) o Europski socijalni fond plus (ESF+) o Fond oporavka i otpornosti (FOO) o Instrument za tehničku potporu (ITP) Pozadina Vlada Republike Hrvatske je ojačala svoju predanost borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. ▪ Nacionalna razvojna strategija do 2030. o Kojom se osigurava zdrav, aktivan i kvalitetan život ▪ Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti (2021.-2027.) o u skladu s Program Ujedinjenih naroda (UN) o održivom razvoju do 2030. o u skladu s europskim stupom socijalnih prava (ESSP) ▪ Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Nacionalni program reformi za 2023. o kojima se usvaja preporuka Europskog vijeća usmjerena na poboljšanje socijalnih politika ▪ Uvjeti koji omogućavaju provedbu optimalnog korištenja fondova EU-a, uključujući ESF+ o Uredba (EU) 2021/1060, Prilog IV., Cilj politike br. 4 „Uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom ESSP-a” o Uredba (EU) 2021/1060, Prilog IV., ENC 4.4. „Nacionalni strateški okvir politike za socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva”. Pozadina Iako je tijekom proteklog desetljeća Hrvatska ostvarila znatan napredak u smanjenju siromaštva, džepovi siromaštva i dalje postoje. Međutim, rizik siromaštva je i dalje visok među romskim stanovništvom, niskoobrazovanim osobama, starijim Većina siromašnih osoba nalazi se u Zagrebu Robustan gospodarski rast ima za i sjevernom dijelu Hrvatske. osobama i nezaposlenima. posljedicu brzo smanjenje siromaštva. Roma* 86.0 6 16,000 Less than primary education 83.2 14,000 Real GDP per capita (constant LCU) 5 Primary complete 70.0 Poverty rate (%) 12,000 Elderly living alone 56.4 4 10,000 Unemployed 40.5 3 8,000 Rural 24.0 6,000 National 18.1 2 4,000 Town/suburban 16.9 1 2,000 Cities 12.3 0 0 0 50 100 2016 2017 2018 2019 2020 2021 Poverty rates, 2021 (percent of population) Upper middle-income poverty rate Izvor: Izračun Svjetske banke na temelju EU-SILC 2022. (koji se odnosi na stope siromaštva 2021.) Real GDP per capita Izvor: Izračun Svjetske banke na temelju podataka DZS-a (2016.) i Izvor: Izračun Svjetske banke na temelju Statistike EU-a o Napomena: * Siromaštvo među romskim stanovništvom temelji se na Popisa stanovništva 2021. na razini općina. dohotku i životnim uvjetima (SILC) u razdoblju od 2017. do Izvješću Agencije EU-a za temeljna prava iz 2021. te moguće nije u skladu 2022., koji se odnosi na stope siromaštva u razdoblju od s izračunima siromaštva temeljenima na EU-SILC-u. 2016. do 2021. Ciljevi Osnovni je cilj pružiti potporu Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) u razvoju metodologije za redovito praćenje siromaštva i socijalne isključenosti na razini NUTS 3 ili LAU. ▪ Ovo izvješće je drugo od dva u nizu: o Prvim su izvješćem bili položeni temelji u smislu utvrđivanja i procjene relevantnih izvora administrativnih podataka, preciznog određivanja praznina u podacima i predlaganja niza mogućih pristupa popunjavanju tih praznina. o Drugo izvješće usredotočeno je na korištenje budućeg Središnjeg registra stanovništva za razvoj metodologije za mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti utemeljene na administrativnim podacima na razini NUTS 3 ili LAU. ▪ Budućim Središnjim registrom stanovništva (dalje u tekstu: Registar stanovništva) bi se trebale premostiti praznine u podacima i tako osigurati bitne podatke potrebne za učinkovito praćenje siromaštva i socijalne isključenosti. 10 Metodologija Procjena se oslanja na višedimenzionalni pristup koji uključuje: ▪ dokumentarno istraživanje (podaci, pregled literature, administrativni obrasci itd.), ▪ razgovore s nositeljima relevantnih administrativnih podataka, ▪ razmjene s odabranim nacionalnim statističkim zavodima (NSZ) u EU, ▪ Radionice s dionicima o Zagreb, 29. siječnja 2024. o Zagreb, 1. srpnja, 2024. ▪ uvide stečene tijekom studijskih posjeta o Sloveniji od 31. siječnja do 1. veljače 2024., o Estoniji od 4. do 6. lipnja 2024. 2 Pregled ključnih pojmova i izvora podataka u EU 12 Službeni Official pojmovi concept siromaštva of i socijalne poverty and isključenosti social exclusion Prema Eurostatovoj definiciji, stopa izloženosti riziku od siromaštva (AROP) je udio stanovništva čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak kućanstva niži od prava AROP. ▪ Prag AROP je utvrđen na 60 % nacionalnog medijana ekvivalentnog raspoloživog dohotka nakon socijalnih transfera. ▪ Kućanstvo: Kućanstvo je društvena jedinica čiji članovi imaju zajedničke aranžmane i „dijele troškove kućanstva ili dnevnih potreba u zajedničkom domu”. ▪ Raspoloživi dohodak kućanstva: To je iznos novca koji je dostupan kućanstvu za potrošnju i štednju nakon plaćanja poreza na osobni dohodak i bogatstvo, doprinosa za socijalno osiguranje i privatnih transfera (npr. drugim kućanstvima). Računa se kao zbroj nadnica i plaća, dohotka od samozapošljavanja, primljenih javnih i privatnih transfera i drugih izvora dohotka (kao što je dohodak od kapitala) svih članova kućanstva, umanjen za iznos poreza na dohodak i bogatstvo, doprinosa za socijalno osiguranje i privatnih transfera koje članovi kućanstva isplaćuju. ▪ Ekvivalent odrasle osobe: Kako bi se dobio ekvivalentni raspoloživi dohodak kućanstva, raspoloživi se dohodak kućanstva dijeli brojem ekvivalenata odrasle osobe izračunatim korištenjem OECD-ove prilagođene ljestvice. Kako bi se izračunao broj ekvivalentnih odraslih osoba, svaki član kućanstva se prvo razvrstava među „odrasle osobe” (14 ili više godina) ili među „djecu” (manje od 14 godina). Potom se prvoj odrasloj osobi dodjeljuje ponder 1, svakoj drugoj odrasloj osobi ponder 0,5, a svakom djetetu ponder 0,3. Dobiveni ponderirani brojevi se zbrajaju kako bi se dobio broj ekvivalenata odrasle osobe u kućanstvu. 14 Službeni pojam siromaštva i socijalne isključenosti Eurostat daje i jasnu definiciju „teške materijalne i socijalne deprivacije (oskudice)” (TMSD) koja odražava prisilni nedostatak određenih stavki i mogućnosti koje su Europljaninu potrebne za pristojan život. ▪ U tom smislu pojedinci su u stanju deprivacije ne zato što su odabrali odreći se takvih stavki/mogućnosti, nego zato što si ih ne mogu priuštiti ili im nemaju pristup zbog drugih prepreka (npr. onih socijalne naravi). ▪ Konkretno, osobama koje žive u TMSD-u nedostaje barem sedam od 13 takozvanih stavki deprivacije. 15 Službeni pojam siromaštva i socijalne isključenosti Prepoznavši važnost dohotka od rada za primjereni život, Eurostat uvodi pojam „vrlo niskog intenziteta rada” kako bi obuhvatio isključenost s tržišta rada. ▪ Stanovništvom s vrlo niskim intenzitetom rada smatra se udio stanovništva koje živi u kućanstvima čiji su radno sposobni članovi odradili manje od 20 % ukupnog potencijalnog radnog vremena. ▪ U tom smislu radno sposobne osobe definirane su kao osobe u dobi od 18 do 64 godine, ne uključujući studente u dobi od 18 do 24 godine, umirovljene osobe i osobe starije od 60 godina koje ne rade i žive u kućanstvu čiji je glavni dohodak mirovina. ▪ Kućanstva čiji su jedini članovi osobe mlađe od 18 godina, studenti mlađi od 25 godina ili osobe u dobi od 65 ili više godina isključena su iz izračuna razine intenziteta rada. Kada se određuje je li kućanstvo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) (vidjeti odjeljak 2.1.1.), ne smatra se da takva kućanstva imaju vrlo nizak intenzitet rada. 16 Službeni pojam siromaštva i socijalne isključenosti Stopom izloženosti riziku od siromaštva ili socijalnoj isključenosti (AROPE) mjeri se udio stanovništva koje je izloženo riziku od siromaštva ili koje je u teškoj materijalnoj deprivaciji ili koje živi u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. People at-risk-of poverty after social transfers People living Severely in households materially with very low deprived work intensity people 17 Prednosti i ograničenja Eurostatovog okvira Nekoliko je prednosti i ograničenja… ▪ Prednosti: o Metodološka preciznost i dosljednost, o Redovito ažuriranje (na godišnjoj razini) o Međusektorska analiza siromaštva, socijalne isključenosti i ostalih primjenjivih dimenzija ▪ Ograničenja: o Zemljopisna granularnost (NUTS 2) o Opseg AROPE-a Izvori podataka – službena statistika Pokazatelji AROP i AROPE dio su službene statistike ▪ Popis stanovništva o Uredba EU-a 763/2008: popis stanovništva provodi se barem jedanput svakih deset godina. o Zadnji krug popisa stanovništva održan 2021. i 2022. o Cilj: • dati cjelovit i pouzdan pregled stanovništva u smislu njegovih demografskih, socijalnih i gospodarskih obilježja kao i uvjeta stanovanja, • poslužiti kao okvir uzorkovanja za ankete o kućanstvu. ▪ Statistika o dohotku i životnim uvjetima (SILC) anketa: o godišnja anketa reprezentativna na razini NUTS 2, o dobivanje uvida u dohodak kućanstva, životne uvjete itd. Izvori podataka – administrativni podaci i registri Države članice EU-a sve više koriste dopunske administrativne podatke. ▪ Nedavnih je godina u statističkim propisima EU-a došlo do promjene, pri čemu se sve veći naglasak stavlja na korištenje administrativnih podataka za službenu statistiku. o Uredba (EU) 223/2009: NSZ-ima se daje pravo pristupa izvorima administrativnih podataka. o Uredba (EU) 2019/1700 o socijalnoj statistici: okvir za integraciju raznih izvora podataka, uključujući administrativne evidencije. ▪ NSZ-i idu u smjeru korištenja administrativnih registara za provedbu popisa stanovništva. o Nacrt Uredbe EU-a o europskoj statistici o stanovništvu i stanovanju. ▪ Države članice EU-a su ostvarile znatan napredak kad je riječ o uključivanju administrativnih podataka u klasične ankete, kao što je SILC. o 20 od 27 država članica unaprijed ispunjava SILC-ov modul o dohotku podacima iz administrativnih izvora. 20 Izvori podataka – prelazak na administrativne registre u Hrvatskoj Hrvatska je pojačala napore usmjerene na prelazak na sustav temeljen na administrativnim registrima. ▪ Državni zavod za statistiku (DZS) već koristi administrativne izvore u raznim statističkim podučjima (plaće, zaposlenost itd.). ▪ Od 2023. hrvatski SILC uključuje dohodak pojedinaca iz administrativnih registara. ▪ 2023. Porezna uprava Ministarstva financija je službeno najavila izradu Registra stanovništva. ▪ DZS je također naveo da za popis stanovništva 2031. planira koristiti Registar stanovništva kao glavni izvor. 3 Središnji registar stanovništva Republike Hrvatske – dosadašnji razvoj Pregled Nedavno najavljenom uspostavom sveobuhvatnog registra stanovništva i kućanstava otklonit će se velika praznina u hrvatskom sustavu registara ▪ U našem prethodnom izvješću istaknuta su dva ključna izazova: o nedostatak jedinstvenih identifikacijskih oznaka stanova, o nedostatak jasnog plana za utvrđivanje članova kućanstava. ▪ Te se praznine namjeravaju popuniti pomoću Središnjeg registra stanovništva Republike Hrvatske. Ključne informacije • Rok: Registar SOK bit će uspostavljen do kraja drugog tromjesečja 2026. • Obuhvat (stanovništva): cjelokupno stanovništvo Republike Hrvatske, odnosno sve stanovnike s aktivnim osobnim identifikacijskim brojem (OIB) i one koji žive u inozemstvu. • Definicija srodstva: povezanost osobe s djecom, bračnim drugom, izvanbračnim drugom, životnim partnerom, neformalnim životnim partnerom, roditeljima, bakama i djedovima te braćom i sestrama, putem njihovog osobnog identifikacijskog broja. • Definicija kućanstva: skupina osoba koje zajedno nastanjuju stambenu jedinicu ili dio stambene jedinice te koje zajedno privređuju i troše. 24 Izvori podataka Registar stanovništva se temelji na podacima iz sustava OIB-a zajedno s dodatnim kategorijama administrativni h podataka. Popunjavanje praznina Filling the data gaps u podacima U prethodnom izvješću u ovoj seriji istaknuto je da hrvatski sustav administrativnih podataka trenutačno ne omogućuje identifikaciju kućanstava na temelju prebivališta ili srodstva. ▪ Identifikacija kućanstava na temelju prebivališta: o Eurostat definira kućanstvo kao jednu ili više osoba koje žive na istoj adresi u zajedničkom kućanstvu. o Međutim, u službenom hrvatskom registru adresa nedostaju brojevi stanova u višestambenim zgradama. o Definicija adrese u Zakonu o prebivalištu i boravištu ne uključuje brojeve stanova. o Registar zgrada Državne geodetske uprave sadržava identifikacijske oznake stanova za tek mali broj stambenih zgrada. o Te praznine u podacima planiraju se popuniti Središnjim registrom stanovništva RH. ▪ Identifikacija kućanstava na temelju srodstva: o Sustav državnih matica ne obuhvaća cjelokupno stanovništvo. o Primjerice, u matici rođenih nedostaju identifikacijski brojevi roditelja (OIB ili JMBG) za osobe rođene prije 1986. o Slično tomu, u matici vjenčanih nema identifikacijskih brojeva bračnih drugova u slučaju brakova sklopljenih prije 1986. 30 Više detalja challenges Outstanding Budući da je Registar stanovništva u ranoj fazi razvoja, dodatni detalji vjerojatno će postati dostupni u bliskoj budućnosti. ▪ Uskoro bi se moglo pojaviti više informacija o nekoliko aspekata, uključujući: o Proces identifikacije i dodjele identifikacijskog broja stanova u manjim zgradama i rokovi završetka. o Pristup korišten za identificiranje kućanstava na temelju mjesta prebivališta. o Procedura za pristup podacima u analitičke svrhe, primijenjena na državne subjekte i istraživače. 4 Mjerenje siromaštva pomoću administrativnih registara 32 Postojeći pristupi u Hrvatskoj Stope AROP računaju se iz podataka prikupljenih pomoću godišnjih anketa SILC i jednokratno izrađenih karata siromaštva. ▪ Službene procjene stope AROP temelje se na godišnjoj anketi SILC. I mnoge države članice EU-a o Provodi ih Državni zavod za statistiku (DZS). primjenjivale su metode procjene za mala područja o Reprezentativne su za razine NUTS 1 i NUTS 2. kako bi identificirale džepove siromaštva na razini NUTS 3 ili ▪ Jedine procjene stope AROP na razinama NUTS 3 i LAU nižoj, no to su u pravilu bile jednokratne inicijative: temelje se na jednokratno izrađenim kartama siromaštva. • Bugarska, • Estonija, o Suradnja između MRRFEU-a, DZS-a i SB-a. • Mađarska, • Latvija, o Metode procjene za mala područja • Poljska, • Rumunjska. • Slovačka, o Podaci iz Popisa stanovništva 2011., ankete o potrošnji • Slovenija. kućanstava iz 2011. i ankete SILC iz 2012. 33 Relevantni izvori administrativnih Relevant administrative podataka data sources Kako bi se stope AROP utemeljene na administrativnim podacima mjerile u skladu s Eurostatovom definicijom, važno je podatke iz Registra stanovništva integrirati s podacima o porezu na dohodak. ▪ Registar stanovništva je ključan za: o određivanje kućanstva, o utvrđivanje ekvivalenta odrasle osobe, o dobivanje demografskih podataka stanovništva. ▪ Podaci o porezu na dohodak u elektroničkom sustavu Evidencije dohodaka i primitaka (EDIP) odnose se na: o dohotke pojedinaca iz raznih izvora, o poreze pojedinaca i njihove doprinose za socijalno osiguranje. Relevantni izvori administrativnih Relevant administrative podataka data sources Kako u budućnosti postane dostupan sve veći broj registara i administrativnih podataka, ti se izvori mogu uključiti u izračun stope AROP Primjer izvora podataka koji se koriste u Sloveniji ▪ Tijekom godina Statistički ured Republike Slovenije je postepeno integrirao dodatne izvore administrativnih podataka koji su relevantni za EU-SILC. ▪ Najnoviji dodatak je kreditni rejting klijenata Banke Slovenije (SB-SISBON). Izvor: Statistički ured Republike Slovenije (2024.) 35 Metodološki izazov (1) – Sastavnice dohotka Podaci o porezu na dohodak imaju ili nepotpune ili nedostupne sastavnice u odnosu na dohodovne varijable u SILC-u. 36 Metodološki izazov (2) – Prijavljivanje dohotka nižeg od stvarnoga u podacima o porezu na dohodak Podaci o porezu na dohodak mogu biti pristrani zbog podiskazivanja dohotka. ▪ Podaci o porezu na dohodak se u pravilu dobivaju iz prijava poreznih obveznika ili trećih osoba (npr. poslodavaca). ▪ I samoprijavljivanje i prijavljivanje od strane trećih podložni su netočnostima. ▪ Nekoliko čimbenika može doprinijeti prijavljivanju dohotka koji je niži od stvarnoga: o poticaji da se utaje porezi (Christian, 1994.; Johns i Slemrod, 2010.; DeBacker i sur., 2020.; Auten i Langetieg, 2023.), o pravo na socijalne naknade utemeljene na provjeri materijalnog stanja. 37 Metodološki izazov (3) – Dva skupa procjena stope AROP Mogu postojati dva paralelna skupa procjena stope AROP: one koje se temelje na SILC-u i one dobivene iz administrativnih podataka. ▪ Očekuje se da će se stope AROP dobivene na temelju registara i izvora administrativnih podataka (npr. Registar stanovništva i e.g. Population Register and Tax Income) razlikovati od procjena na temelju ankete SILC. ▪ Mogući razlozi: o različite definicije dohotka, o razlike u ponašanjima između ispitanika koji sudjeluju u anketama, s jedne strane, i poreznih obveznika, s druge. ▪ Hrvatska će barem kratkoročno vjerojatno imati dva zasebna skupa procjena stope AROP i nejednakosti za razine NUTS 1 i NUTS 2 kao i za različite demografske skupine. 38 Metodološki izazov (4) – Prostorne razlike u cijenama Podatke o dohotku kućanstva može biti potrebno prilagoditi kako bi oni odražavali razlike u troškovima života po regijama ili područjima te kako bi se tako izbjegla pristranost u mjerenju siromaštva uzrokovana prostornim razlikama u cijenama. ▪ Iako ostvaruju sličan dohodak, osobe koje žive u različitim regijama države plaćaju različite cijene za ista dobra, osobito nerazmjenjiva dobra i usluge kao što je stanovanje (Deaton i Zaidi, 2002., Amendola i sur., 2023.). ▪ Ne izvrše li se prilagodbe za prostorne razlike u cijenama, nacionalna granica siromaštva mogla bi precijeniti siromaštvo u područjima s nižim cijenama i obratno (Ayala i sur., 2014; Ferreira i sur., 2016.). ▪ U praksi ne postoji jedinstveni pristup prilagođavanju za razlike u cijenama u procjenama siromaštva. o Korištenje indeksa cijena stambenih objekata kao zamjena za razine lokalnih cijena (Early i Olsen, 2013., Jolliffe, 2006., Moretti, 2010., Renwick, 2009.). o Regionalni pariteti kupovne moći (Ahmad, 2003.). ▪ Nadalje, u mnogim zemljama dobivanje pouzdanih i pravodobnih podnacionalnih podataka o cijenama predstavlja izazov (Dawber i sur., 2019.): o složenost izračuna potrošnje kućanstva po regijama kako bi se dobili točni cjenovni ponderi; o poteškoće sa zahvaćanjem svih kategorija potrošačke potrošnje unutar ograničenja anketnih podataka; o razlike u veličinama uzorka među regijama, što može dovesti do problema s reprezentativnošću. 39 Metodološki izazov pred državama članicama EU-a (1) – sastavnice dohotka U stvari, nije neuobičajeno da se sastavnice dohotka u EU-SILC-u razlikuju od zemlje do zemlje. ▪ Usklađivanje podataka o porezu na dohodak i sastavnica dohotka u EU-SILC-u predstavlja izazov ne samo za Hrvatsku nego i za druge države članice EU-a. ▪ U poredbenoj studiji 26 država koje koriste EU-SILC (Goedeme i Trindade, 2020.) ističu se pitanja u vezi s usporedivošću podataka o dohotku, uključujući: • korištenje administrativnih evidencija naspram anketnih podataka, • različite definicije varijabli, • pogrešna razvrstavanja sastavnica dohotka, • nedostajuće sastavnice dohotka, • različite razine podrobnosti prilikom prikupljanja podataka. 40 Metodološki izazov pred državama članicama EU-a (1) – sastavnice dohotka Različite države članice EU-a primjenjuju različite tehnike imputacije za izračun dohodovnih varijabli. Izvor: Kompilacija Svjetske banke na temelju Lynn i Lyberg (2022.) i kvalitativnih studija EU-a. 41 Metodološki izazov pred državama članicama EU-a (2) – prijavljivanje nižeg dohotka od stvarnoga Čini se da u državama članicama EU-a prilagodba za prijavljeni niži dohodak od stvarnoga nije standardna praksa. 42 Metodološki izazov pred državama članicama EU-a (2) – prijavljivanje nižeg dohotka od stvarnoga Važno je napomenuti da pitanje prijavljivanja nižeg dohotka od stvarnoga utječe ne samo na administrativne podatke, nego i na anketne podatke EU-SILC pa je stoga nejasno je li prilagodba administrativnih podataka opravdana. ▪ Ankete u pravilu ne zahvaćaju vrh distribucije dohotka, što može utjecati na stvarne pragove AROP kao i na mjerenje pokazatelja nejednakosti. o Za osobe koje ostvaruju visoki dohodak manje je vjerojatno da će sudjelovati u anketama ili one mogu navesti niži dohodak zbog razloga kao što su zaštita privatnosti, oporezivanje ili društvena poželjnost. o Empirijski dokazi pokazuju da najveći jaz između anketa i administrativnih podataka postoji na vrhu distribucije dohotka (Blanchet i sur., 2022., Burkhauser i sur., 2018., Carranza i sur., 2023., Flachaire i sur., 2021., Yonzan i sur., 2020.). ▪ Postoji zamjetna prevalencija podiskazivanja dohotka u anketama, uključujući SILC. o Raskoraci su najveći u slučaju dohotka od imovine i samozapošljavanja (Tomaleho, 2019.). o Empirijski dokazi upućuju na podiskazivanje dohotka od strane samozaposlenih osoba u Italiji (Albarea i sur., 2019.), 14 država članica EU-a, pri čemu se prosječan udio podiskazanog dohotka od samozapošljavanja kreće u rasponu od manje od 10 % stvarnog dohotka na Cipru i u Bugarskoj do više od 30 % stvarnog dohotka u Grčkoj (Kukk i sur., 2020.). 43 Metodološki izazov pred državama članicama EU-a (3) – dva skupa procjena stope AROP U državama članicama EU-a koje koriste administrativne podatke postoje slučajevi višestrukih procjena stope AROP za istu zemljopisnu razinu. ▪ Danska izrađuje dvije procjene stope AROP na nacionalnoj razini: o jednu na temelju EU-SILC-a, drugu na temelju Registra dohodovne statistike, koji sadrži administrativne podatke o godišnjem dohotku na razini kako pojedinca tako i obitelji. o Razlike: pristupi prikupljanju podataka (ankete naspram administrativnih podataka), pojmovi dohotka, definicija kućanstva. ▪ Francuska ima dvije stope AROP za razinu regija NUTS 1: o jednu izračunatu na temelju EU-SILC-a, drugu na temelju administrativnog skupa podataka FiLoSoFi, koji integrira porezne evidencije i evidencije socijalnih naknada. ▪ Nizozemska izrađuje dvije mjere siromaštva na nacionalnoj razini te razinama NUTS 1 i NUTS 2: o jednu na temelju EU-SILC-a, drugu na temelju Dohodovne statistike, koja se temelji na poreznim evidencijama. o Razlike: definicije dohotka, ljestiva ekvivalencije, pragovi siromaštva. ▪ Španjolska izrađuje dva skupa procjena stope AROP za razinu NUTS 2: o jednu na temelju EU-SILC-a, drugu na temelju administrativnih poreznih evidencija. ▪ Švedska ima dvije nacionalne procjene stope AROP: o jednu koja se temelji na EU-SILC-u, drugu koja se temelji na poreznim evidencijama i administrativnim izvorima. o Iako obje procjene za izračune koriste iste administrativne baze podataka, one primjenjuju različite ljestvice ekvivalencije odrasle osobe. 44 Metodološki izazov pred državama članicama EU-a (4) – prostorne razlike u cijenama Unatoč teorijskoj privlačnosti same vježbe, nijedna država članica EU-a trenutačno ne uzima u obzir prostorne razlike u cijenama pri mjerenju siromaštva. ▪ Nijedan Nacionalni statistički zavod (NSZ) u EU-u ne razmatra regionalne razlike u cijenama pri izračunu stope AROP i drugih pokazatelja temeljenih na dohotku. ▪ Samo 4 od 27 država članica EU-a – Francuska, Njemačka, Poljska i Španjolska – prikupljanju indekse potrošačkih cijena na regionalnoj razini. 45 Preporuke za Hrvatsku (1) – pristup temeljen na imputaciji Podaci o rashodima koji nisu obuhvaćeni sastavnicama dohotka mogu se procijeniti primjenom imputacije. • Plaćeni i primljeni privatni transferi ne mogu se imputirati jer nema podataka na koje bi se moglo osloniti. • Imputacija omjera poslovnih rashoda i prihoda (ERR) paušalno oporezovanim samozaposlenim osobama i najmodavcima pomoću podataka prikupljenih za samozaposlene osobe koje su dužne prijaviti i prihode i rashode (redovno oporezovane samozaposlene osobe). • Višestruka imputacija na temelju regresijske imputacije: o Modeliranje ERR-a kao funkcije prihoda i drugih varijabli dostupnih i za redovno oporezovane samozaposlene osobe i za paušalno oporezovane samozaposlene osobe i najmodavce. o Korištenje procijenjenih parametara za imputaciju ERR-a paušalno oporezovanim samozaposlenim osobama i najmodavcima. • Višestruka imputacija na temelju imputacije pomoću sparivanja prema predviđenom prosjeku: o Modeliranje ERR-a kao funkcije prihoda i drugih varijabli dostupnih i za redovno oporezovane samozaposlene osobe i za paušalno oporezovane samozaposlene osobe i najmodavce. o Korištenje procijenjenih parametara za predviđanje svačijeg ERR-a o Sparivanje paušalno oporezovanih samozaposlenih osoba i najmodavaca s redovno oporezovanim samozaposlenim osobama na temelju predviđenih vrijednosti ERR-a i imputacija stvarnog ERR-a ovih drugih prvima 46 Preporuke za Hrvatsku (2) – prijavljivanje nižeg dohotka od stvarnoga U skladu s uobičajenom praksom među državama članicama EU-a, preporuča se ne prilagođavati podatke o porezu na dohodak za možebitnu pristranost koja je posljedica nižeprijavljenog dohotka. • Međutim, korisno je procijeniti stupanj u kojemu je prijavljeni dohodak iz podataka o porezu na dohodak niži od stvarnoga kako bi se shvatili potencijalni učinci te pojave na procjene stope AROP i drugih pokazatelja utemeljenih na dohotku. o Potoje neki pristupi za približno određivanje neprijavljenog dohotka korištenjem zamjene za stvarnu distribuciju dohotka na temelju anketnih podataka (Pissarides i Weber, 1989.). o Jedina dostupna procjena za Hrvatsku, koja se temelji na APK-u iz 2010., daje naslutiti da samozaposlena kućanstva prijavljuju dohodak koji je niži od stvarno ostvarenoga za prosječnih 16,8 %, iako ova procjena nije statistički značajna (Kukk i sur., 2020.). Ta bi se analiza mogla doraditi korištenjem novijih podataka, npr. onih iz APK-ova iz 2019. i 2022. 47 Preporuke za Hrvatsku (3) – dva skupa procjena stope AROP Iako je postojanje dvaju skupova procjena stope AROP za isto zemljopisno područje prihvatljivo, ključno je dokumentirati i javno objaviti metodološke razlike. • Jedino se procjene stope AROP temeljene na SILC-u na razinama NUTS 1 i NUTS 2 smatraju službenom statistikom. • Procjene stope AROP temeljene na administrativnim registrima na razinama NUTS 1, NUTS 2, NUTS 3 i LAU mogle bi se nazvati eksperimentalnom statistikom. 48 Preporuke za Hrvatsku (4) – prostorne razlike u cijenama Kako bi svoj pristup uskladila sa zajedničkim pristupom država članica EU-a kao i zbog nepostojanja regionalnih IPC-ova, Hrvatskoj se preporuča da ne uzima u obzir prostorne razlike u cijenama u kontekstu mjerenja siromaštva. • Svi NSZ-i u EU-u primjenjuju tu praksu. • Osim toga, u slučaju Hrvatske DZS izrađuje samo nacionalni IPC. 5 Mjerenje socijalne isključenosti pomoću administrativnih podataka 50 Pojmovi socijalne isključenosti u svijetu Pojam „socijalne isključenosti” je višedimenzionalan i nema jednu, općeprihvaćenu definiciju. 51 Mjerenje socijalne isključenosti u EU-u Glavni pojam je AROPE, no u EU-u postoje široki spektar mjera socijalne isključenosti (i pokazatelja i indeksa). 52 Preporuke za Hrvatsku – pojednostavljena stopa AROPE (AROPE-S) Pojednostavljeni pokazatelj AROPE uključuje dvije od triju sastavnica Eurostatove definicije AROPE-a. • Izloženost riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) odgovara zbroju osoba koje su ili: • izložene riziku od siromaštva ili • u položaju teške materijalne i socijalne oskudice ili • žive u kućanstvu s vrlo niskim intenztitetom rada. 53 Preporuke za Hrvatsku – pojednostavljena stopa AROPE (AROPE-S) Pojednostavljeni pokazatelj AROPE uključuje dvije od triju sastavnica Eurostatove definicije AROPE-a. ▪ Sastavnicu „teška materijalna i socijalna deprivacija” je teško replicirati korištenjem administrativnih podataka. ▪ (Iz Eurostata) Teška materijalna i socijalna deprivacija: udio stanovništva koji je izložen prisilnom manjku barem 7 od 13 stavki deprivacije. 1. mogućnost podmirivanja neočekivanih troškova, 2. mogućnost podmirivanja troškova odlaska na tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma, 3. mogućnost podmirivanja dospjelih neplaćenih obveza (otplata hipoteke ili plaćanje najamnine, računa za komunalne usluge, rata kredita ili drugih zajmova), 4. mogućnost da si osoba priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, 5. mogućnost primjerenog grijanja doma, 6. pristup automobilu/kombiju za vlastite potrebe, 7. zamjena istrošenog namještaja, 8. pristup internetskoj vezi, 9. mogućnost zamjene istrošene odjeće novom, 10. imanje dvaju parova obuće odgovarajuće veličine (uključujući par obuće za sve vremenske prilike), 11. tjedna potrošnja malog novčanog iznosa na sebe, 12. mogućnost redovitog sudjelovanja u slobodnim aktivnostima, 13. mogućnost okupljanja s prijateljima/obitelji na piću/jelu barem jednom mjesečno. 16.9.2024. 54 Footer Promjene u definiciji AROPE-a iz 2021. Sastavnica OLD definition: until 2020 NEW definition: since 2021 AROPE-a Teška Teška materijalna deprivacija: udio stanovništva koji si Teška materijalna i socijalna deprivacija: udio stanovništva koji materijalna / ne može priuštiti (a ne odabir da si ne priušti) barem 4 je izložen prisilnom manjku barem 7 od 13 stavki pokazatelja socijalna od 9 prethodno određenih materijalnih stavki koje deprivacije (od kojih se 6 odnosi na pojedinca a 7 na kućanstvo) deprivacija većina ljudi smatra poželjnima ili čak nužnima za primjeren život Niski intenzitet Osobe u dobi od 0 do 59 godina koje žive u Osobe u dobi od 0 do 64 godine koje žive u kućanstvima u rada kućanstvima u kojima su odrasle osobe (one u dobi od kojima su odrasle osobe (one u dobi od 18 do 64 godine, ne 18 do 59 godina, ne uključujući studente u dobi od 18 uključujući studente u dobi od 18 do 24 godine i osobe koje su do 24 godine) odradile 20 % ili manje ukupnog prema trenutačnom samoodređenom ekonomskom statusu u združenog potencijalnog radnog vremena u mirovini ili koje primaju bilo koju mirovinu (osim obiteljske prethodnih godinu dana. mirovine) kao i osobe u dobi od 60 do 64 godine koje su neaktivne i žive u kućanstvu čiji je glavni dohodak mirovina) odradile 20 % ili manje ukupnog združenog potencijalnog radnog vremena u prethodnih godinu dana. 55 Preporuke za Hrvatsku – pojednostavljena stopa AROPE (AROPE-S) Pojednostavljeni pokazatelj AROPE se potencijalno može izračunati na temelju podataka iz Registra stanovništva i Registra poreznih obveznika. 56 Preporuke za Hrvatsku – pojednostavljena stopa AROPE (AROPE-S) Usporedba stopa AROPE i AROPE-S izračunatih na temelju podataka ankete SILC otkriva manje razlike, koje opravdavaju provedbu dodatnih istraživanja. Usporedba prema Eurostatovoj staroj definiciji „vrlo niskog intenziteta rada” Usporedba prema Eurostatovoj novoj definiciji „vrlo niskog intenziteta rada” Izvor: Izračun Svjetske banke na temelju Eurostatove publikacije dostupne na: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/ilc_pees01n__custom_11602706/default/table?lang=en 57 Preporuke za Hrvatsku – pokazatelji socijalne isključenosti U suradnji s MRMSOSP-om identificirano je osam područja, svaki sa skupom predloženih pokazatelja koji se mogu dobiti iz postojećih izvora administrativnih podataka. • 8 domena socijalne isključenosti povezanih sa: dohotkom kućanstva, socijalnom zaštitom, tržištem rada, obrazovanjem i zdravstvom, demografijom, infrastrukturom, poslovnim aktivnostima i ostalo. • Zbog znatnih razlika u tehničkoj složenosti izračunat tih pokazatelja, MRMSOSP-u se preporuča da svoje vrijeme i financijska sredstva usredotoči na izradu onih pokazatelja koji su najrelevantniji za njegove potrebe. o Procjena nekih pokazatelja, kao što je broj liječnika opće prakse na 1000 stanovnika, je razmjerno jednostavna. o Izračun gustoće autobusnih linija koje prometuju u nekoj opći kao zamjene za dostupnost javnog prijevoda može biti složen. ▪ Neka područja i pokazatelji mogu se povezati s ciljevima nekoliko akcijskih planova, kao što su: o Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, o Akcijski plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, o Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje, o Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova. ▪ Ti pokazatelji mogu poslužiti i kao osnova za izradu složenog (kompozitnog) indeksa kojim bi se, prema potrebi, mjerila socijalna isključenost. 65 Preporuke za Hrvatsku – tematske ankete Ankete su ključna dopuna administrativnim podacima jer kompenziraju njihove nedostatke i popunjavaju praznine u podacima. • Iako administrativne baze podataka imaju brojne prednosti, one same po sebi ne mogu zahvatiti sve aspekte socijalne isključenosti ili dati točan prikaz ranjivih skupina stanovništva. o Primjerice, slučajevi seksualnog uznemiravanja ili nasilja nad djevojčicama i ženama. ▪ Prilikom planiranja tematskih anketa, MRMSOSP treba pomno razmotriti financijske troškove povezane s: o razinom reprezentativnosti, o sveobuhvatnošću upitnika, o odabirom metoda prikupljanja podataka, kao što su osobni intervju, telefonska anketa, e-obrasci. 6 Institucionalni okviri 16.9.2024. 67 Footer Ključne institucije • Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) o Omogućavanje uvjeta za ESF+ • Ministarstvo financija, porezna uprava o Registar stanovništva • Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MPJADT) o Centralna platforma interoperabilnosti o Podatkovno jezero • Državni zavod za statistiku (DZS) • Mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti • Ostala ministarstva i agencije • Nositelji podataka za izračun pokazatelja socijalne isključenosti 16.9.2024. 68 Footer Aktivnosti • Potrebno je izvršiti tri osnovne aktivnosti: 1. procijeniti AROP i AROPE-S korištenjem mikropodataka iz Registra SOK i poreznih evidencija, 2. procijeniti pokazatelj/indeks socijalne isključenosti korištenjem administrativnih podataka iz Registra SOK, poreznih evidencija i drugih izvora. 3. izraditi slikovne prikaze (tablice, grafičke prikaze, karte) u svrhu izvješćivanja. • Institucionalni okvir ovisit će o: 1. pristupu mikropodacima iz Registra SOK, Registra poreznih obveznika i ostalih relevantnih izvora, 2. tehničkim kapacitetima MRMSOSP-a, 3. suradnji s Poreznom upravom, DZS-om i Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MPUDT). 69 Mogući institucionalni okviri Niže su identificirana i predstavljena četiri moguća institucionalna uređenja (nasumičnim redoslijedom). Svaka mogućnost ima neke prednosti, ali je suočena i s nekim izazovima. 1. 1. mogućnost: MRMSOSP na čelu provedbe. 2. 2. mogućnost: zajednička provedba MRMSOSP-a i Porezne uprave 3. 3. mogućnost: zajednička provedba MRMSOSP-a i MPUDT- a 4. 4. mogućnost: zajednička provedba MRMSOSP-a i DZS-a 16.9.2024. 71 Footer 1. mogućnost: MRMSOSP na čelu provedbe ▪ Prednosti: o Ministarstvo ima središnju kontrolu nad svakim aspektom procesa, o neposredni nadzor omogućava MRMSOSP-u da određuje i prilagođava rokove, određuje prioritete u obavljanju zadataka i bolje prilagođava postupak posebnim potrebama Ministarstva. ▪ Izazovi: o Prvi izazov odnosi se na pristup podacima jer trenutačni nacrt prijedloga Zakona o Središnjem registru stanovništva ne definira prava vladinih agencija na pristup mikropodacima kao ni postupak pristupa podacima (isto će se definirati budućim Pravilnikom). o Drugi izazov tiče se izgradnje vrlo sigurnog informacijsko-tehnološkog sustava radi pohrane osjetljivih podataka. To bi moglo imati implikacije i na financijske i na ljudske resurse. o Treći izazov se tiče zapošljavanja kvalificiranog osoblja koje može raditi potrebno ekonometrijsko modeliranje. Druga mogućnost je da MRMSOSP razmotri suradnju s istraživačkim institutom. o Podjednako je važno da MRMSOSP osigura tijesnu suradnju svojeg tima za praćenje i vrednovanje s timom koji nadgleda napredak u provedbi nacionalnih planova Ministarstva kako bi pojednostavio i racionalizirao s tim povezane aktivnosti. 16.9.2024. 72 Footer 2. mogućnost: Zajednička provedba MRMSOSP-a i Porezne uprave ▪ Smisao ove suradničke strategije je optimizirati korištenje resursa i stručnih znanja i vještina oba Ministarstva. o Napredni kapaciteti Porezne uprave u pogledu obrade podataka osiguravaju točnost i sigurnost podataka. o MRMSOSP-ove analitičke i komunikacijske snage osiguravaju učinkovito korištenje tih nalaza za javne politike te informiranje javnosti. 16.9.2024. 74 Footer 2. mogućnost: Zajednička provedba MRMSOSP-a i Porezne uprave ▪ Prednosti: o Izbjegla bi se potreba da MRMSOSP pristupa osjetljivim mikropodacima. o Korištenje postojeće sigurne informacijsko-tehnološke infrastrukture Porezne uprave. ▪ Izazovi: o Te zadaće moguće izlaze iz uobičajenog djelokruga Porezne uprave. o Porezna uprava bi moguće trebala osposobiti svoje zaposlenike ili zaposliti tehničko osoblje koje je potkovanije u ekonometrijskom modeliranju. To će imati posljedice za proračun. o Važno je da postoji službeni međuinstitucijski sporazum između Porezne uprave i MRMSOSP-a kojim bi se jasno odredile odgovornosti, dostupna proračunska sredstva i slijed odvijanja aktivnosti za svaku od strana. 16.9.2024. 75 Footer 3. mogućnost: Zajednička provedba MRMSOSP-a i MPUDT-a ▪ Ovo partnerstvo je u skladu sa zahtjevom za korištenje središnje platforme interoperabilnosti za razmjenu podataka među vladinim agencijama (nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi) o Iako to trenutačno nije propisano zakonom, Vlada RH je već imala poseban propis kojim se definirao postupak razmjene podataka među raznim registrima pomoću središnjeg sustava interoperabilnosti. ▪ Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije upravlja naprednim digitalnim infrastrukturnim sustavom – Podatkovno jezero (Data Lake): o Podatkovno jezero je trenutačno u cijelosti u funkciji te ima aktivne korisnike. o Očekuje se da će funkcionirati kao posrednik između nositelja podataka, kao što je Porezna uprava, i korisnika podataka, kao što je MRMSOSP. o Iz fondova EU-a se financira niz poboljšanja, kao što su obuka korisnika i nadogradnja opreme i softvera. Očekuje se da će projekt završiti u srpnju 2026. o Očekuje se da će se, nakon što projekt završi, dugoročne operacije Podatkovnog jezera financirati iz državnog proračuna. 16.9.2024. 77 Footer 3. mogućnost: Zajednička provedba MRMSOSP-a i MPUDT-a ▪ Prednosti: o korištenje MPUDT-ovih mogućnosti sigurne obrade podataka, o usklađivanje s očekivanim zahtjevima Vlade u vezi s korištenjem interoperabilne platforme. ▪ Izazovi za MRMSOSP: o dobivanje pristupa podrobnim mikropodacima, o zapošljavanje sposobnog tehničkog tima, o pravodobno puštanje u funkciju značajki Podatkovnog jezera koje su relevantne za zadatke koji treba izvršiti, kao što su nadogradnja softvera i opreme, povećani kapaciteti upravljanja podacima i njihove razmjene, analitički alati, kontrolne ploče. 16.9.2024. 78 Footer 4. mogućnost: Zajednička provedba MRMSOSP-a i DZS-a ▪ Ovo partnerstvo je izgrađeno na stručnim znanjima i vještinama i jednog i drugog tijela: o snažnim tehničkim kapacitetima DZS-a u pogledu procjena siromaštva i socijalne isključenosti kao i pristupa podacima, o MRMSOSP-ovim snagama u pogledu praćenja i vrednovanja. o Zakonski okvir omogućuje DZS-u obavljanje usluga statističke obrade podataka koje financiraju korisnici. ▪ Uloga DZS-a može se kretati u rasponu od aktivne provedbe aktivnosti do posredovanja u smislu davanja pristupa podacima i stručnih savjeta. 16.9.2024. 80 Footer 4. mogućnost: Zajednička provedba MRMSOSP-a i DZS-a (a) DZS kao aktivni partner ▪ Prednosti: o oslanjanje na DZS-ovu postojeću informacijsko-tehnološku infrastrukturu i pristup podacima, o visokokvalitetne i pouzdane statističke aktivnosti, kao što su procjene pokazatelja AROP i AROPE-S. o pravni okvir omogućuje DZS-u pružanje usluga statističke obrade podataka koje financiraju korisnici. ▪ Izazovi: o te aktivnosti nisu dio Europskog statističkog programa pa ih treba uključiti u DZS-ove Godišnji plan statističkih aktivnosti, o DZS ima ograničene financijske i ljudske resurse, o Važno je da MRMSOSP predvidi dostatna financijska sredstva na godišnjoj razini kojima će poduprijeti DZS (uključujući zapošljavanje i osposobljavanje zaposlenika itd.). 16.9.2024. 82 Footer 4. mogućnost: Zajednička provedba MRMSOSP-a i DZS-a (b) DZS kao olakšavatelj ▪ Prednosti: o oslanjanje na DZS-ovu postojeću informacijsko-tehnološku infrastrukturu i pristup podacima. ▪ Izazovi: o oslanjanje na vanjskog istraživača/vanjske istraživače za provedbu važnih statističkih aktivnosti, o unaprijed određeno razdoblje valjanosti istraživačkog ugovora sklopljenog između MRMSOSP-a i DZS-a. 7 Sljedeći koraci 89 Predloženi plan djelovanja po koracima Predloženi plan djelovanja ovisi o napretku u izradi Registra stanovništva i odabranom institucionalnom okviru. Hvala.