juni / lipanj 2019. godine
Brzi kolosijek za sporove male vrijednosti
           u Bosni i Hercegovini


    Komparativna analiza i prijedlozi za reforme




                 Juni/lipanj 2019. godine




                                                   3
© 2019 The World Bank
1818 H Street NW, Washington DC 20433
Telephone: 202-473-1000; Internet: www.worldbank.org

Neka prava pridržana

Ovaj rad proizvod je osoblja Svjetske banke. Nalazi, tumačenja i zaključci izraženi u ovom radu ne odražavaju
nužno stavove izvršnih direktora Svjetske banke niti vlada koje oni predstavljaju. Svjetska banka ne jamči
tačnost podataka sadržanih u ovom radu. Granice, boje, denominacije i druge informacije prikazane na bilo
kojoj karti u ovom radu ne podrazumijevaju nikakav sud na strani Svjetske banke u vezi s pravnim statusom bilo
koje teritorije, kao ni potvrdu niti prihvatanje takvih granica.

Prava i dopuštenja

Materijal u ovom radu podliježe autorskim pravima. Zato što Svjetska banka potiče širenje svoga znanja, ovaj
rad može se reproducirati, u cijelosti ili djelimično, u nekomercijalne svrhe, sve dok se daje puna atribucija
ovom radu.

Atribucija—Molimo citirati ovaj rad kako slijedi: Svjetska banka. 2019. “Brzi kolosijek za sporove male
vrijednosti u Bosni i Hercegovini: Komparativna analiza i prijedlozi za reforme.” © Svjetska banka.


Svi upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, trebaju se uputiti Publikacijama Svjetske banke,
Grupacija Svjetske banke, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA; faks: 202-522-2625; e-mail:
pubrights@worldbank.org.

Izradu ovog materijala finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva putem sredstava UK aid, a stavovi iznijeti ovdje
ne odražavaju nužno zvanične stavove Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.




                                                                                                               4
                                       SADRŽAJ
O ovom izvještaju ___________________________________________________________ 7
Priznanja __________________________________________________________________ 8
Akronimi __________________________________________________________________ 9
Rezime ___________________________________________________________________ 11
1. Pozadina _______________________________________________________________ 14
2. Metodologija ____________________________________________________________ 15
3. Sporovi male vrijednosti i procedure izvršenja za neosporena potraživanja ___________ 17
4. Tok predmeta u sporovima male vrijednosti u BiH ______________________________ 20
5. Pragovi za sporove male vrijednosti __________________________________________ 26
6. Takse __________________________________________________________________ 30
7. Podnošenje tužbe ________________________________________________________ 36
8. Sakupljanje dokaza _______________________________________________________ 39
9. Princip adversarnog postupka ______________________________________________ 42
10. Pripremanje predmeta ___________________________________________________ 45
11. Glavno ročište __________________________________________________________ 47
12. Rokovi ________________________________________________________________ 49
13. Sadržaj presude _________________________________________________________ 51
14. Presuda zbog propuštanja ________________________________________________ 52
15. Razlozi za žalbu _________________________________________________________ 53
16. Takse na žalbe __________________________________________________________ 55
17. Pravila drugostepenog postupka ___________________________________________ 57
18. Alternativno rješavanje sporova ____________________________________________ 58
19. Zaključci _______________________________________________________________ 60
Aneks 1: Nalazi i preporuke __________________________________________________ 62
Aneks 2: Lista konsultovanih interesnih strana ___________________________________ 67
Aneks 3: Reference _________________________________________________________ 68
Aneks 4: Istorijski pregled razvoja sporova male vrijednosti _________________________ 72
Aneks 5: Pristupi regulisanju sporova male vrijednosti _____________________________ 75
Aneks 6: Elektronska anketa __________________________________________________ 77




                                                                                         5
6
O ovom izvještaju
Ovaj Izvještaj izrađen je u okviru Projekta tehničke pomoći za privredno pravosuđe u Bosni i
Hercegovini (Projekt) financiranog iz Uzajamnog fonda Velike Britanije za dobru upravu i
reformu investicione klime. Cilj Projekta je podržati pravosudn e institucije u implementaciji
reformi kojima se poboljšava efikasnost i pristup privrednom pravosuđu u BiH, nadovezujući
se na preporuke Studije izvodljivosti o unapređenju upravljanja privrednim predmetima u
Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) iz 2016. godine koju je finansirala Velika Britanija.
Projekt je dio šire inicijative Svjetske banke da podigne svijest o mogućnostima za reforme i
informira politički dijalog o efikasnosti, kvalitetu i pristupu pravosuđu u zemljama Zapadnog
Balkana s ciljem poboljšanja učinkovitosti pravosudnih sistema u tim zemljama.

Projekt se sastoji od pet komponenti, kako slijedi: (1) jačanje privrednih odjeljenja odnosno
privrednih sudova u FBiH i Republici Srpskoj (RS) putem analize broja predmeta i radnog
opterećenja, kao i davanja preporuka za preuređenje postupaka, smanjenje zaostataka i
jačanje upravljanja sudovima; (2) ubrzavanje rješavanja sporova male vrijednosti na osnovu
rezultata komparativne pravne analize parničnog postupka u BiH i u nekoliko zemalja
Evropske unije; (3) povećanje pristupa pravosuđu za mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP-
ovi) putem izrade vodiča za povećanje pravne pismenosti među firmama; (4) izgradnja
kapaciteta kroz razvoj i implementaciju kolegijalnog savjetovanja i dodatne edukacije za
sudije na privrednom referatu; i (5) provedba procesnih reformi radi zatvaranja praznina i
smanjenja uskih grla u procesuiranju predmeta putem prijedloga zakonodavnih izmjena.

Ovaj izvještaj isporučen je u okviru 2. komponente Projekta. On ispituje procesno
zakonodavstvo i sudsku praksu za rješavanje sporova male vrijednosti u Austriji, Danskoj,
Estoniji, Njemačkoj, Letoniji i Sloveniji i poredi ih sa procedurama u Bosni i Hercegovini (BiH)
u cilju ocjenjivanja efikasnosti procedura u BiH i pružanja primjenjivih preporuka za njihovu
optimizaciju.




                                                                                              7
Priznanja
Izvještaj je pripremio tim Svjetske banke koji su vodili gospodin Roberto O. Panzardi i gospođa
Zuhra Osmanović-Pašić (vođe projektnog tima). Autor izvještaja je gospođa Svetozara
Petkova. Izvještaju su takođe doprinijela stručna znanja izvjestilaca za pojedinačne zemlje,
gospođe Tamare Klarić (BiH), gospodina Georga Stawa (Austrija), gospođe Annette Hastrup
(Danska), gospođe Meeli Kaur (Estonija), gospođe Anne Tönies-Bambalske (Njemačka),
gospođe Dane Rone (Letonija) i gospođe Karmen Ceranja (Slovenija), koji su analizirali
zakonski okvir i sudske prakse uporednih zemalja. Gospođa Runyararo Gladys Senderayi
obezbijedila je vrijedne preporuke i lektorsko usmjeravanje.

Članovi tima se žele zahvaliti članovima i osoblju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH
(VSTV), zvaničnicima iz ministarstava pravde, advokatskih komora, centara za obuku u
pravosuđu, privrednih komora, te sudijama, sudskim pomoćnicima, advokatima i privrednim
društvima u BiH za njihove uvide koji su obezbijedili informacije za ovo istraživanje i obogatili
ga.

Autor odaje priznanje vrijednom doprinosu gospođe Georgie Harley, čije ideje i entuzijazam
su inspirisali ovo istraživanje.




                                                                                               8
Akronimi

BD         Brčko Distrikt
BiH        Bosna i Hercegovina
CEPEJ      Komisija Savjeta Evrope za efikasnost sudstva (Council of Europe European
           Commission for the Efficiency of Justice)
CoE        Savjet Evrope (Council of Europe)
ECHR       Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (European
           Convention of Human Rights and Fundamental Freedoms)
ECtHR      Evropski sud za ljudska prava (European Court of Human Rights)
FBiH       Federacija Bosne i Hercegovine
HJPC       Visoko sudsko i tužilačko vijeće (High Judicial and Prosecutorial Council)
RS         Republika Srpska
SFRJ       Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
SOKOJ      Sistem za elektronsko podnošenje i procesuiranje komunalnih tužbi u BiH
WB         Svjetska banka (World Bank)




                                                                                    9
10
Rezime
1.      Svrha izvještaja. Svrha ovog izvještaja je sprovođenje komparativne analize postupaka
za rješavanje sporova male vrijednosti u Bosni i Hercegovini (BiH) i obezbjeđenje preporuka
za unapređivanje ovih postupaka, na osnovu lekcija naučenih u uporednim jurisdikcijama:
Austriji, Danskoj, Estoniji, Njemačkoj, Letoniji i Sloveniji. Izvještaj predstavlja rezultat projekta
tehničke podrške koji je osmišljen da unaprijedi poslovnu klimu u BiH kroz brže procesuiranje
privrednih predmeta, i koristi informacije iz šire inicijative Svjetske banke usmjerene ka
informisanju dijaloga o pravosudnoj politici i reformama na Zapadnom Balkanu. Analiza je
prije svega namijenjena pravnoj zajednici u BiH, uključujući donosioce politika, sudije,
advokate i akademske krugove.

2.      Definicija sporova male vrijednosti i obuhvat izvještaja. Postupci za sporove male
vrijednosti osmišljeni su za rješavanje građanskih i privrednih sporova ispod određene
vrijednosti, na način koji je jednostavniji, brži i jeftiniji od opće procedure. Procedura za
sporove male vrijednosti u BiH primjenljiva je na građanske i privredne sporove u iznosu
manjem od 5.000 KM (oko 2.550 EUR). U smislu obuhvata, ovaj izvještaj pokriva kako
privredne tako i građanske sporove male vrijednosti. Razlog je to što se isti postupak
primjenjuje na obje vrste predmeta. Izvještaj je prije svega usmjeren na Federaciju Bosne i
Hercegovine (FBiH) i Republiku Srpsku (RS), zbog toga što je stepen opterećenja predmetima
u Distriktu Brčko (BD) zanemarljiv. Ipak, istraživanje uključuje pregled sva tri procesna zakona
i 13 različitih zakona o sudskim taksama koji su primjenjivi u BiH.

3.       Sporovi male vrijednosti i postupci izvršenja za neosporena potraživanja. U okviru
istraživanja razmatra se efekat koji definicija vjerodostojne isprave ima na količinu predmeta
sporova male vrijednosti. Preporučuje se proširivanje definicije vjerodostojne isprave, pošto
njen mali obim u BiH rezultuje izuzetno velikom količinom sporova male vrijednosti. Trenutna
definicija nije samo prilično uska, već se i razlikuje u različitim entitetima. Sudovi su trenutno
preopterećeni sporovima male vrijednosti za račune za komunalne usluge. Da bi se ta situacija
riješila, BiH bi mogla da proširi definiciju vjerodostojne isprave tako da ona obuhvata sve
tipove potraživanja za komunalne usluge. U dugoročnom periodu, BiH bi mogla da razmotri
ponovno uvođenje postupka platnog naloga, kako bi se sudovi oslobodili građanskih i
privrednih nekomunalnih predmeta u kojima dužnik ne osporava potraživanje .

4.      Tok predmeta sporova male vrijednosti u BiH. Sporovi male vrijednosti u BiH su
prisutni u veoma velikim relativnim količinama u odnosu na opšte građanske i privredne
predmete, što naglašava njihovu važnost u pravnom sistemu zemlje. Podaci o trajanju
predmeta ukazuju da, ukupno gledano, postupci sporova male vrijednosti nisu kraći od opštih
postupaka, a nekada traju čak i znatno duže. To znači da pojednostavljena pravila ne rezultuju
bržim i jeftinijim rješavanjem sporova male vrijednosti.

5.     Pragovi za sporove male vrijednosti. Dva pitanja se pojavljuju u vezi sa pragom za
postupke za sporove male vrijednosti u BiH. Prvo, prag je relativno visok. Prema tome,
postupci su primjenjivi na široki spektar predmeta. To, sa svoje strane, znači da bi pravna
zajednica mogla da sa oprezom pristupi razmatranju uvođenja dodatnih pojednostavljenja
postupka, pošto bi velika količina predmeta bila izložena uticaju takve reforme. Imajući u vidu
potencijalne otpore, BiH bi mogla da uvede dodatni, niži prag, na koji bi se primjenjivala ta
nova pojednostavljenja. Drugo, sudije u BiH nemaju slobodu odlučivanja o tome da li da



                                                                                                  11
primjenjuju postupak za sporove male vrijednosti ili ne. Ako se postupak dodatno
pojednostavi, bilo bi od pomoći i da se sudijama da sloboda u odlučivanju da ne primijene
postupak za sporove male vrijednosti na kompleksne predmete, iako je njihova vrijednost
ispod praga.

6.      Takse. BiH se sastoji od mnogo jurisdikcija, pri čemu svaka ima svoja pravila o taksama.
Štaviše, postoji nekoliko taksi u okviru jedne instance (za tužbu, za presudu i ponekad za
odgovor na tužbu). S druge strane, u svim zemljama sa kojima je izvršeno poređenje, plaća se
jedna jedinstvena taksa po jednoj instanci. Zahtijevanje plaćanja različitih taksi po sudskoj
instanci suprotno je od međunarodno priznate prakse i opterećujuće je za sudove. Bilo bi
korisno kada bi se pravila izmijenila tako da se zahtijeva da se jedinstvena sudska taksa plati
prije pokretanja parnice. To bi demotivisalo obijesna parničenja, uštedilo vrijeme sudijama i
sudskim službenicima, a institucije nadležne za izvršenje oslobodilo napora koje ulažu u
naplatu neplaćenih taksi.

7.     Podnošenje tužbe. Prema najboljim priznatim međunarodnim praksama, tužbe u
sporovima male vrijednosti se podnose ili elektronski, preko jedinstvenog pravosudnog
portala, ili, ako takav portal nije dostupan, putem strukturiranih obrazaca koji olakšavaju
proces za sudije i za stranke. U BiH, sistem SOKOP1 omogućava elektronsko podnošenje
komunalnih tužbi. Ne postoje obrasci ni opcije za elektronsko podnošenje tužbi koje nisu
komunalne prirode. U kratkoročnom periodu se preporučuje uvođenje obaveznih obrazaca,
kako za podnošenje tužbe, tako i za odgovor tuženog, za sporove koji nisu komunalne prirode.
U dugoročnom periodu mogla bi da se uvede opcija za podnošenje svih tužbi preko
elektronskog portala.

8.     Izvođenje dokaza. U većini jurisdikcija izvođenje dokaza u sporovima male vrijednosti
je pojednostavljeno. Pojednostavljenja imaju dva primarna oblika: uvode se strožije ocjene
relevantnosti i/ili pojednostavljuje se oblik u kojem se dokazi izvode. Postupci u BiH ne
uključuju nijedno od ovih pojednostavljenja. Kao rezultat toga, čak i u slučajevima sa
minimalnom vrijednošću, prvostepeni sud može da sasluša brojne svjedoke i prihvati
vještačenja, dok troškovi ovih radnji mogu višestruko da premaše vrijednost spora.
Preporučuje se da BiH razmotri uvođenje strožije ocjene relevantn osti dokaza, da se
pojednostavi oblik dokaza i da se ograniči korišćenje vještačenja u slučajevima u kojima je
vrijednost spora veoma niska.

9.      Ročišta. BiH zahtijeva dva ročišta, kako za sporove male vrijednosti, tako i za opšte
sporove; pripremno ročište, a nakon toga glavno ročište. U mnogim uporednim jurisdikcijama
je dozvoljeno da se sporovi male vrijednosti sprovode pisanim putem. BiH bi trebalo da
razmotri izmjene svojih procedura u skladu sa ovim, predviđajući da se sporovi male
vrijednosti sprovode pisanim putem, po pravilu, osim u slučaju da jedna od strana eksplicitno
zatraži ročište. Alternativno, predmet može da se procesuira bez pripremnog ročišta, osim u
slučaju da sud odluči, na osnovu kompleksnosti predmeta, da je pr ipremno ročište
neophodno. Pravilo koje dozvoljava izostavljanje pripremnog ročišta sada je primjenjivo samo
u RS i to samo za privredne predmete.

10.   Rokovi. Za razliku od uporednih jurisdikcija, BiH je skratila samo nekoliko rokova u
postupku za sporove male vrijednosti i to nema značajan efekat na trajanje predmeta.

1
    Sistem za elektronsko podnošenje i procesuiranje komunalnih tužbi u BiH.


                                                                                             12
Uvođenje kraćih rokova, sličnih onima koji se koriste u prekograničnom postupku u EU,
podstaklo bi brže rješavanje predmeta u sporovima male vrijednosti.

11.     Sadržaj presude. U BiH nema razlike između sadržaja presude koja se izriče u
predmetu spora male vrijednosti i one koja se izriče u redovnom predmetu. Za razliku od toga,
u mnogim od uporednih jurisdikcija, određeni elementi presude se izostavljaju u predmetima
sporova male vrijednosti. Na ovaj način se štedi vrijeme sudija, koje bi se inače trošilo na
pripremanje nacrta dugačkih presuda. BiH bi mogla da pojednostavi zahtjeve vezane za
sadržaj presuda za predmete u sporovima male vrijednosti. Na primjer, umjesto uključivanja
svih činjenica i dokaza koji su izneseni u predmetu, kada piše presudu sudija može da ima
opciju da uključi samo one činjenice za koje smatra da su utvrđene i dokaze na kojima se
presuda zasniva.

12.     Presuda zbog propuštanja. Prema opštem postupku i postupku za sporove male
vrijednosti u BiH, ako tuženi kojem je tužba uredno dostavljena ne odgovori na nju, sud izriče
presudu zbog propuštanja, ako je zahtjev za njeno donošenje bio sadržan u tužbi . Zahtjev je
formalnost, ali ako izostane, sud je spriječen da zatvori predmet. BiH bi mogla da ojača ovo
pravilo u predmetima sporova male vrijednosti, time što bi se predvidjelo da bi, ako tuženi
kojem je tužba uredno dostavljena ne odgovori na nju, sud trebalo da izrekne presudu zbog
propuštanja, čak i u odsustvu eksplicitnog zahtjeva tužioca. Ista posljedica bi trebalo da bude
predviđena za tuženog kome je uredno dostavljena tužba, a koji podnese samo formalni
odgovor na tužbu i ne pojavi se na zakazanom ročištu.

13.    Pravila drugostepenog postupka. Na drugom stepenu nema nikakvih
pojednostavljenih postupaka za sporove male vrijednosti u BiH. Sudije u drugom stepenu
provode jednako vremena i ulažu jednako napora u predmete u sporovima male vrijednosti
kao i u opšte predmete. U presudama u sporovima male vrijednosti razlozi za žalbu su
ograničeni. Prema tome, očekuje se da bi vrlo mali broj predmeta u sporovima male
vrijednosti trebalo da dođe do drugostepenog suda; međutim, značajan broj predmeta
sporova male vrijednosti ipak se razmatra u drugom stepenu. Prema tome, bilo bi korisno da
se pojednostavljeni postupci uvedu i u drugostepenim sudovima. Pojednostavljenje bi, na
primjer, moglo uključivati razmatranje predmeta od strane samo jednog sudije, umjesto od
strane vijeća od tri sudije.

14.     Alternativno rješavanje sporova. Medijacija se često smatra isplativim načinom za
rješavanje sporova male vrijednosti. Većina evropskih država, međutim, ima problema sa
podsticanjem korišćenja medijacije. Uvođenje obaveznih inicijalnih sesija medijacije za
određene tipove predmeta izgleda obećavajuće. Iskustva iz Njemačke pokazuju da obavezna
medijacija nije prikladna za sve tipove sporova male vrijednosti. Međutim, mogla bi biti
prikladna za određene, usko definisane kategorije predmeta. Bilo bi važno prikupiti dodatne
empirijske dokaze iz zemalja koje su u svoje postupke uključile obaveznu inicijalnu medijaciju,
prije prilagođavanja tog postupka i njegovog korišćenja za određene tipove predmeta male
vrijednosti u BiH (npr. susjedski sporovi, sporovi za ljekarske greške, tužbe iz osiguranja).

15.    Opšti zaključak. Opšti zaključak izvještaja je da postupak za sporove male vrijednosti
u BiH uključuje minimalna pojednostavljenja. Kao rezultat toga, on nije ni jeftiniji ni kraći od
opšteg postupka. Da bi procedura bila djelotvorna i služila svojoj svrsi, trebalo bi da bude
reformisana kroz uvođenje značajnih pojednostavljenja. Izvještaj nudi cijeli izbornik opcija za
vrste pojednostavljenja koja bi omogućila da postupak za sporove male vrijednosti u BiH


                                                                                             13
ostvari svoju svrhu, odnosno da omogući brže i jeftinije rješavanje u sporovima male
vrijednosti u odnosu na opšti postupak.

1. Pozadina
16.    U posljednjim godinama2 se sporovima male vrijednosti poklanja povećana pažnja.
Svjetska banka razmatra ovo pitanje u različitim dokumentima. U prominentnoj publikaciji
Svjetske banke, Doing Business (Lakoća poslovanja) prepoznaje se da „sudovi za sporove male
vrijednosti, ili pojednostavljeni postupci za sporove male vrijednosti, kao oblik pravosuđa sa
kojim se opšta javnost najvjerovatnije sreće, igraju posebnu ulogu u izgradnji povjerenja
javnosti i pouzdanosti u pravosudni sistem. Oni pomažu da se ostvare moderni ciljevi
efikasnosti i isplativosti kroz obezbjeđenje mehanizma za brzo i jeftino rješavanje pravnih
sporova koji uključuju male iznose novca. Pored toga, oni imaju tendenciju da smanje broj
zaostalih neriješenih slučajeva i opterećenje predmetima u višim sudovima.“3 Posljedično,
Svjetska banka prepoznaje postojanje suda za sporove male vrijednosti ili pojednostavljenog
postupka za sporove male vrijednosti kao dobru praksu prilikom ocjene indikatora za
Izvršavanje Ugovora.4

17.    U 2017. godini, kroz projekat koji je finansiran iz nizozemske Inicijative za vladavinu
prava, Svjetska banka je sprovela komparativnu analizu postupaka za sporove male
vrijednosti u državama članicama EU.5 Izvještaj je naglasio glavne odlike postupaka u
sporovima male vrijednosti i dao niz preporuka i opcija za zemlje koje su željele da uvedu
postupke za sporove male vrijednosti ili da sprovedu reformu i unaprijede postojeće
postupke. Izvještaj je predstavljen na Zapadnom Balkanu i izazvao je značajan interes.
Reformske opcije koje su predložene u njemu su, međutim, zahtijevale dodatnu elaboraciju
kako bi se mogle sprovesti i prilagoditi pravnom kontekstu BiH; tekuća tehnička podrška
predstavlja nadgradnju na taj zadatak.

18.    Studija o Unapređivanju upravljanja privrednim predmetima u Federaciji Bosne i
Hercegovine sprovedena 2016. godine identifikovala je sporove male vrijednosti kao jedan
od najproblematičnijih tipova predmeta u FBiH. Za predmete u sporovima male vrijednosti
utvrđeno je da pretjerano dugo traju (tzv. vrijeme dispozicije); prosječno trajanje za sporove
male vrijednosti iznosilo je 702 dana, što je četiri puta duže od srednje vrijednosti Savjeta


2
  Istorijski pregled razvoja postupka za sporove male vrijednosti dat je u Aneksu 4 ovog Izvještaja.
3
  Vidjeti izvještaj Svjetske banke, Doing Business (Poslovanje), Sprovođenje ugovora, dobre prakse, na adresi
http://www.doingbusiness.org/data/exploretopics/enforcing-contracts/good-practices#Introducing.
4
  Trećina vrijednosti boda za ovaj indikator odnosi se na 'indeks strukture sudova i postupaka', koji ima pet
komponenti, a dostupnost suda i/ili postupka za sporove male vrijednosti je jedna od tih komponenti. Ostale
četiri komponente koje doprinose 'indeksu strukture sudova i postupaka' su : dostupnost specijalizovanog
privrednog suda, odjeljenja ili odsjeka; dostupnost mjera obezbjeđenja; kriterijumi koji se koriste za
dodjeljivanje predmeta sudijama, i dokazna težina svjedočenja žena. Vidjeti izvještaj Svjetske banke, Doing
Business (Poslovanje), Metodologija za ocjenjivanje sprovođenja ugovora , na adresi
http://www.doingbusiness.org/Methodology/Enforcing-Contracts.
5
  Harley, Georgia; Said, Agnes Cristiana. 2017. Fast-tracking the resolution of minor disputes: experience from
EU member states (Ubrzavanje rješavanja manjih sporova: iskustva iz država članica EU) (na engleskom jeziku).
Washington, D.C.: Grupacija Svjetske banke.
http://documents.worldbank.org/curated/en/670181487131729316/Fast-tracking-the-resolution-of-minor-
disputes-experience-from-EU-Member-States



                                                                                                            14
Evrope koja iznosi 177 dana.6 Trajanje predmeta u sporovima male vrijednosti u FBiH nije
samo predugo u poređenju sa prosječnim trajanjem u Evropi, već i u poređenju sa trajanjem
opštih privrednih predmeta u zemlji. U 2015. godini, prosječno trajanje riješenih prvostepenih
sporova male vrijednosti u FBiH iznosilo je 702 dana, u poređenju sa trajanjem opštih
privrednih sporova na prvostepenim sudovima, koje je iznosilo 391 dan. U RS-u, trajanje
riješenih prvostepenih sporova male vrijednosti iznosilo je 580 dana, u poređenju sa 789 dana
potrebnih za opšte prvostepene privredne sporove.7 Situacija u FBiH je bila posebno
paradoksalna obzirom da predmeti u sporovima male vrijednosti u principu treba da traju
kraće od predmeta koji se procesuiraju u opštem postupku. Ako oni traju duže, onda to dovodi
u pitanje svrhu postojanja posebnog kolosijeka za sporove male vrijednosti. U studiji je data
preporuka da se unaprijedi postupak za sporove male vrijednosti u FBiH i da se razmotre
opcije za njegovo unapređenje u RS-u. Kao nastavak rada na preporukama iz Studije, Svjetska
banka i Uzajamni fond Ujedinjenog Kraljevstva za dobru upravu i reformu investicione klime
su, u bliskoj koordinaciji sa VSTV-om, pokrenuli Program tehničke podrške za privredno
pravosuđe. Ovaj izvještaj je razvijen u okviru komponente programa koja se odnosi na
sporove male vrijednosti.

19.     Ova analiza postupka za sporove male vrijednosti u BiH dolazi u prikladno vrijeme.
Zakoni o parničnom postupku u entitetima BiH usvojeni su prije 16 godina, 2003. godine. Od
tada je postupak ostao nepromijenjen, osim povećavanja praga sa 3.000 KM na 5.000 KM u
2013. godini. Sporovi male vrijednosti nisu privukli pažnju ni akademske literature u BiH.
Pravo je vrijeme za kritičku ocjenu toga da li pravila postupka za sporove male vrijednosti
ispunjavaju cilj osiguranja brže i jeftinije pravde u sporovima male vrijednosti, te za
identifikaciju preporuka za njihovo unapređenje. Kako BiH i druge zemlje u regionu nastavljaju
da sprovode reforme svojih pravosudnih sistema da bi omogućile konkurentno p oslovno
okruženje koje podstiče rast privatnog sektora i ekonomski rast, poveća nje efikasnosti u
procesuiranju sporova male vrijednosti postalo je prioritet i ključna ulazna tačka za reforme.
S tim u vezi, analiza postojećih postupaka i načina njihovog unapređenja može pomoći u izradi
reformskih scenarija koji bi mogli poslužiti kao poluga za reforme partnerima u BiH.

2. Metodologija
20.    Ova komparativna analiza razmatra način na koji su postupci za rješavanje sporova
male vrijednosti u građanskom i/ili privrednom pravosuđu regulisani u zakonu i
implementirani u sudskoj praksi u šest jurisdikcija Evropske Unije (Austrija, Danska,
Estonija, Njemačka, Letonija i Slovenija). Potom poredi postupke u državama članicama EU
sa postupkom za sporove male vrijednosti u BiH. Na osnovu poređenja, analiza daje
preporuke za unaprjeđenje postupka u sporovima male vrijednosti u BiH.8

6
  Ibid., stranica 9.
7
  Ibid., stranica 15.
8
  Istraživanje je sprovedeno paralelno sa komparativnom analizom postupka za sporove male vrijednosti u Srbiji,
koju finansira Višedonatorski uzajamni fond za podršku pravosudnom sektoru u Srbiji (Multi-Donor Trust Fund
for Justice Sector Support in Serbia - MDTF-JSS). Istraživanje u Srbiji poredi postupak u Srbiji sa pravilima u šest
istih jurisdikcija iz EU. Istovremeno napredovanje u dvije komparativne analize omogućilo je uzajamno
obogaćivanje ideja između članova timova. Iako su komparativne informacije identične za oba izvještaja, nalazi
i analitički naglasak su radikalno drugačiji, zbog značajnih razlika između postupaka za sporove male vrijednosti
i upravnih struktura u BiH i u Srbiji.



                                                                                                                15
21.     Izbor jurisdikcija iz EU zasnovan je na nekoliko kriterijuma. Da bi se osigurala
relevantnost, pravni sistemi izabranih jurisdikcija utemeljeni su na kontinentalnom pravu,
imaju slične pravne sisteme kao BiH, i nemaju posebne sudove za sporove male vrijednosti.
Da bi se osigurala različitost pristupa, tri izabrane jurisdikcije (Austrija, Njemačka i Danska) su
među takozvanim „starim demokratijama“ zapadne Evrope, a preostale tri (Estonija, Letonija
i Slovenija) predstavljaju zemlje istočne Evrope koje su nekada bile dio istočnog bloka.
Konačno, da bi se ojačao kvalitativni aspekt ove analize, članovi tima su identifikovali zemlje
koje imaju pravosudne sisteme sa relativno visokim učinkom, a na osnovu standarda Evropske
komisije za efikasnost pravosuđa Vijeća Evrope (Council of Europe European Commission for
the Efficiency of Justice - CEPEJ). Tamo gdje je to prikladno, istraživanje stavlja u isti okvir
pravila za sporove male vrijednosti u zemlji sa pravilima za prekogranične sporove male
vrijednosti u okviru Regulative (EC) br. 861/2007 Evropskog parlamenta i Vijeća kojom se
uspostavlja evropski postupak za sporove male vrijednosti (u nastavku, Regulativa (EC) br.
861/2007).

22.      Premisa analize je da se postupak za sporove male vrijednosti razlikuje od opšteg po
tome što su određeni zahtjevi ublaženi, pojednostavljeni ili izostavljeni, kako bi se osigurao
jeftiniji, brži i efikasniji postupak i kako bi se olakšao pristup pravdi. Prema tome, istraživački
tim je usmjerio napore samo na one elemente postupka za sporove male vrijednosti (koji se
u različitim zemljama naziva brzi postupak, pojednostavljeni postupak, pisani postupak itd.)
koji odstupaju od opšteg parničnog postupka u određenoj zemlji.

23.     Izvještaj je pripremljen na osnovu istraživanja iz ureda, konsultacija, kao i diskusija
u fokus grupama i elektronske ankete pravne zajednice u BiH. Istraživanje iz ureda je
obuhvatilo zakonski okvir, akademske radove i sudsku praksu, uključujući sudsku praksu
Evropskog suda za ljudska prava (European Court of Human Rights - ECtHR). U istraživanju su
korišteni obimni inputi izvjestilaca iz pojedinačnih zemalja (po jedan izvjestilac po jurisdikciji i
jedan za BiH) sa fokusom na različite aspekte postupka za sporove male vrijednosti u odnosu
na opšti postupak u svakoj od jurisdikcija. Održane su ukupno četiri diskusije u fokus grupama,
dvije sa sudijama i dvije sa advokatima, u FBiH i u RS-u, kako bi se prikupila njihova mišljenja
o reformama koje bi mogle biti prikladne u lokalnom kontekstu. Lista konsultovanih interesnih
strana data je u Aneksu 2. Članovi tima su kroz elektronsku anketu prikupili mišljenja sudija,
sudskih saradnika i advokata o različitim aspektima postupka u sporovima male vrijednosti i
predloženim preporukama. Anketa je distribuirana preko adresara centara za obuku u
pravosuđu, advokatskih komora i privrednih komora. Anketa je bila otvorena tri mjeseca i
primljeno je 159 odgovora. Upitnik koji je korišten u anketi nalazi se u Aneksu 6. Rezultati
ankete, koji su bili na bosanskom / srpskom / hrvatskom jeziku, dostupni su samo online.

24.     Kompleksna struktura upravnog uređenja u BiH znači da se, unutar zemlje, sporovi
male vrijednosti razmatraju u više različitih jurisdikcija. BiH je uspostavljena nakon raspada
bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Izuzetno fragmentirana struktura
upravnog uređenja u zemlji propisana je njenim Ustavom uspostavljenim Dejtonskim
mirovnim sporazumom. U BiH postoji 14 relativno autonomnih jedinica: institucije BiH na
nivou države; dva entiteta – FBiH i RS; autonomni Distrikt Brčko (BD); te 10 kantona u FBiH –
svaki sa svojom izvršnom, zakonodavnom i sudskom granom i širokim funkcijama propisan ih
Ustavom. U FBiH se i privredni predmeti i predmeti sporova male vrijednosti razmatraju u
prvoj instanci u općinskim sudovima. U RS-u se svi privredni predmeti, uključujući privredne
sporove male vrijednosti, rješavaju u prvoj instanci u okružnim privrednim sudovima, dok s u


                                                                                                 16
parnični predmeti i sporovi male vrijednosti u građanskom pravu u nadležnosti osnovnih
sudova. U BD-u su i parnični i privredni sporovi u nadležnosti Osnovnog suda BD -a. Svaka od
te tri jurisdikcije ima svoj Zakon o parničnom postupku, oni jesu slični, ali ne i identični. Šta
više, RS, BD i svaki od deset kantona imaju svoje zakone o sudskim taksama. Sud BiH9 takođe
ima svoja pravila o taksama. Fokus ovog istraživanja je na FBiH i RS, pošto je opterećenje
predmetima u BD-u relativno zanemarljivo. Ipak, u istraživanju se razmatraju sva tri
proceduralna zakona koja su primjenjiva u BiH, kao i 13 različitih zakona o sudskim taksama
koji su primjenjivi u zemlji.

25.     Izvještaj je strukturiran u tri osnovna dijela. Najprije se okvirno predstavlja obuhvat
analize i trenutna situacija vezano za sporove male vrijednosti u BiH, u smislu opterećenja
predmetima, trajanja predmeta i zaostalih neriješenih predmeta. U drugom dijelu, izvještaj
prati razvoj tipičnog postupka za spor male vrijednosti, razmatrajući ključne elemente kao što
su takse; podnošenje tužbe; sakupljanje dokaza, uključujući nivo inicijative koja je prihvatljiva
za sudije u adversarnim sistemima; pripremanje predmeta; ročišta; vremenski rokovi;
presude; razlozi za žalbe; takse na žalbe; pravila za drugostepeni sud; te potencijal za
alternativno rješavanje sporova u sporovima male vrijednosti. Konačno, u izvještaju se
predstavljaju zaključci i preporuke.

3. Sporovi male vrijednosti i procedure izvršenja za neosporena
potraživanja
Nalazi:
• Definicija vjerodostojne isprave u BiH je prilično uska i razlikuje se u različitim entitetima. Kao
  rezultat toga, sudovi su preopterećeni sporovima male vrijednosti za one vrste računa za
  komunalne usluge koji su isključeni iz postupaka naplate po vjerodostojnim ispravama.
• Čak i kad bi se definicija vjerodostojne isprave proširila tako da obuhvata sva potraživanja za
  komunalne usluge, mnoge tužbe koje dužnik ne osporava i dalje bi išle u parnicu zbog toga što, za
  razliku od većine jurisdikcija u EU, BiH ne poznaje institut platnog naloga.
Preporuke:
• Proširiti definiciju vjerodostojne isprave u FBiH, BD-u i RS-u, tako da obuhvata sve vrste tužbi za
  komunalne usluge.
• Razmotriti ponovno uvođenje platnog naloga, uz unapređenja zasnovana na najboljim priznatim
  praksama iz EU.

26.    Važno je razlikovati sporove male vrijednosti od postupaka za izvršenje za
neosporena potraživanja (u nastavku se oni zbog kraćeg izražavanja nazivaju 'neosporena
potraživanja'). Na prvi pogled, razlika izgleda jasna. Sporovi male vrijednosti su parnični
postupci koji su osmišljeni za rješavanje sporova ispod određene vrijednosti .10 Zbog male
9
  U skladu sa Zakonom o parničnom postupku pred Sudom BiH, on ima nadležnost u sljedećim tipovima
parničnih postupaka: (i) imovinski sporovi između BiH i entiteta, između BiH i Distrikta Brčko, između entiteta,
između entiteta i Distrikta Brčko i između institucija BiH koje izvršavaju svoja javna ovlašćenja, (ii) imovinski
sporovi koji proističu iz šteta koje su rezultat aktivnosti javnih nadležnih institucija BiH i njihovih zvaničnika i
(iii) ostali imovinski sporovi u kojima je nadležnost Suda propisana zakonima BiH ili međunarodnim
sporazumom.
10
    Za razliku od BiH, većina analiziranih oblasti odgovornosti ne razlikuje građanske i privredne sporove male
vrijednosti. Slovenija je jedina analizirana zemlja koja pravi takvu razliku.




                                                                                                                  17
vrijednosti spora, ovi postupci su jednostavniji od opštih. Pojednostavljenja mogu da budu
manja ili značajna, u zavisnosti od jurisdikcije. Neosporena potraživanja11 su postupci u kojima
povjerilac ima priliku da dobije izvršnu ispravu za neizmireno novčano potraživanje uz
pretpostavku da dužnik priznaje potraživanje ili ne reaguje na njega. Ako dužnik uloži prigovor,
međutim, onda bi neosporeno potraživanje nastavilo dalje u parnični postupak i, u zavisnosti
od svoje vrijednosti, moglo završiti u okviru sporova male vrijednosti. Neosporena
potraživanja obično uključuju dva tipa izvršnih postupaka: platni nalog (dostupan u većini
evropskih zemalja) i izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave (obično dostupno u istočnoj
Evropi).

27.     Ako povjerilac ima novčano potraživanje od dužnika koje je ispod određene
vrijednosti, on obično može da izabere da li će zahtijevati plaćanje putem izvršnog postupka
za neosporena potraživanja ili putem parničnog postupka za sporove male vrijednosti. Ako
se na određeno potraživanje mogu primijeniti oba postupka, većina povjerilaca odabrala bi
izvršenje, pošto je to brže i jeftinije. Ako je, međutim, postupak izvršenja u nekoj zemlji
nefunkcionalan ili je njegova primjenjivost veoma uska, onda bi se velika količina predmeta
usmjeravala na sporove male vrijednosti. Prema tome, čak i ako definicija, obuhvat i odlike
izvršnog postupka nisu dio pravila za sporove male vrijednosti, oni imaju direktan efekat na
količinu predmeta koji ulaze na kolosijek za sporove male vrijednosti.

28.      Jedini postupak za neosporena potraživanja u BiH je izvršenje zasnovano na
vjerodostojnoj ispravi. Za razliku od većine jurisdikcija u EU, BiH ne poznaje institut platnog
naloga. Obim postupka izvršenja kroz vjerodostojne isprave razlikuje se u različitim dijelovima
BiH. U FBiH je procedura primjenjiva na potraživanja koja proističu iz mjenica, čekova, računa
ili izvoda iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga vodosnabdijevanja, grijanja i odvoza
smeća. Obim je širi u RS-u i BD-u. U BD-u on uključuje i takse za radio i televiziju i usluge javnog
parkinga. U RS-u je obuhvat širi i od obuhvata u BD-u i uključuje i telekomunikacione usluge i
članarinu u advokatskoj komori, ali isključuje usluge javnih parkinga.

29.      Ukupno gledano, obim vjerodostojnih isprava, pa time i izvršenja neosporenih
potraživanja u BiH je prilično uzak u poređenju sa većinom jurisdikcija EU. Na primjer, u
uporednim zemljama, postupak za neosporena potraživanja (obično platni nalog) može se
inicirati u odnosu na bilo koje novčano potraživanje, bez zahtjeva za zvaničnim dokazima, tj.
računa za komunalne usluge ili drugog zvaničnog dokumenta.12 U BiH bi mnogi od tih sporova


11
   Termin „neosporena potraživanja“ zvanično je uveden u Regulativi (EC) br. 805/2004 Evropskog parlamenta i
vijeća od 21. aprila / travnja 2004. godine kojom se stvara Evropski nalog za izvršenje za neosporena
potraživanja. U okviru njenog člana 3, potraživanje se može smatrati neosporenim ako: (a) dužnik se direktno
saglasio sa tim kroz priznanje ili kroz namirenje koje je odobrio sud ili koje je zaključeno pred sudom u toku
postupka; ili (b) dužnik nije nikad prigovorio na to, u skladu sa relevantnim proceduralnim zahtjevima u sklad u
sa zakonom države članice porijekla, u toku sudskog postupka; ili (c) dužnik se nije pojavio ili nije zastupan na
sudskom ročištu koje se odnosi na tužbu za to potraživanje, nakon što je inicijalno uložio prigovor na tužbu u
toku sudskog postupka, uz uslov da takvo ponašanje predstavlja prećutno priznanje tužbe ili činjenica koje
navodi povjerilac u skladu sa zakonom države članice porijekla; ili (d) dužnik se direktno saglasio sa tim u formi
javne isprave.
12
   Na primjer, u Estoniji, postupak platnog naloga primjenjiv je na tužbe protiv drugog lica koje proizlaze iz
privatnog pravnog odnosa koji je usmjeren na isplatu određene sume novca. Postupak se ne primjenjuje na
neugovorena potraživanja, osim onim koja proizlaze iz Akta o osiguranju od odgovornosti trećeg lica za
upravljanje motornim vozilima ili potraživanja u kojima je dužnik priznao obavezu , ili ako je sklopljen drugačiji



                                                                                                               18
išli kroz postupak za sporove male vrijednosti ili opšti parnični postupak. U FBiH, masovne
tužbe kao što su one za održavanje zgrada ili po osnovu računa za mobilnu telefoniju, kao i svi
slučajevi duga između građana i preduzeća, idu direktno u parnicu.13 U RS-u se takođe većina
tih tužbi, sa izuzetkom računa za mobilnu telefoniju, rješava parnično, umjesto da se ide
direktno u izvršni postupak. Za razliku od toga, u većini zemalja EU takve tužbe koriste
postupak platnog naloga i rezultuju parnicom samo ako dužnik uloži prigovor. Kao rezultat
toga, slučajevi koji idu preko izvršnog postupka u drugim jurisdikcijama nastavljaju kao
sporovi male vrijednosti ili opšti parnični sporovi u BiH, zavisno od svoje vrijednosti.

30.    Kolosijek za sporove male vrijednosti može da bude preplavljen predmetima iz još
jednog razloga: dužnici mogu ulagati prigovore protiv veoma velikog procenta platnih
naloga (u slučaju da taj postupak postoji) ili vjerodostojnih isprava. U većini jurisdikcija,
tužbe na koje je prigovoreno prosljeđuju se u građanski parnični postupak. Ako su male
vrijednosti, mogu se procesuirati preko kolosijeka za sporove male vrijednosti. Prema tome,
stopa prigovora na ove izvršne isprave ima direktan efekat na količinu predmeta koji se
procesuiraju preko kolosijeka za sporove male vrijednosti. U tipičnom slučaju, u zemljama u
kojima postupci za neosporena potraživanja funkcionišu dobro, stopa prigovora je oko 10%.14
Ako procenat prigovora u jurisdikciji uveliko premašuje taj broj, vrijedi truda ponovo
razmotriti pravila, razmotriti uporedne primjere, sprovesti informativne kampanje i poduzeti
mjere kako bi se osiguralo da dužnici ne podnose prigovore radi samih prigovora.15 Međutim,
da bi se to uradilo, važno je prije svega posjedovati tačne statističke podatke o procentu
prigovora. Mnoge zemlje ne prikupljaju takve statistike.

31.     Odnos između sporova male vrijednosti i postupka izvršenja za neosporena
potraživanja u pravosuđu oblikuje upotrebu postupaka za sporove male vrijednosti. Ako
jurisdikcija ima relativno usku definiciju neosporenih potraživanja, a to je kombinovano sa
visokim procentom prigovora na platne naloge ili vjerodostojne isprave, ovo može rezultovati
stanjem u kojem se postupak za sporove male vrijednosti koristi za procesuiranje mnogo veće
količine predmeta od one za koju je postupak osmišljen.




sporazum koji zahtijeva izvršenje. Postupak se ne primjenjuje ni na potraživanja za nadoknadu štete koja nije
vlasnička.
13
   Isto se odnosi na račune za električnu energiju, iako su takve parnice rijetke, često zbog činjenice da pružalac
usluga snabdijevanja električnom energijom može da isključi snabdijevanje za konkretnog potrošača. Kao
rezultat, takvi slučajevi su rijetki.
14
   U Sloveniji dužnici ulažu prigovor u otprilike 11% slučajeva. Vidjeti rad Strojin, Gregor. 2012, Building
Interoperability for European Civil Proceedings Online, Case study – Slovenia (Izgradnja interoperabilnosti za
evropske parnične postupke na mreži, studija slučaja - Slovenija), stranica 39 na adresi
http://www.irsig.cnr.it/BIEPCO/documents/case_studies/COVL%20Slovenia%20case%20study%2025042012.p
df. U Mađarskoj je procenat pritužbi nešto ispod 7%. Vidjeti statističke informacije (na mađarskom) koje su
dostupne na adresi: http://birosag.hu/sites/default/files/allomanyok/Mailath-palyazat-erdmenyek/MGyTP-P-
B-3-Szabados_Janos-Kiserteku_perek_A_gyorsabb_jobb.pdf. U Estoniji dužnici ulažu prigovor u otprilike 10%
slučajeva. (Na osnovu statistike iz 2013. i 2014. godine i vezano za predmete u kojima je dužnik fizičko lice.)
15
   Dodatno razmatranje ovih pitanja možete vidjeti u radu Petkova, Svetozara; Harley, Georgia. 2017. Towards
effective enforcement of uncontested monetary claims: lessons from Eastern and Central Europe (Ka
djelotvornom izvršenju neosporenih novčanih potraživanja: lekcije iz istočne i centralne Evrope). Washington,
D.C.: Grupacija Svjetske banke. http://documents.worldbank.org/curated/en/748601499954362710/Towards-
effective-enforcement-of-uncontested-monetary-claims-lessons-from-Eastern-and-Central-Europe.




                                                                                                                19
32.     Da bi se smanjila količina nadolazećih sporova male vrijednosti, BiH bi mogla da
razmotri proširivanje svoje definicije vjerodostojne isprave. U FBiH, u kojoj postupak
izvršenja zasnovan na vjerodostojnoj ispravi ima najužu primjenljivost, sudovi su
preopterećeni sporovima male vrijednosti za komunalne račune koji nisu uključeni u definiciju
vjerodostojne isprave. Učesnici u obje diskusije na fokus grupama održane u FBiH izrazili su
snažnu podršku za proširivanje definicije vjerodostojne isprave tako da ona obuhvati sve
tipove računa za komunalne usluge.

33.    Pored proširivanja definicije vjerodostojne isprave, BiH bi mogla da ponovo uvede
postupak platnog naloga.16 Na ovaj način bi se građansko i privredno pravosuđe oslobodilo
predmeta u kojima dužnici ne osporavaju potraživanja i usmjerilo se na stvarne sporove.
Postoje bojazni da bi postupak platnog naloga mogli da zloupotrebljavaju povjerioci čije tužbe
nisu legitimne. Postoje, međutim, i zemlje EU koje imaju dovoljno iskustava sa ovim
postupkom i iz tih zemalja bi se mogle izvući lekcije za uspostavljanje mjera kojim bi se
zloupotrebe svele na minimum.17

34.     Konačno, BiH bi mogla da razmotri načine za optimizaciju postupka za neosporena
potraživanja (bez obzira na to da li to uključuje samo izvršenje zasnovano na vjerodostojnoj
ispravi ili i platni nalog) koji navodno stvara značajan teret zaostalih neriješenih predmeta,
npr. kroz centralizaciju ili pretvaranje postupka u elektronski postupak.18 BiH bi takođe mogla
da počne da prati procenat prigovora u postupku za izvršenje zasnovanom na vjerodostojnoj
ispravi (i u postupku platnog naloga, ako se on ponovo uvede). Ako je procenat prigovora
pretjeran, mogle bi da se sprovedu mjere za demotivisanje obijesnih predmeta.

4. Tok predmeta u sporovima male vrijednosti u BiH
Nalazi:
• Količine sporova male vrijednosti u BiH su relativno gledano veoma velike i to nije izazvano samo
  potraživanjima za komunalne usluge.
• Postupak za sporove male vrijednosti nije kraći od opšteg postupka, a nekada je čak i duži.
Preporuke:
• Proširiti definiciju vjerodostojne isprave u FBiH, BD-u i RS-u tako da obuhvati sve tipove potraživanja
  za komunalne usluge.
• Ubrzati sporove male vrijednosti uključivanjem većeg broja pojednostavljenja, kako se razmatra u
  odgovarajućim odjeljcima ovog izvještaja.

35.   Sporovi male vrijednosti u BiH pojavljuju se u veoma velikim količinama iz dva
primarna razloga. Kao prvo, u zemlji nema postupka platnog naloga. Kao rezultat toga, sva

16
   Taj postupak je postojao u zakonskom okviru BiH ali je ukinut 2000. godine u BD-u i 2003. godine u FBiH i RS-
u, pretpostavlja se zbog bojazni vezanih za zloupotrebu postupka.
17
   Najveći dio zloupotreba takvih postupaka dešava se kada se dužnicima izvršna javna isprava ne uruči lično
(npr. zato što ih se ne pronađe na njihovoj adresi) i napravi se pretpostavka uručenja, npr. objavljivanjem na
oglasnoj ploči suda. Da bi se izbjegle takve zloupotrebe, zakon Estonije, na primjer, predviđa da nalog za plaćanje
postaje efektivan samo ako je dužniku uručen lično i ako on nije uložio prigovor. Ako do ličnog uručenja nije
došlo, postupak ide dalje preko kolosijeka za parnice, obično kao spor male vrijednosti.
18
   Razmatranje komparativnih primjera i načina za optimizaciju izvršenja neosporenih novčanih potraživanja
možete vidjeti u radu Petkova, Svetozara; Harley, Georgia. 2017. Towards effective enforcement of uncontested
monetary claims: lessons from Eastern and Central Europe (Ka djelotvornom izvršenju neosporenih novčanih
potraživanja: lekcije iz istočne i centralne Evrope). Washington, D.C.: Grupacija Svjetske banke.


                                                                                                               20
novčana potraživanja ispod određene vrijednosti koja ne ispunjavaju uslove iz definicije
vjerodostojne isprave moraju se procesuirati putem postupka za sporove male vrijednosti,
bez opcije za povjerioca da testira da li bi dužnik uložio prigovor ili ne. D rugo, jedini postojeći
tip postupka za neosporena potraživanja u BiH, konkretno izvršenje na osnovu vjerodostojne
isprave, tako je usko definisan da je mnogo tipova masovnih tužbi isključeno i umjesto toga
se mora procesuirati kroz sporove male vrijednosti. Ova dva faktora zajedno dovode do
situacije u kojoj povjerilac mora da ide na parnicu čak i ako nema nikakvog stvarnog spora .

4.1. Količina sporova male vrijednosti

36.     Činjenica da je kolosijek za sporove male vrijednosti preopterećen komunalnim
predmetima19 dovodi do dva najvažnija pogrešna uvjerenja koja su prisutna u pravosudnoj
zajednici u BiH. Najprije, mnogi koji rade u praksi vjeruju da su sporovi male vrijednosti u BiH
prisutni u značajnim količinama samo u smislu u kom uključuju potraživanja za komunalne
usluge. Drugo, postoji uvjerenje da, pošto su komunalni sporovi među kompanijama rijetki,
privredni sporovi male vrijednosti takođe nisu česti. Pregled statističkih informacija pobija ta
uvjerenja. Pokazuje se da, iako se veliki procenat predmeta sporova male vrijednosti zaista
sastoji od komunalnih tužbi, tužbe koje nisu komunalne prirode se takođe pojavljuju u veoma
velikom broju. Drugo, količina privrednih sporova male vrijednosti u stvari je značajna i
otprilike je jednaka količini opštih privrednih sporova.

37.    Metodološka premisa ove analize je da, pošto su sporovi male vrijednosti osmišljeni
kako bi se obezbijedila pojednostavljenja opšteg postupka, mogu da se najbolje razumiju
kada se porede sa predmetima koji se razmatraju u okviru opšteg postupka. Ista logika se
primjenjuje pri evaluaciji statističkih informacija. Građanski sporovi male vrijednosti porede
se sa redovnim građanskim sporovima; privredni sporovi male vrijednosti porede se sa
redovnim privrednom sporovima. Nadalje, da bi se ocijenio teret komunalnih predmeta u
okviru kategorije sporova male vrijednosti, oni se dalje dijele na građanske komunalne
sporove i druge sporove male vrijednosti; te privredne komunalne sporove i privredne
sporove male vrijednosti koji nemaju komunalni karakter.20

38.    Statistički podaci pokazuju da su sporovi male vrijednosti daleko najveća grupa
prvostepenih građanskih i privrednih predmeta u BiH. Na grafikonima 1 i 2 data je ilustracija


19 Ogroman broj komunalnih predmeta u BiH smatra se problemom već dugo vremena. Razlozi za to su mnogi:
teško socio-ekonomsko stanje građana u BiH, loš kvalitet podataka o korisnicima komunalnih usluga, mnogi
predmeti se odnose na lica čije su adrese pogrešne, koja su preminula, koja plaćaju u ratama, ili koja su već
platila svoja dugovanja; neefikasan sistem izvršenja koji ohrabruje nepoštovanje finansijskih obaveza; masovni
dotok predmeta koji dolaze od strane komunalnih privrednih društava, zbog kratkog roka zastar jelosti i strogih
pravila koja društva u javnom vlasništvu moraju da poštuju. Pogledajte Dijagnostička procjena sistema izvršenja
pravosnažnih potraživanja u BiH, mart 2016, str. 96, na http://usaidjp.ba/assets/files/publication/1465828693-
diagnostic-assessment-of-the-enforcement-regime-of-final-civil-claims-in-bih.pdf.
20
   Sporovi male vrijednosti u građanskom pravu su u registru predmeta u BiH označeni sa „Mal“; redovne
građanske parnice sa „P“; privredni sporovi male vrijednosti sa „Mals“; redovni privredni sporovi sa „Ps“;
kategorija sporova male vrijednosti dalje se dijeli na građanske komunalne sporove „Mal Kom“ i druge sporove
male vrijednosti „Mal“; redom privredne komunalne sporove „Mals Kom“ i druge privredne sporove male
vrijednosti – „Mals“. Podatke koji su korišćeni obezbijedilo je VSTV. Istraživački tim je informisan da bi, zbog
činjenice da svi komunalni sporovi male vrijednosti koje razmatra Općinski sud u Sarajevu nisu adekvatno
odraženi u sistemu za upravljanje predmetima, stvarni broj komunalnih sporova male vrijednosti mogao biti veći
od broja kojeg odražavaju statistički podaci.


                                                                                                            21
nadolazećih predmeta u 2015, 2016. i 2017. godini za FBiH i RS. Dva entiteta se razmatraju
odvojeno zbog razlike u definiciji vjerodostojne isprave koja utiče na odnos između sporova
male vrijednosti i redovnih sporova. Očekuje se da će udio sporova male vrijednosti za
komunalna potraživanja u RS-u opasti u narednim godinama zbog izmjene obima
vjerodostojne isprave u tom entitetu iz 2018. godine. BD nije uključen u grafikone zbog toga
što je broj razmatranih slučajeva bio veoma mali.


                                                   Slika 1: Nadolazeći predmeti u FBiH
 45000
 40000
              41154




 35000
                      38200




 30000
 25000
                              27737




 20000
                                                                   19581

 15000
                                                                            17310
                                                                                    16285
 10000
                                        11024
                                                11075
                                                        10339




                                                                                                                           3703
                                                                                               5061
                                                                                                      4271
                                                                                                             3092



                                                                                                                    3944


                                                                                                                                  3611



                                                                                                                                         4632
                                                                                                                                                3362
                                                                                                                                                       3299
  5000
     0
          Small utility (Mal          Small civil (Mal)          General civil (P) Commercial utility Small commercial General commercial
         Mali komunalni               Mali građanski            Opšti građanski Privredni komunalni Mali privredni Opšti privredni
                Kom)                                                                 (Mals Kom)            (Mals)              (Ps)
           (Mal Kom)                       (Mal)                       (P)           (Mals Kom)              (Mals)           (Ps)
                                                                           2015         2016   2017




                                                        Slika 2: Nadolazeći predmeti u RS
 16000
 14000
                              15151
                      14696




 12000
              12090




 10000
                                                9544




  8000
                                        9284




                                                                            8978
                                                                   8856
                                                        8094




                                                                                    7831




  6000
  4000
                                                                                                                           1825
                                                                                               2358
                                                                                                      1807
                                                                                                             1600



                                                                                                                    1880


                                                                                                                                  2087



                                                                                                                                         1822
                                                                                                                                                1553
                                                                                                                                                       1960


  2000
     0
          Small
         Mali   utility (Mal
              komunalni                     civil
                                      Smallgra
                                      Mali        (Mal)
                                               đanski           General
                                                                Opšti gracivil (P) Privredni
                                                                          đanski    Commercial utility Small
                                                                                             komunalni   Malicommercial
                                                                                                                privredni General commercial
                                                                                                                           Opšti privredni
           (Mal Kom)
                 Kom)                      (Mal)                       (P)             (Mals
                                                                                       (MalsKom)
                                                                                             Kom)            (Mals)
                                                                                                               (Mals)             (Ps)
                                                                                                                                  (Ps)
                                                                           2015         2016   2017



39.    Nadolazeći komunalni sporovi u građanskim parnicama premašuju broj drugih
građanskih sporova male vrijednosti i redovnih parničnih sporova, međutim, udio drugih
sporova male vrijednosti je takođe značajan. Broj sporova male vrijednosti koji nisu vezani
za komunalne usluge je zapravo uporediv sa brojem drugih redovnih građanskih parnica. U
RS-u je udio komunalnih građanskih sporova manji nego u FBiH, dok je udio građanskih
parnica male vrijednosti veći. Donekle slična dinamika primjećuje se u odnosu na privredne
predmete. Zaista, privredni predmeti su, u cjelini, mnogo rjeđi od građanskih predmeta, a to
se podjednako odnosi na male i na redovne privredne predmete. Takođe, komunalni privredni
predmeti nisu toliko dominantni brojem kao komunalni građanski predmeti. U raspodjeli
privrednih predmeta, komunalni privredni predmeti, privredni sporovi male vrijednosti i



                                                                                                                                                              22
redovni privredni sporovi imaju veoma slične udjele, što osporava široko rasprostranjeno
uvjerenje da je broj malih privrednih predmeta zanemariv.

40.    Statistički podaci o neriješenim predmetima na kraju svake godine pokazuju da
sporovi male vrijednosti imaju neproporcionalan udio u zaostalim neriješenim parnicama u
BiH. U cijeloj zemlji se broj zaostalih neriješenih predmeta smanjuje, iako polako.
Najznačajnije smanjenje neriješenih slučajeva u toku posmatranog trogodišnjeg perioda može
se primijetiti među građanskim predmetima male vrijednosti i privrednim predmetima male
vrijednosti (koji nisu komunalne prirode) u RS-u.


                                Slika 3: Neriješeni predmeti u FBiH zaključno s krajem godine
 100000
  90000
  80000
                          88119
                85990




  70000
                                    78475




  60000
  50000
  40000
  30000
                                               23441
                                                        21697
                                                                 19960



                                                                            22037
                                                                                     19006
                                                                                             16505



                                                                                                       10240
  20000
                                                                                                               9758
                                                                                                                      8787



                                                                                                                             7885
                                                                                                                                    6951
                                                                                                                                           6474



                                                                                                                                                  4406
                                                                                                                                                         3465
                                                                                                                                                                3154
  10000
      0
                  utility (Mal
            Smallkomunalni
            Mali                              Malicivil
                                             Small      đanski General
                                                   gra(Mal)            civil
                                                                Opšti gra    (P) Commercial
                                                                          đanski                          commercial
                                                                                            utility Small Mali
                                                                                  Privredni komunalni          privredni OpGeneral
                                                                                                                            šti privredni
                  Kom)                                                              (Mals Kom)            (Mals)        commercial (Ps)
              (Mal Kom)                                   (Mal)                         (P)                   (Mals Kom)               (Mals)               (Ps)
                                                                               2015             2016   2017




                                  Slika 4: Neriješeni predmeti u RS zaključno s krajem godine
 20000
 18000
                                              18928




 16000
 14000
                                                       14461
                        13786




 12000
              13409


                                  12760




 10000
                                                                10018




  8000
                                                                                    8858
                                                                            8693


                                                                                             8061




  6000
  4000
                                                                                                                                    1686
                                                                                                       1843
                                                                                                               1631
                                                                                                                      1056



                                                                                                                             2170


                                                                                                                                           1283



                                                                                                                                                  2717
                                                                                                                                                         2256
                                                                                                                                                                2106




  2000
     0
           Small
          Mali   utility (Mal
               komunalni                    Smallgrađanski
                                            Mali  civil (Mal)            General
                                                                         Opšti    civil (P) Privredni
                                                                               građanski     Commercial utility Small
                                                                                                      komunalni   Malicommercial
                                                                                                                        privredni General commercial
                                                                                                                                   Opšti privredni
            (MalKom)
                  Kom)                           (Mal)                          (P)             (Mals Kom)
                                                                                                (Mals Kom)            (Mals)
                                                                                                                       (Mals)             (Ps)
                                                                                                                                          (Ps)
                                                                                   2015         2016   2017



41.    U FBiH komunalni građanski sporovi daju prevelik doprinos zaostalim neriješenim
predmetima, dok je u RS-u situacija uravnoteženija. Ipak, kombinovano, broj ova dva tipa
građanskih parnica male vrijednosti u velikoj mjeri premašuje broj redovnih parnica. Za
privredne predmete u FBiH, neriješeni privredni sporovi male vrijednosti (i komunalni i
nekomunalni) u velikoj mjeri premašuju udio neriješenih redovnih privrednih sporova. U RS -
u postoji veći udio redovnih privrednih predmeta među neriješenim predmetima. Ukupno
gledano, sporovi male vrijednosti u BiH nisu u manjini prema broju predmeta. Broj predmeta


                                                                                                                                                                       23
za koje se ovaj postupak koristi, kao i njihov doprinos ukupnom broju zaostalih neriješenih
predmeta, značajan je.

4.2. Trajanje sporova male vrijednosti

42.     Pošto je postupak za sporove male vrijednosti osmišljen da bude kraći i jeftiniji od
opšteg postupka, jedan od kriterija za njegovu uspješnost je da li se predmeti male
vrijednosti rješavaju brže od opštih. U BiH trajanje predmeta, od podnošenja do rješavanja u
okviru jedne sudske instance, u velikoj mjeri varira od suda do suda. U određenim sudovima
sporovi male vrijednosti se zaista razmatraju brže od opštih, dok u drugim oni traju čak i duže
od opštih predmeta. Na grafikonima 5 i 6 poredi se trajanje predmeta sporova male
vrijednosti sa opštim građanskim parnicama i trajanje privrednih predmeta male vrijednosti
sa opštim privrednim predmetima. Poređenje obuhvata izabrane sudove u FBiH i RS -u sa
velikim opterećenjem predmetima. 21


                   Slika 5: Trajanje parničnih postupaka disponiranih u 2017. godini u
                                      izabranim sudovima (u danima)
 2500
                                                                2318




 2000                                                                                           1996



 1500
                 1345




                                        1289




 1000
                                     1112




                                                                                1018
          1011




                              1002




                                                                                                         926
                                                                                                       771
                        756




                                                        722




  500
                                                                       581
                                                                       550




                                                                                                                   486




                                                                                                                           484
                                                 373
                                                 300




                                                                                       359
                                                                                       323




                                                                                                                  232
                                                                                                                  247



                                                                                                                          366
                                                                                                                          368
    0
     Općinski sud OpMunicipal
         Municipal     ćinski        ćinski
                                   OpMunicipal                 Op ćinski
                                                                 Municipal    Op  ćinski
                                                                                Municipal     Osnovni  sud Osnovni
                                                                                               Basic Court           sud Osnovni
                                                                                                            Basic Court           sud
                                                                                                                         Basic Court
      Sarajevo     sud
       Court Sarajevo  Mostar
                      Court      sud
                            Mostar   Bihać
                                    Court Bihać                sud Tuzla
                                                                Court Tuzla sud
                                                                              CourtZenica
                                                                                     Zenica    BanjaLuka
                                                                                              Banja   Luca   Bijeljina
                                                                                                             Bijeljina    Doboj
                                                                                                                           Doboj
                                           Mali utility
                                                komunalni              Mali gra đ  anski      Opšti građanski
                                          Small         (Mal Kom)      Small civil (Mal)      General civil (P)
                                          (Mal Kom)                    (Mal)                  (P)


43.     U određenim velikim sudovima, kao što su općinski sudovi u Sarajevu, Tuzli, Zenici i
Osnovni sud u Banjoj Luci, građanski predmeti male vrijednosti (i komunalni i nekomunalni)
traju duže od opštih parnica, što u suštini znači da postupak za sporove male vrijednost ne
ispunjava svoj cilj. Trajanje komunalnih građanskih predmeta male vrijednosti u sudovima u
Tuzli (2.318 dana) i Zenici (1.018 dana), te Banjoj Luci (1.996 dana) posebno je upečatljivo.
Iako su ti predmeti standardni i može se očekivati da traju najkraće, oni, u stvari, traju najduže.

44.     Kod privrednih predmeta, oni koji su male vrijednosti obično traju kraće od opštih,
ali ipak ima sudova kod kojih to nije slučaj (npr. Općinski sudovi u Sarajevu i Zenici). Nadalje,

21 Varijacija u trajanju predmeta u različitim sudovima je sama po sebi razlog za brigu. Razlozi su mnogi,
uključujući zabrinjavajući broj zaostalih predmeta, broj sudija, unutrašnju organizaciju poslov a u sudu i poticajne
mehanizme. Ove teme su detaljno razrađene u izvještaju u okviru projektne komponente 1, koji pruža preporuke
za rješavanje nagomilanih predmeta i s tim povezanih organizacionih problema koji utiču na privredno
pravosuđe u BiH.


                                                                                                                                        24
obzirom da RS ima prvostepene privredne sudove, za očekivati bi bilo da se privredni predmeti
u RS-u rješavaju brže nego u FBiH. Ovo, međutim, nije uvijek slučaj. Iako se predmeti u
okružnim privrednim sudovima u Doboju i Bijeljini (koji takođe imaju relativno malo
opterećenje predmetima) zaista rješavaju brže od privrednih predmeta u uporednim
sudovima u FBiH22, u okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci rješavanje predmeta traje duže
od rješavanja privrednih predmeta u nekim od najvećih sudova u FBiH.


                      Slika 6: Trajanje privrednih predmeta disponiranih u 2017. godini u
                                         odabranim sudovima (u danima)
 1400

 1200
                   1178




 1000




                                                                                                            1053
                                                                                                956
                                     913




     800
             833




                                                 831




                                                               718




     600
                          707




                                                                                                      604
     400
                                                                         508


                                                                                        501
                                                         475



                                                                       409




                                                                                      406
                                                       390
                                           375




                                                                                                                     375




                                                                                                                             345
                                                                     335




     200
                                                                                   268




                                                                                                                   154
                                                                                                                   193



                                                                                                                            152
                                                                                                                            124
       0
        Općinski sud Opć
            Municipal      inski
                          Municipal   Opć inski
                                         Municipal  Op ćinski
                                                      Municipal   OpMunicipal
                                                                     ćinski    Okr.  priv.
                                                                                 District  sud Okr.
                                                                                          comm.      priv.
                                                                                                District   sud District
                                                                                                         comm. Okr. priv.   sud
                                                                                                                        comm.
          court Sarajevo
         Sarajevo     sudcourt      sud court
                               Mostar
                          Mostar        Bihać        court
                                              Bihać sud    Tuzla sud
                                                        Tuzla      court Zenica Banja
                                                                     Zenica       court   Banja
                                                                                       Luka      court   Doboj court
                                                                                                 Bijeljina      Doboj Bijeljina
                                                                                                  Luca
                                 Privredni komunalni
                                Commercial  utility (Mals Kom)
                                                                      Mali privredni
                                                                      Small commercial (Mals)     Opšti privredni
                                                                                                  General commercial (Ps)
                                (Mals Kom)                            (Mals)                      (Ps)


45.    Tokom diskusija u fokus grupama, osobe koje rade u pravosudnoj praksi navele su
da je uspostavljanje Odjeljenja za sporove male vrijednosti pri Općinskom sudu u Sarajevu
rezultovalo ubrzanim procesuiranjem redovnih predmeta, umjesto predmeta sporova male
vrijednosti. Izgleda da je razlog za to činjenica da, kada se sporovi male vrijednosti
procesuiraju odvojeno u okviru njima posvećenog odjeljenja, njihov veliki broj više ne
usporava procesuiranje redovnih predmeta, te se redovni predmeti mogu procesuirati brže.
Pojedini advokati su čak naveli kako savjetuju klijente da tužbe koje su ispod praga za spor
male vrijednosti upakuju i podnesu u trenutku i na način tako da one premaše ovaj prag, samo
da bi se izbjeglo Odjeljenje za sporove male vrijednosti i povećale mogućnosti za brzo
rješavanje predmeta.

46.     Istraživački tim nije bio u mogućnosti da dođe do statističkih podataka o trajanju
predmeta u uporednim jurisdikcijama kako bi utvrdio da li su predmeti male vrijednosti
zaista brži od redovnih (osim za Dansku). Statističke informacije o sporovima male vrijednosti
lakše su dostupne i raspoložive u BiH nego što je to slučaj u uporednim zemljama. Iako je
uobičajeno gledište u uporednim jurisdikcijama da su postupci za sporove male vrijednosti
kraći, statistički sistemi ne razlikuju predmete male vrijednosti i redovne predmete. Prema
tome, ovo gledište se ne može potvrditi za većinu uporednih zemalja.

47.   Jedan izuzetak za opšti nedostatak statističkih informacija o postupcima za sporove
male vrijednosti je Danska, u kojoj podaci potvrđuju da je rješavanje sporova male

22
     Općinski sudovi Sarajevo, Mostar, Bihać, Tuzla i Zenica.




                                                                                                                                   25
vrijednosti brže od rješavanja redovnih predmeta. Danske procedure brzog rješavanja
predmeta mjerene su kako na nivou nacionalne statistike tako i u izvještaju iz 2013. godine.23
Prema navodima zvanične statistike, sporovi male vrijednosti predstavljaju gotovo 50% svih
građanskih predmeta u zemlji (uključujući privredne). U izvještaju Deloitte-a procjenjuje se da
je prosječno trajanje spora male vrijednosti na brzom kolosijeku 117 dana. Kada se razmatraju
samo predmeti na brzom kolosijeku u kojima je održano glavno ročište (tj. u kojima predmet
nije završen prije glavnog ročišta), prosječno trajanje je bilo 298 dana. Poređenja radi, opšti
građanski predmet ima prosječno trajanje od 347 dana, tj. tri puta duže od prosječnog trajanja
spora male vrijednosti. Za opšte predmete parničnog postupka u kojima je održano glavno
ročište (tj. u kojima predmet nije završen prije glavnog ročišta), prosječno trajanje je 570 dana.
U izvještaju Deloitte-a pokazano je i da sudsko osoblje troši u prosjeku 720 minuta na redovnu
parnicu, a u prosjeku 353 minuta na predmete na brzom kolosijeku.24

48.     Kao zaključak, statistički podaci pokazuju da sporovi male vrijednosti u BiH imaju
veoma veliki relativni udio i da su spori. Iako veliki dio njih (a čak i veći dio nagomilanih
zaostalih neriješenih predmeta) trenutno predstavljaju komunalni sporovi, čak i kada bi se svi
komunalni sporovi prebacili na izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave, i dalje bi oko
polovina svih građanskih odnosno privrednih predmeta, bila ispod praga za sporove male
vrijednosti. Prema tome, postupak za sporove male vrijednosti zavređuje posvećivanje
kontinuirane pažnje koja bi išla dalje od proširivanja definicije vjerodostojne isprave. Podaci
o trajanju predmeta ukazuju da, ukupno gledano, postupak za sporove male vrijednosti nije
kraći od opšteg postupka i da je u određenim slučajevima znatno duži. To znači da
pojednostavljena pravila možda ne ispunjavaju svoj cilj.

49.    Da bi se riješili postojeći problemi u vezi sa postupkom, donosioci politika u BiH bi
mogli da prvo prenesu sve ili većinu komunalnih sporova u izvršni postupak kroz
vjerodostojnu ispravu, proširivanjem njenog obima. BiH bi takođe mogla da ubrza postupke
za sporove male vrijednosti uključivanjem dodatnih pojednostavljenja u odnosu na postojeća.
Ova pojednostavljenja razmatraju se u odgovarajućim odjeljcima ovog izvještaja.

5. Pragovi za sporove male vrijednosti
Nalazi:
• Sistemi u kojima su visoki pragovi za sporove male vrijednosti omogućavaju manje proceduralnih
  pojednostavljenja. U BiH je prag postavljen relativno visoko, ali postoje brojni predmeti sa izuzetno
  niskim vrijednostima u kojima, u konačnici, sudski troškovi višestruko premašuju vrijednost tužbe.
  Postojeći postupak ne dozvoljava daljnja pojednostavljenja, čak ni u predmetima sa minimalnom
  vrijednošću.
• Za razliku od situacije u uporednim jurisdikcijama, sudije u BiH nemaju slobodu odlučivanja o tome
  da li da primjenjuju pravila za sporove male vrijednosti ili ne. Ako pojednostavljenja postanu
  značajnija, mogao bi se otežati pregled kompleksnih predmeta male vrijednosti.
Preporuke:


23
   Deloitte, izvještaj razvijen prema zadatku danskih ministarstava pravde i finansija, Analyse af civile sager.
Analysens sammen-fatning, 9 September 2013 Rapport, na adresi
http://www.justitsministeriet.dk/sites/default/files/media/Pressemeddelelser/pdf/2013/Bilag%204%20del%2
01.pdf.
24
   Ibid.


                                                                                                              26
• U slučaju da se razmatraju vrlo značajna pojednostavljenja (tj. nedozvoljavanje žalbi ili sudskih
  procjena sveukupno za određene tužbe), uvesti drugi, niži prag ispod kog bi ta pravila bila
  primjenljiva, npr. 100-200 KM.
• U slučaju uvođenja značajnih pojednostavljenja, dati sudijama slobodu odlučivanja da ih ne
  primjenjuju ukoliko smatraju da je predmet suviše kompleksan.

50.     Bez obzira na razlike među različitim postupcima za sporove male vrijednosti, oni
dijele jednu zajedničku odliku – primjena postupka pokreće se novčanim pragom. Posebna
pravila se primjenjuju kada je vrijednost spora, izračunata na način koji je propisan u
odgovarajućem proceduralnom zakonu, ispod tog praga.

5.1. Nivoi pragova

51.     Nivo praga u jednoj državi predstavlja važan izbor politike, obzirom da on određuje
opseg sporova za koje bi se primjenjivala posebna pravila. Ako je prag nizak, postupak bi
imao uži opseg primjene. To bi onda moglo da omogući više pojednostavljenja jer bi bio
pogođen manji broj slučajeva sa relativno niskim novčanim interesom. Za razliku od toga, ako
je prag visok, veliki procenat svih predmeta bio bi kvalifikovan za primjenu posebnih pravila.
To bi moglo da bude povoljno za sistem sa manje pojednostavljenja.

52.     Prag za sporove male vrijednosti u BiH postavljen je na 5.000 KM (što iznosi 2.556
EUR).25 Kao što je ilustrovano na slici 7, pragovi u uporednim zemljama u velikoj mjeri
variraju.26


                                              Slika 7: Pragovi u EUR
 8000
                                                                                                      6709
 7000
 6000
                                                                                          5000
 5000
                                                                               4000
 4000
 3000                                                       2500    2556
                                    2000        2000
 2000
                       1000
 1000       600

     0
         Njema čka
          Germany    Austrija
                      Austria    Slovenija
                                   Slovenia   Estonija
                                               Estonia   Letonija
                                                           Latvia   BiH
                                                                    BiH     Slovenija
                                                                              Slovenia EU
                                                                                        EUpreko-
                                                                                           cross   Danska
                                                                                                   Denmark
                                građanski
                                     civil                                  privredni
                                                                            commercial  granični
                                                                                         border




25
  Pri Sudu BiH, prag za sporove male vrijednosti dvostruko je viši od tog iznosa – 10.000 KM.
26
  Svi novčani iznosi (pragovi, takse) za jurisdikcije koje nisu dio Eurozone konvertovani su u eure korišćenjem
kursnih stopa primjenljivih u vrijeme pripremanja nacrta ovog izvještaja. Pošto se fluktuacije kursnih stopa
dešavaju na svakodnevnoj osnovi, male netačnosti u tim iznosima u eurima moguće su u bilo kom trenutku.




                                                                                                              27
53.    Iznose pragova treba razmatrati u svjetlu ekonomskih uslova. Prag u BiH rangiran je
kao jedan od najviših među uporednim zemljama, izraženo kao procenat BDP-a po glavi
stanovnika.27


                             Slika 8: Prag izražen kao % BDP-a po glavi stanovnika
 30%
                                                                                                           26%
 25%

 20%
                                                                                               16%
                                                                         14%        14%
 15%
                                                             11%
 10%                                   7%         7%

     5%                      2%
             1%
     0%
          Germany
          Njema čka     Austria
                        Austrija     Slovenia
                                    Slovenija   Estonia
                                                Estonija    Latvia
                                                           Letonija    Slovenia
                                                                          BiH     EU cross
                                                                                 Slovenija   Denmark
                                                                                             EU preko-     BiH
                                                                                                         Danska
                                   građcivil
                                        anski                                      border
                                                                      commercial privredni    granični
                                                                                   claims


5.2. Višestruki pragovi

54.     Iako većina sistema koji su razmatrani uvodi jedinstveni prag, unutar jedne
jurisdikcije takođe mogu da se uvedu i višestruki pragovi. U nekim jurisdikcijama različiti
pragovi potiču ublažavanje različitih proceduralnih zahtjeva. Austrija je jedan takav primjer.
Prag od 1.000 eura koji se pominje na slici 7 je primjenjiv na pojednostavljivanje pravila za
dokazivanje. Međutim, prag za pojednostavljivanje drugostepenog postupka postavljen je na
2.000 eura, a onaj za ograničavanje temelja za žalbe na sudsku presudu na 2.700 eura, dok je
prag za dozvoljavanje da stranka zastupa samu sebe 5.000 eura.


                                    Slika 9: Tipovi pragova u Austriji (EUR)
 6000
                                                                                                  5000
 5000

 4000

 3000                                                                     2700
                                                2000
 2000
                      1000
 1000

      0
          Pojednostavljena
            Simplified evidenciary     Pojednostavljeni
                                      Simplified 2nd instance     Manje
                                                                Fewer    temelja
                                                                      grounds for appeal Nema  obaveznoglegal
                                                                                           No mandatory
          pravila za dokaze
                     rules         drugostepeni  postupak
                                            procedure               za žalbe            pravnog zastupanja
                                                                                             representation




27
  Podaci o BDP po glavi stanovnika dobijeni su iz izvora Central Intelligence Agency, The World Factbook na
adresi https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2004rank.html. Izabrani su
najnoviji dostupni podaci o BDP-u po glavi stanovnika za svaku zemlju. Vrijednosti u američkim dolarima koj e
su tu date konvertovane su u eure u vrijeme pripremanja nacrta ovog izvještaja.


                                                                                                                  28
55.    Status quo u Austriji pokazuje da sistem može dobro funkcionisati sa više pragova.
Ako bi zemlja željela da ocijeni efekte povećanja broja pojednostavljenja postupka, mogla bi
da uvede ova dodatna pojednostavljenja samo u odnosu na sporove sa veoma malom
vrijednošću, čime bi znatno smanjila rizik njihovog negativnog uticaja na predmete sa visokom
vrijednošću. Ovo bi značilo dodavanje drugog, nižeg praga postojećem pragu, te dodatni nivo
pojednostavljenja koja bi bila primjenjiva samo na sporove sa vrijednošću ispod tog nižeg
praga.

5.3. Fleksibilnost praga

56.      U BiH je prag za sporove male vrijednosti nefleksibilan; ni sud ni stranke ne mogu da
biraju da li da primjenjuju pojednostavljena pravila. Kad god je vrijednost spora ispod praga,
sudovi su u obavezi da primjenjuju pojednostavljena pravila. Kao rezultat toga, sporovi koji
mogu imati relativno visoku vrijednost i biti relativno kompleksne prirode, ali su ispod praga,
idu kroz pojednostavljenu proceduru. Slična pravila su primjenljiva u Sloveniji i Letoniji, gdje
se postupak za sporove male vrijednosti ne može zaobići na osnovu slobodnog odlučivanja
suda ili stranaka.

57.     U drugim uporednim jurisdikcijama sud može da izabere da ne primijeni
pojednostavljena pravila, čak i kada je vrijednost spora ispod praga. U Danskoj sud može da
odluči po službenoj dužnosti da ne primijeni pojednostavljeni postupak zbog kompleksnosti
predmeta. Moguće je i da se postupak za sporove male vrijednosti ne primijeni ako se za
predmet, čak i ako nije veoma kompleksan, ocijeni da je od velike važnosti za stranku. U
Estoniji, Njemačkoj i Austriji opšti postupak je primjenjiv kao postupak koji se podrazumijeva,
osim u slučaju da sud odluči da koristi dostupna pojednostavljenja, npr. da neka od pravila
primijeni na liberalniji način.28

58.     U Danskoj je prag fleksibilan u jednoj dodatnoj dimenziji: u zavisnosti od izbora
stranaka. Stranke mogu da izaberu da li bi postupak za sporove male vrijednosti trebalo da se
primijeni ili ne, bez obzira na vrijednost tužbe. Stranke se mogu saglasiti da se primijeni
postupak brzog kolosijeka iako vrijednost spora premašuje prag. Ako su stranke potrošači,
one mogu da sklope ovakav sporazum samo nakon što se spor već pojavio. Ako stranke nisu
potrošači, one mogu da donesu ovakvu odluku kako prije tako i nakon nastupanja spora.
Stranke takođe mogu da se dogovore da se postupak brzog kolosijeka ne primjenjuje, čak i
ako je vrijednost spora ispod praga. Ovo je moguće samo nakon što je spor već nastupio.

59.     Kada zemlja postavi nizak prag, pravna zajednica će vjerovatno spremnije da prihvati
značajna pojednostavljenja postupka. Za razliku od toga, ako je prag visok, moglo bi doći do
povećanja odgovarajućih bojazni da će pojednostavljenja negativno uticati na više materijalne
interese. Generalno posmatrano, u BiH je prag u skladu sa međunarodno priznatom praksom,
ali je među višima. Ovo gledište podržavaju rezultati elektronske ankete, u kojoj je 55%
ispitanika izrazilo mišljenje da je prag prikladan, a 28% je bilo uvjereno da je previsok.

60.    U BiH ima mnogo predmeta sa izuzetno niskim vrijednostima (npr. manje od 50 KM)
u kojima sudske takse i troškovi višestruko premašuju vrijednost spora; to bi moglo da

28
  Pristupi i primjeri za regulisanje sporova male vrijednosti u analiziranim jurisdikcijama predstavljeni su u
Aneksu 5 ovog Izvještaja.




                                                                                                                 29
opravda uvođenje drugog, nižeg praga. Preduzeća i građani u većini jurisdikcija ne bi čak ni
podnosili ovako minimalne tužbe, jer teško da može postojati poslovni interes za naplatu
minornih suma kroz skupe i spore sudske postupke.29 Međutim, u BiH, zbog automatskog
podnošenja mnogih tipova komunalnih potraživanja kroz kolosijek za sporove male
vrijednosti, sporovi minimalne vrijednosti su česti i nastavljaju da se umnožavaju. U
diskusijama na fokus grupama pokazalo se da nije vjerovatno da će profesionalci koji rade u
pravu prihvatiti neko određeno pojednostavljenje za tužbu od 5.000 KM, ali da bi pozdravili
to isto pojednostavljenje za tužbu manju od 50 KM. Prema tome, BiH bi mogla da testira
određena značajnija pojednostavljenja koja su identifikovana u ovom izvještaju kroz uvođenje
drugog praga, praga manje vrijednosti.30

61.     Konačno, još jedna odlika uporednih jurisdikcija koju bi BiH mogla da razmatra je
uvođenje određenog stepena slobodnog odlučivanja sudija u primjenjivanju
pojednostavljenih pravila. Rezultati elektronske ankete pokazuju da je pravna zajednica u BiH
podijeljena oko toga da li bi takva sloboda bila prikladna ili ne, pri čemu 54% ispitanika smatra
da je to neprikladno, a 42% smatra da je prikladno. Manja pojednostavljenja postupka za
sporove male vrijednosti u BiH koja se sada nude ne opravdavaju uvođenje sudskog
slobodnog odlučivanja o tome da li da se pravila primjenjuju ili ne. Ako bi se, međutim,
postupak ojačao brojnim pojednostavljenjima, neka od njih možda ne bi bila prikladna za sve
sporove male vrijednosti i sudije bi trebalo da imaju mogućnost da se odluče da ih ne
primijene.

6. Takse
Nalazi:
• BiH sadrži mnogo različitih jurisdikcija, pri čemu svaka ima svoja pravila za takse.
• Plaćanje mnogo taksi po sudskoj instanci protivno je međunarodnoj priznatoj praksi i
  opterećujuće je za sudove.
• Sudska praksa Ustavnog suda u BiH ne dozvoljava sudu da prekine predmet ako taksa nije
  plaćena. To je nekonzistentno sa međunarodnom praksom. Neke jurisdikcije u BiH predviđaju
  kazne za neplaćanje takse, dok druge to ne čine.
Preporuke:
• Ujednačiti sudske takse u cijeloj zemlji.
• Uvesti jedinstvenu taksu po sudskoj instanci, koja bi se plaćala na početku postupka.
• Uvesti kaznu za neplaćanje takse u cijeloj zemlji.



29
   Anketa među građanima EU koju je zatražila Generalna direkcija za pravosuđe Evropske komisije uključivala
je pitanje za ispitanike u državama članicama EU o minimaln om iznosu zbog kojeg bi bili spremni da idu na sud
vezano za spor sa maloprodavcem, pružaocem usluga ili poslovnim partnerom. Rezultati ankete pokazuju da, u
opštem slučaju, ispitanici ne bi išli na sud za manje od 458 EUR (u Letoniji). U drugim državama članicama EU
iznos je bio čak i veći. Vidjeti izvor Special Eurobarometer 395, European Sm all Claims Procedure (Evropski
postupak za sporove male vrijednosti), april / travanj 2013. godine, stranica 46. na adresi
http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/archives/ebs/ebs_395_en.pdf.
30
   Nije nečuveno da unutar zemlje postoji više pragova. Austrija je već navedena u tekstu kao primjer zemlje u
kojoj različiti pragovi pokreću različita pojednostavljenja. U BiH, takođe, Sud BiH ima različite pragove za
sporove male vrijednosti u poređenju sa drugim sudovima.



                                                                                                           30
6.1. Poređenje sudskih taksi unutar BiH

62.      Sudske takse31 u BiH ističu se u odnosu na one iz uporednih jurisdikcija na više
načina. Prije svega, zbog svoje kompleksne upravne strukture, BiH se sastoji od više različitih
jurisdikcija, pri čemu svaka ima svoja pravila za takse. Drugo, u različitim jurisdikcijama taksa
koja dospijeva za prvostepeni postupak uključuje dvije ili tri zasebne isplate. U jurisdikcijama
sa tri takse, prva dospijeva kada se tužba podnosi, druga kada tuženi podnese svoj odgovor
na tužbu, a treća se plaća za izricanje presude. U jurisdikcijama sa dvije takse, nikakva taksa
ne dospijeva za odgovor na tužbu. Tužilac plaća taksu za podnošenje tužbe i za dobijanje
presude. Tuženi će platiti taksu za dostavljanje odgovora (tamo gdje ona postoji). Ako tužilac
dobije slučaj, može da povrati troškove od tuženog u kasnijoj fazi. Takse za podnošenje tužbe
i za presudu obično su jednake, dok je taksa za odgovor na tužbu polovina tog iznosa. Odnos
svake od te tri sudske takse (u jurisdikcijama u kojima su sve tri prisutne) prikazan je na slici
10.


                              Slika 10: Komponente sudske takse u BiH


                                                 20%
                                                           40%


                                                40%



                                    podno-
                                    filing   presuda
                                             judgment     taksa
                                                          fee toza odgovor
                                                                 answer    na
                                                                        claim
                                    šenje                 tužbu


63.    Postojanje nekoliko tipova sudskih taksi u okviru jedne sudske instance je veoma
neuobičajeno. Poređenja radi, u svim uporednim jurisdikcijama jedinstvena taksa dospijeva
za predmet u jednoj instanci i plaća se u trenutku podnošenja tužbe, a plaća j e tužilac.32 Ako
se u određenom trenutku predmet prekine zbog toga što su stranke postigle namirenje ili
zbog nekog drugog razloga, dio plaćene takse može se vratiti, ali nema zasebnih taksi za
odgovor na tužbu ili za presudu.

64.     Taksa za odgovor na tužbu je posebno neuobičajena. Ona se naplaćuje u sedam
jurisdikcija   (Sarajevski   kanton,     Tuzlanski    kanton,      Srednjebosanski   kanton,
Zapadnohercegovački kanton, Posavski kanton, Kanton 10 i Brčko Distrikt). Taksa za odgovor
na tužbu ne naplaćuje se u 6 jurisdikcija (Republika Srpska, Zeničko-dobojski kanton, Unsko-
sanski kanton, Hercegovačko-neretvanski kanton, Bosansko-podrinjski kanton i Sud BiH).
Učesnici u diskusijama na fokus grupama bili su mišljenja da je ta taksa neopravdana pošto je

31
   Razmatra se samo nivo glavnih, nezaobilaznih taksi. U većini zemalja postoje mala dodatna plaćanja vezana
za razmatranje predmeta koja se mogu, ali ne moraju, nazivati taksama, ali sa tehničke strane spadaju više u
kategoriju troškova (npr. za slanje poziva strankama, objavljivanje u Službenom glasniku obaveze da se pojavi
pred sudom, taksa za ponovljeno izdavanje odluke, za poziv svjedocima na sud).
32
   U Danskoj postoji jedinstvena taksa za postupak za sporove male vrijednosti; međutim za obični parnični
postupak jedna taksa se naplaćuje u vrijeme podnošenja predmeta, a druga nakon što je pripremanje
predmeta završeno i glavno ročište zakazano.


                                                                                                            31
odgovaranje na tužbu proceduralno pravo tuženog, a korišćenje proceduralnog prava ne bi
trebalo da bude vezano za plaćanje takse. Većina učesnika je, šta više, bila mišljenja da u
praksi stranke ne plaćaju tu taksu i da sudovi ne traže da se ona plati. Zanimljivo je da pojedini
advokati nisu bili svjesni postojanja te takse u jurisdikciji u kojoj rade.

65.     Pošto svaka jurisdikcija u BiH ima svoja pravila o sudskim taksama, u nekim
dijelovima zemlje parnice su skuplje nego u drugima. Na slici 11 prikazana je vrijednost takse
(protivvrijednost u eurima)33 za tužbe u vrijednosti od 100 eura, 500 eura, 1.000 eura i 2.000
eura u različitim jurisdikcijama u BiH. Za tužbe sa najmanjom vrijednošću (100 eura) parnica
je najjeftinija u Unsko-sanskom kantonu i Sudu BiH, a najskuplja u Brčko distriktu, Posavskom
kantonu i Zapadnohercegovačkom kantonu. Za sporove male vrijednosti od 2.000 eura,
parnica je najjeftinija u Distriktu Brčko, a najskuplja u Posavskom kantonu,
Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu 10.


                                                                                   Slika 11: Sudske takse (EUR) u BiH
     300
     250




                                                                                                                                                                                                                                                   250



                                                                                                                                                                                                                                                                        250



                                                                                                                                                                                                                                                                                             250
     200



                                                                                                                                                                                                          200



                                                                                                                                                                                                                                  200
                                                                                                                                                                   187.5



                                                                                                                                                                                      187.5
     150
                                                                                                                                         180
                                                                                          160



                                                                                                              160
                                                     150



                                                                       150




     100
                            125
                            125




                                                                                                                                                                                                                                             125



                                                                                                                                                                                                                                                                    125



                                                                                                                                                                                                                                                                                         125
                                                                 100




                                                                                                                                                  100



                                                                                                                                                                              100



                                                                                                                                                                                                 100



                                                                                                                                                                                                                        100
                                                                                                                                  90




     50
                62.5
                62.5




                                                                                                                                               62.5



                                                                                                                                                                           62.5



                                                                                                                                                                                              62.5




                                                                                                                                                                                                                                          62.5
                                                                                                                                                                                                                                          62.5



                                                                                                                                                                                                                                                                 62.5


                                                                                                                                                                                                                                                                                      62.5
                                                                                                                                                                                                                                                                                      62.5
                                       80




                                                                                  80



                                                                                                          80
                                      20




                                                                                 50
                                      50


                                                           20
                                                           50


                                                                                 10



                                                                                                         10
                                                                                                         40


                                                                                                                        46
                                                                                                                        46


                                                                                                                                               25



                                                                                                                                                                           25



                                                                                                                                                                                              25



                                                                                                                                                                                                                      50
                                                                                                                                                                                                                      50




                                                                                                                                                                                                                                                                 25
      0
                                                                                                                        Hercegovačko-
                                  Zeničko-dobojski



                                                           Bosansko-podrinjski




                                                                                                                                                                            Srednjebosanski




                                                                                                                                                                                                                                            Zapadnohercegovač



                                                                                                                                                                                                                                                                          Kanton 10
                                           kanton



                                                                      kanton


                                                                                   Unsko-sanski kanton




                                                                                                                                                                                    kanton




                                                                                                                                                                                                                                                     ki kanton
                                                                                                                    neretvanski kanton


                                                                                                                                                Tuzlanski kanton




                                                                                                                                                                                                  Sarajevski kanton


                                                                                                                                                                                                                       Republika Srpska




                                                                                                                                                                                                                                                                                             Posavski kanton
           Distrikt Brčko




                                                                                                          Sud BiH




                                                                                  EUR 100                           EUR 500                                EUR 1000                           EUR 2000



66.     Varijacije sudskih taksi između jurisdikcija umanjuju stepen predvidljivosti, posebno
za neiskusne stranke ili one koji sami sebe zastupaju. To je upravo i tip stranaka u parnici za
koje je vjerovatnije da učestvuju u sporovima male vrijednosti.

6.2. Poređenje sudskih taksi u BiH sa sudskim taksama u uporednim zemljama

67.    Nivo sudskih taksi u BiH uporediv je sa nivoima taksi u drugim zemljama. Od
uporednih jurisdikcija, samo Danska ima paušalnu taksu od 67 eura koja je primjenjiva na sve
predmete sa vrijednošću do maksimalno 6.709 eura, kako za opšti parnični postupak tako i za
postupak na brzom kolosijeku. U ostalim uporednim zemljama, kao i u BiH, postoji
progresivna skala taksi, u zavisnosti od vrijednosti tužbe. Na slici 12 prikazan je iznos takse

33
   Kada se u ovom izvještaju porede sudske takse jurisdikcija unutar BiH, bilo međusobno ili sa taksama u
uporednim jurisdikcijama, koristi se ukupni iznos svih dospjelih taksi. Prema tome, u jurisdikcijama sa tri takse,
izračunava se zbir tri takse. Ako ne postoji taksa za odgovor tuženog, grafikoni pok azuju zbir dvije takse koje se
odnose na predmet. U svim grafikonima koriste se odgovarajući iznosi u eurima, kako bi se omogućila
poređenja.



                                                                                                                                                                                                                                                                                                           32
(protivvrijednost u eurima) za tužbe u vrijednosti od 100 eura, 500 eura, 1.000 eura i 2.000
eura.34


                     Slika 12: Sudske takse u uporednim jurisdikcijama (EUR)
 350
 300




                                                                                                                                    300
 250




                                                                                                                   267
 200




                                                                                                 225
                                                                 200




                                                                              200
 150




                                                                                           175
                                                    165




                                                                                                             159




                                                                                                                              150
 100




                                                 126
                                   125
                                   125




                                                                                                       105
                                                                                                       105
                     102
                     102




                                                           100




                                                                        100




                                                                                     100
                                62.5
                                62.5




                                                          62.5
  50


                                            78




                                                                                    75




                                                                                                                         75
         67
         67

         67
         67

                    22
                    61




                                            54




                                                          25




                                                                       50
                                                                       50




                                                                                                                         70
   0
        Denmark
          Danska     Austria
                     Austrija    Brčko
                                Distrikt     Slovenija Sarajevo
                                            Slovenia    Sarajevo Republika
                                                                  Republika           Estonija Germany
                                                                                    Estonia     Njemačka Latvia
                                                                                                          Letonija
                                District
                                Brčko                             Srpska
                                                                    Srpska

                                  EUR 100      EUR 500      EUR 1000      EUR 2000



68.     Postupak u sporu male vrijednosti sa veoma malom vrijednošću bio bi najjeftiniji u
Austriji i u Sarajevskom kantonu (oko 22-25 eura). Najskuplji bi bio u Estoniji i u Njemačkoj.
Ovo rangiranje se mijenja sa povećanjem vrijednosti tužbe. Predmeti sa vrijednošću od 2.000
eura bili bi najjeftiniji u Danskoj, a najskuplji u Njemačkoj i Letoniji. Sudske takse u BiH su
rangirane među prosječnim. Ipak, sudske takse u RS-u su uporedno visoke za predmete sa
vrijednošću od 2.000 eura, što može da znači da je tamo parnica manje priuštiva nego u
drugim dijelovima Evrope.

69.     Ukupno gledano, čini se da je nivo sudskih taksi u BiH u skladu sa nivoima u EU, ali
je njihova težina drugačije raspoređena kroz vrijeme. Kompleksna struktura sudskih taksi u
BiH i činjenica da su one podijeljene u dvije ili tri zasebne isplate znači da je finansijsko
opterećenje na samom početku postupka znatno niže nego u drugim zemljama. Do trenutka
u kom je stranka dostavila odgovor na tužbu i u kom se izriče presuda, ukupni iznos taksi
doseže nivoe koji su tipični za EU.35 Ipak, kada je inicijalna investicija tužioca veoma mala, ovo
može da podstakne obijesne parnice. Nadalje, kada postoji više od jedne takse po instanci,
ovo predstavlja dodatno administrativno opterećenje za sudije u smislu osigura vanja da je
taksa prikladno izračunata, obavještavanja stranaka o različitim taksama itd.

70.     Da bi se pojednostavile strukture sudskih taksi u BiH, donosioci politika bi mogli da
razmotre uvođenje jedinstvene takse po sudskoj instanci, koja bi se plaćala na početku
postupka. To bi uštedilo vrijeme i napor i sudija i stranaka i olakšalo bi naplatu. Neki od
učesnika diskusija na fokus grupama izrazili su bojazni da taj mehanizam možda ne bi bio
djelotvoran u rijetkim slučajevima kada dio već plaćene jedinstvene sudske takse treba da se
vrati (npr. zato što su stranke postigle namirenje). U uporednim jurisdikcijama ne navode se

34
   Pošto se iznosi takse razlikuju unutar BiH, takse iz uporednih jurisdikcija poređene su sa taksama u Distriktu
Brčko, RS-u i Kantonu Sarajevo. Opet, kada se određuje sudska taksa u BiH, korišćena je suma svih primjenljivih
taksi (za podnošenje, presudu i, ako je primjenljivo, odgovor tuženog). Radi konzistentnosti, slika 13 uključuje
informacije o tužbama iznad 600 eura za Njemačku i tužbama iznad 1.000 eura za Austriju, iako to nisu sporovi
male vrijednosti u tim zemljama.
35
   Nivo taksi u BiH mogao bi, u stvari, da bude niži od onog predstavljenog na graficima zbog navodnog
masovnog nepoštovanja obaveze plaćanje takse za odgovor tuženog u onim jurisdikcijama gdje je to
primjenjivo.


                                                                                                                                          33
nikakvi konkretni problemi sa djelomičnim vraćanjem sudske takse nakon namirenja. Ipak,
ako bi BiH izabrala da uvede jedinstvenu taksu, trebalo bi da se posebna pažnja posveti tome
da se osigura da zemlja ima sistem za vraćanje preplaćenih taksi, ako je to neophodno, na
način koji ne opterećuje ni sud ni stranke. Ipak, vraćanje dijela takse bio bi izuzetak, dok sada
i sud i stranke moraju da se bave sa višestrukim taksama u svakom pojedinačnom slučaju.

71.     BiH bi, štaviše, mogla da razmotri ujednačavanje sudskih taksi i njihovo
izračunavanje na isti način u cijeloj zemlji. Na primjer, Njemačka je federalna republika sa 16
država, pri čemu svaka od njih ima svoj ustav, ali sudske takse su ujednačene u cijeloj zemlji.
Takvo ujednačavanje ne samo da ujednačava dostupnost pravde u cijeloj zemlji, već i olakšava
izračunavanje. Sudije u BiH su navele da trenutno stranke u sporu ne izračunavaju dospjeli
iznos same, već podnose tužbu bez plaćanja sudske takse i onda čekaju da sud obračuna taksu
za njih. Pojednostavljeni sistem taksi koji bi bio primjenjiv u cijeloj zemlji sa elektronskim
kalkulatorom taksi na dostupnom internet portalu mogao bi da pojednostavi izračunavanje i
plaćanje taksi.

6.3. Plaćanje taksi

72.    U većini jurisdikcija sud prekida predmet ako taksa nije plaćena u propisanom roku,
dok u BiH sud razmatra predmet bez obzira na to. Zbog pitanja dostupnosti pravde, sudovi u
BiH razmatraju predmet čak i kada taksa nije plaćena u roku koji je propisao sud.36 Neplaćena
taksa može da se naplati kasnije, kroz procedure izvršenja, ali plaćanje takse unaprijed nije
preduslov za to da sud razmatra predmet. U pet jurisdikcija (RS, BD, Posavski kanton, Unsko-
sanski kanton i Sud BiH) naplaćuje se kazna od 50% ako stranka ne plati sudsku taksu u
propisanom roku. U drugim jurisdikcijama nema takve kazne.

73.     Za razliku od toga, u većini uporednih jurisdikcija sud ne bi razmatrao predmet u tom
slučaju, osim ako je podnosilac oslobođen obaveze da plati taksu. To je pravilo u Danskoj,
Njemačkoj, Letoniji, Estoniji i Sloveniji. U Austriji, kao i u BiH, sud nastavlja raditi na predmetu
čak i ako taksa nije plaćena. Međutim, neplaćanje taksi unaprijed je u Austriji izuzetno rijetko,
pošto većinu tužbi podnose advokati preko informatičkog sistema , a sistem je zakonom
ovlašćen da automatski povuče dospjeli iznos sa računa advokata.

74.     Kada sudovi razmatraju tužbu bez obzira na to da li je taksa plaćena ili ne, to može
da stvori okruženje koje omogućava obijesne tužbe ili parnice za izuzetno male iznose.
Posebno u slučajevima veoma male vrijednosti koji ipak imaju opravdanje i podnosilac može
da bude siguran da će dobiti slučaj (npr. komunalne tužbe), sudski sistem bi u suštini mogao
da subvencionira predmete sve dok se teret plaćanja takse ne prenese na stranku koja je
izgubila. Nije jasno koliko aktivno država izvršava potraživanja za neplaćene sudske takse. Ako
je pretjerano skupo ili opterećujuće za državu da naplaćuje te iznose, ona može da odustane
od izvršenja i to može, sa svoje strane, da dovede do mišljenja da je pravda besplatna.



36
  Zakon o sudskim taksama Sarajevskog kantona nekad je predviđao da u slučaju podnošenja prijedloga bez
dokaza plaćanja takse, sud zahtijeva plaćanje u roku od osam dana. Ako stranka ne ispuni nalog u roku, podnesak
mora da se vrati i smatralo bi se da nije podnesen. Iako su takva pravila prilično tipična za zemlje EU, Ustavni sud
BiH u predmetu br. U/12 odlučio je da ta odredba nije u skladu sa Članom II/3.e Ustava BiH i članom 6, stav 1
ECHR, pošto je to kršenje prava na pristup sudu.


                                                                                                                34
75.      U svojoj praksi, ECtHR otkriva da prekidanje parničnog postupka zbog neplaćanja
sudske takse u principu ne krši dostupnost pravde. Dostupnost pravde predstavlja dio
svačijeg prava na to da se svaka tužba koja se odnosi na nečija građanska prava i obaveze
predstavi sudu ili tribunalu u skladu sa članom 6 § 1 ECHR. ECtHR konzistentno ponavlja da je
pravo dostupnosti važan aspekt prava na suđenje, pošto „pravične, javne i ekspeditivne
karakteristike sudskih postupaka zaista nemaju nikakvu vrijednost ako se takvi postupci prvo
ne pokrenu“.37 ECtHR je, međutim, takođe više puta navodio da pravo na suđenje nije
apsolutno i da države mogu da uvedu ograničenje na to pravo, sve dok ta ograničenja imaju
legitiman cilj, dok su proporcionalna i osiguravaju da stvarna suština prava nije oštećena.
Jedno od najčešćih ograničenja je obaveza plaćanja takse. ECtHR je u više prilika razmatrao
da li zahtjev da se izvrše plaćanja unaprijed, kao što su sudske takse ili sigurnosni depoziti, krši
član 6 § 1 i utvrdio je da obaveza da se plati taksa da se pokrene sudski postupak nije kršenje
Konvencije sama po sebi. Sud je utvrdio da je kršenje prisutno samo u predmetima u kojima
je iznos takse bio toliko visok da sprječava podnošenje.

 Okvir 3. Slučaj Kreuz protiv Poljske38
 U predmetu Kreuz protiv Poljske, sud je morao da konkretno odgovori na pitanje „da li je obaveza da se plate
 sudske takse u parničnom postupku koju nameće poljski zakon po sebi predstavljala kršenje člana 6 § 1
 Konvencije.“ Pri odgovaranju na to pitanje, Sud je naveo sljedeće:
 „U trenutnom slučaju podnosilac je prvo osporio opšte pravilo prema kom je pristup poljskim parničnim
 sudovima zavisio od plaćanja sudske takse koja iznosi određeni procenat ili dio vrijednosti tužbe koja se
 podnosi […] Vlada je tvrdila da naplaćivanje sudskih taksi za nastavljanje parničnog postupka ne može da se
 smatra kao samo po sebi protivno članu 6 § 1 […]
 […] interesi pravičnog administriranja pravde mogu da opravdaju nametanje finansijskog ograničenja
 pristupa pojedinca sudu […] Nadalje, Sud smatra da, iako prema članu 6 § 1 ispunjavanje obaveze
 osiguravanja djelotvornog prava na suđenje ne znači samo nepostojanje prepreka, već može da zahtijeva
 različite oblike pozitivne akcije na strani Države, ni ti nekvalifikovano pravo da se dobija besplatna pravna
 pomoć od Države u parničnom postupku, niti pravo na besplatan postupak u građanskim pitanjima, ne može
 da se protumači kao značenje te odredbe […]
 Sud u skladu sa tim smatra da zahtjev da se plati taksa za parnični sud u vezi sa tužbama u kojima se traži da
 prosuđuje ne može da se smatra ograničenjem prava na pristup sudu koje bi bilo nekompatibilno samo po
 sebi sa članom 6 § 1 Konvencije.”
 U tom konkretnom slučaju, Sud je nastavio da razmatra iznos takse, koji je odgovarao prosječnoj godišnjoj
 plati u Poljskoj u to vrijeme, zajedno sa sposobnošću podnosioca da plati, te zaključio da je u konkretnom
 predmetu iznos takse bio pretjeran i da je ograničio stvarnu suštinu prava na pris tup podnosioca.

76.     Kao zaključak, sve dok postoje uspostavljeni mehanizmi koji osiguravaju da je taksa
proporcionalna finansijskoj poziciji lica koja pokreću parnice, činjenica da sud prekida
predmet zbog neplaćanja ne predstavlja poricanje pristupa pravdi. Imajući u vidu da u većini
jurisdikcija u EU takse treba da se plate unaprijed i da sudovi neće razmatrati predmet ako
taksa nije plaćena, nije povoljno to što je Ustavni sud BiH proglasio takvo pravilo neustavnim.
Plaćanje jedinstvene sudske takse unaprijed, kao preduslov za pokretanje parnice, u opštem
slučaju disciplinuje stranke, oslobađa sudijama i sudskim saradnicima vrijeme koje bi potrošili
na ponavljanje obavještenja strankama, i oslobađa nadležne organe napora koje bi uložili u
naplatu neplaćenih taksi. Ipak, pošto se čini da odluka Ustavnog suda i gledišta pravne
zajednice u BiH ne dozvoljavaju prekidanje predmeta zbog neplaćanja, kazna za neplaćanje

37
   ECtHR, Predmet Kreuz protiv Poljske, Apelacija br. 28249/95, na adresi http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-
59519, strana 52.
38
   Ibid. stavovi 58 – 60.


                                                                                                             35
takse, koja se sada primjenjuje u samo 5 jurisdikcija, mogla bi da se uvede uniformno u cijeloj
zemlji.

7. Podnošenje tužbe
Nalazi:
• Prema međunarodno priznatoj najboljoj praksi, tužbe u sporovima male vrijednosti podnose se
  korišćenjem obrazaca koji strukturiraju tužbu i olakšavaju proces za sudije i stranke. U BiH je takvo
  pojednostavljenje dostupno samo za podnošenje komunalnih tužbi preko sistema SOKOP. Za tužbe
  koje nisu komunalne prirode nema takvih pojednostavljenja.
• Prema međunarodno priznatoj najboljoj praksi, tužbe se dostavljaju elektronski preko jedinstvenog
  pravosudnog portala. U BiH to nije moguće za tužbe koje nisu komunalne prirode.
Preporuke:
• Kratkoročno, uvesti obavezne obrasce za tužbu i za odgovor na tužbu u sporovima male vrijednosti
  koji nisu komunalne prirode. Takvi obrasci bi trebalo da budu dostupni u elektronskom formatu.
• Dugoročno, omogućiti priliku za podnošenje svih tužbi potpuno elektronski preko portala (za
  nekomunalne tužbe).

77.     Postupci za sporove male vrijednosti bi trebalo da budu što je moguće dostupniji za
stranke; prema tome, pojednostavljenja postupka mogu da se uvedu od samog početka,
kada se tužba podnosi. Ta pojednostavljenja mogu da se kreću od savjeta koje strankama
daje sudsko osoblje, preko mogućnosti za elektronsko podnošenje, do korišćenja obrazaca
kojima se tužba struktuira. U BiH se sistem SOKOP koristi za komunalne tužbe. Sistem je
prilagođen komunalnim tužbama koje se izvršavaju kao javne isprave i komunalnim tužbama
koje se procesuiraju kao sporovi male vrijednosti za koje se presuda zasnovana na
nepojavljivanju donosi na osnovu toga što tuženi ne odgovara na tužbu. Prema tome, sistem
nema funkcionalnosti za zakazivanje i održavanje ročišta. Ako tuženi odgovori na tužbu, ona
će se prenijeti u primarni sistem za upravljanje predmetima. Za nekomunalne tužbe nema
pojednostavljenja u podnošenju tužbe. U uporednim zemljama, međutim, pojednostavljenja
su dostupna bez obzira na to da li je spor male vrijednosti zasnovan na računu za komunalne
usluge ili ne. U sljedećim stavovima dokumentuju se određene opcije za pojednostavljivanje
koje su dostupne u uporednim jurisdikcijama.

78.     Prvo moguće pojednostavljenje uključuje dozvoljavanje usmenih tužbi i to da sudsko
osoblje pomogne podnosiocima, ako je to neophodno. Ako lice koje želi da podnese tužbu
nije zastupano preko advokata i nije kvalifikovano da samo pripremi nacrt teksta, trebalo bi
da dobije pomoć. Njemački i austrijski zakon dozvoljavaju usmeno podnošenje tužbi u nižim
sudovima. U Austriji usmene tužbe snimaju sudije ili sudski pripravnici u ime sudija. Opcija je
primjenjiva na sve građanske tužbe koje se podnose u nižim sudovima, tj. tužbe u vrijednosti
do 15.000 eura. Njemačka takođe dozvoljava podnošenje usmenih tužbi u nižim sudovima, a
ti sudovi imaju nadležnost da saslušaju tužbe koje su u vrijednosti do 5.000 eura. U Njemačkoj
usmene tužbe snimaju sudski službenici.

79.     Opcija za podnošenje usmenih tužbi ne koristi se često. U Austriji su takve usmene
tužbe rijetke, zbog mišljenja da bi predmetom mogao da kasnije predsjedava sudija koji je
dokumentovao usmenu tužbu kada je podnesena, što bi moglo da utiče na nepristrasnost
sudije. U Njemačkoj intervjui sa sudijama ukazuju da se snimanje usmenih tužbi smatra
rutinskim dijelom posla za sudske službenike, i ta opcija se koristi češće. U članu 11 Regulative


                                                                                                    36
(EC) br. 861/2007 sadržana je obaveza za države članice da obezbijede st rankama u
prekograničnim sporovima male vrijednosti praktičnu pomoć u ispunjavanju obrazaca.
Istraživanja o implementaciji postupka za prekogranične sporove male vrijednosti u tadašnjih
27 država članica otkrila su da je ovaj zahtjev implementiran u nešto više od polovine država
članica.39

80.     Obrasci za tužioce (i tužene) koji su laki za korišćenje. Takvi obrasci se koriste u
Letoniji,40 Danskoj41, a takođe su primjenjivi na prekogranične sporove u skladu sa
Regulativom (EC) br. 861/2007.42 Obrasci laki za korišćenje koji imaju jasne formate mogu da
pomognu pri podsticanju podnosilaca da podnesu tužbe bez pomoći advokata. Takvi obrasci
su takođe korisni za sudije, pošto stvaraju strukturu i unaprjeđuju jasnoću tužbi koje se
podnose. Iako je moguće imati obrasce koji se lako koriste samo za tužioce, ravnopravniji
pristup bi se postigao kada bi takvi obrasci bili dostupni i za tužene, za njihov odgovor. To je
slučaj u Letoniji. Regulativa (EC) br. 861/2007 zahtijeva da se takvi obrasci koriste i za tužene.

 Okvir 4. Zakon o parničnom postupku, Letonija
 Član 250.23 Objašnjenja tuženog
 (1) Objašnjenja vezana za izjavu o tužbi u pojednostavljenom postupku biće pisana u skladu sa uzorkom koji
 je odobrio Kabinet.
 (2) Tuženi će ukazati na sljedeće informacije u objašnjenju:
 1) ime suda kojem su objašnjenja dostavljena;
 1.1) lično ime, prezime, lični identifikacioni broj, izjavljeno mjesto boravišta tužitelja ali, ako ga nema, mjesto
 boravka; za pravno lice – ime, registracioni broj i pravna adresa tog lica;
 1.2) lično ime, prezime, lični identifikacioni broj, izjavljeno mjesto boravišta i dodatna adresa tuženog
 navedena u deklaraciji ali, ako ih nema, mjesto boravka; za pravno lice – ime, registracioni broj i pravna adresa
 tog lica. Pored toga, tuženi može navesti i drugu adresu za korespondenciju sa sudom;
 1.3) adresa elektronske pošte za korespondenciju sa sudom, i ako je on ili ona registrovao svoje učešće u
 online sistemu, uključiti i navode registracije ako je tuženi (ili njen ili njegov zastupnik čije izjavljeno mjesto
 boravišta ili izjavljena adresa za korespondenciju sa sudom je u Letoniji) saglasan sa elektronskom
 korespondencijom sa sudom, ili ako je on ili ona jedan od subjekata koji se navode u članu 56, stav 2.3 ovog
 Zakona. Ako je navedeno mjesto boravišta ili navedena adresa zastupnika tuženog izvan Letonije, on ili ona
 će dodatno navesti adresu elektronske pošte ili obavijestiti u vezi registracije svojeg učešća u online sistemu.
 Ako je zastupnik tuženog advokat pod zakletvom, adresa elektronske pošte advokata pod zakletvom će
 dodatno biti uključena;
 1.4) ime kreditne institucije i broj računa na koji će sudski troškovi biti vraćeni;
 2) [opozvano 29. novembra / studenog 2012. godine];
 3) broj predmeta i tematska oblast tužbe;
 4) da li on ili ona priznaje tužbu u potpunosti ili bilo koji njeni dio;
 5) njegove ili njene prigovore protiv tužbe i njihovo utemeljenje, kao i regulatorni akt na kojem se baziraju ;
 6) dokazi koji potvrđuju njegove ili njene prigovore protiv tužbe;


39
   ECC-Net European Small Claims Procedure Report (Izvještaj o evropskom postupku za sporove male
vrijednosti), septembar / rujan 2012. godine, stranica 20, na adresi
https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/small_claims_international_claims_2012_en.pdf.
40
   Vidjeti Pravosudni portal, Letonija, na adresi https://likumi.lv/ta/id/299326-noteikumi-par-vienkarsotaja-
procedura-izmantojamam-veidlapam.
41
   Vidjeti Pravosudni portal, Danska, na adresi
http://www.domstol.dk/selvbetjening/blanketter/staevningogsvarskrift/Pages/default.aspx.
42
   Vidjeti Pravosudni portal, EU, na adresi https://e-justice.europa.eu/content_small_claims_forms-177-
en.do?clang=en.


                                                                                                                   37
 7) zahtjevi za izdavanjem dokaza;
 8) činjenica da li je zatraženo da se pokriju sudski troškovi;
 9) činjenica da li je zatraženo da se povrate troškovi vezani za održavanje predmeta, sa ukazivanjem na njihov
 iznos i priključivanjem dokumenata koji opravdavaju iznos;
 10) činjenica da li je suđenje predmeta pred sudom u sudskom ročištu zatraženo, kroz opravdavanje njegovog
 ili njenog zahtjeva;
 11) ostale okolnosti koje on ili ona smatra važnim za razmatranje predmeta ;
 12) ostali zahtjevi;
 13) lista dokumenata priključenih objašnjenjima;
 14) vrijeme i mjesto pripremanja objašnjenja.

81.     U Danskoj dokument kojim se pokreće postupak mora da uključuje samo kratak opis
slučaja, naspram opšteg parničnog postupkma, gdje opis mora da bude detaljan. Ovo
pojednostavljenje daje tužiocu opciju da ne angažuje advokata u fazi podnošenja, obzirom da
je proces relativno jednostavan.

82.     Informatičke platforme obezbjeđuju djelotvoran način za podnošenje tužbi. Nijedna
od uporednih jurisdikcija nije uvela informatičku platformu koja opslužuje samo sporove male
vrijednosti.43 U zemljama u kojima su takve platforme dostupne, one se primjenjuju na sve
parnične i privredne tužbe. To je slučaj u Danskoj, Austriji i Estoniji. Na primjer, u Estoniji,
dokumenti mogu da se podnose elektronskom poštom ili preko informatičkog sistema kojem
se pristupa preko tome posvećenog portala.44 Ako se zahtjevi i drugi dokumenti mogu
podnositi preko informatičkog portala, onda ne bi trebalo da se podnose preko elektronske
pošte, osim u posebnim okolnostima. Sistem omogućava građanima da pokrenu građanski,
upravni i prekršajni postupak preko mreže, da ih prate, te da dostavljaju dokumente za
procesuiranje. Sistem dozvoljava strankama da pregledaju i pristupaju samo onim postupcima
u koje su uključeni. Elektronsko podnošenje građanskih tužbi preko sudskog portala dostupno
je i u Austriji. Sistem45 mogu da koriste svi, ali njegovo korišćenje je obavezno za advokate,
notare, banke i osiguravajuća društva. Kao što je već pomenuto, u BiH se samo komunalne
tužbe mogu podnositi elektronski preko sistema SOKOP.

83.     U Letoniji dokumenti mogu da se potpisuju elektronskim potpisom i dostavljaju
elektronskom poštom. Ta opcija se sve češće koristi, pošto sve više fizičkih lica i zastupnika
pravnih lica ima elektronski potpis. Prateći dokumenti uz tužbu mogu da se potpisuju
elektronskim potpisom i dostavljaju elektronski ili mogu da se šalju sudu poštom u pisanom
obliku. Letonija koristi sistem elektronskih potpisa i izdaje dokumente koji potvrđuju plaćanje
sudskih taksi koji su potpisani elektronskim potpisom. U Sloveniji i Njemačkoj nije moguće
elektronsko podnošenje građanskih tužbi.

84.    Diskusije na fokus grupama i anketa pokazali su mješovite stavove vezano za
uvođenje obaveznih obrazaca ili elektronskog podnošenja za nekomunalne sporove male
vrijednosti u BiH. U anketi je 42% ispitanika uvjereno da nije neophodno mijenjati postojeći
postupak na bilo koji način, 32% vjeruje da bi mogli da se uvedu obavezni obrasci da se olakša

43
   Na primjer, za postupke za neosporene tužbe, kao što su nalozi za plaćanje, često postoje posebno
posvećeni informatički sistemi za podnošenje i procesuiranje tužbi.
44
   Vidjeti Pravosudni portal, Estonija, na adresi http://www.rik.ee/en/international/public-e-file.
45
   Vidjeti Pravosudni portal, Austrija, na adresi
https://webportal.justiz.gv.at/at.gv.justiz.formulare/Justiz/Geldleistung.aspx.


                                                                                                             38
podnošenje tužbe, a 30% vjeruje da bi trebalo da postoje opcije za elektronsko podnošenje
tužbi. Zanimljivo je da su u toku diskusija u fokus grupama određeni advokati izrazili bojazni
da bi uvođenje obrazaca, posebno ako se dostavljaju tuženom u pisanom o bliku, zajedno sa
pozivom da se odgovori na tužbu, moglo da podstakne ljude da popunjavaju obrasce rukom,
što bi dovelo do dokumenata koji su nečitki i koji bi opterećivali i sud i stranke. Zaista, takav
rezultat bio bi nepoželjan, i u drugim zemljama u kojima su obrasci uvedeni oni se ne
ispunjavaju ručno. Obrasci su dostupni na internet stranicama pravosudnih institucija, u
formatu koji se može snimiti i mijenjati, a popunjavaju se elektronski, bez obzira na to da li se
naknadno podnose na papiru ili elektronski.

85.    Izgleda da bi uvođenje obrazaca koji su laki za korišćenje za podnošenje
nekomunalnih tužbi male vrijednosti bilo najdjelotvornije pojednostavljenje za BiH u
kratkoročnom periodu. Obrasce mogu da koriste i tužilac i tuženi i oni obezbjeđuju rješenje
koje nije skupo i koje može da se implementira u kratkoročnom periodu. Ovi obrasci bi
pomogli u strukturiranju tužbe i mogli bi da, u jednostavnim predmetima, omoguće samo -
zastupanje. Mogli bi da budu zgodni i za sudije, pošto bi rezultirali radnjama koje su bolje
strukturirane i lakše za praćenje. Takođe bi bilo važno poduzeti mjere da se ljudi ne podstiču
da popunjavaju obrasce rukom. Dugoročno, bilo bi korisno uvesti elektronsko podnošenje za
sve građanske i privredne sporove, ne samo one male vrijednosti, preko informatičkog
portala.

8. Sakupljanje dokaza
Nalazi:
• Za razliku od uporednih jurisdikcija, BiH nema strožiju ocjenu relevantnosti dokaza u sporovima
  male vrijednosti i nema kriterijume za odbijanje dokaza.
• Za razliku od situacije u većini uporednih jurisdikcija, sudije u BiH ne mogu da smanje cijenu ili
  trajanje predmeta sporova male vrijednosti primjenom jednostavnijih zahtjeva vezanih za dokaze.
• Vještačenja su skupa i oduzimaju mnogo vremena, ali sudije u BiH nisu u mogućnosti da ih zaobiđu
  u predmetima sporova male vrijednosti.
Preporuke:
• Propisati da će u sporovima male vrijednosti sudije primjenjivati strožiju ocjenu relevantnosti nego
  u opštim parnicama i prihvatati samo dokaze koji su neophodni i ne pretjerano skupi u odnosu na
  vrijednost spora.
• Propisati da u sporovima male vrijednosti sudije mogu da odstupaju od zahtjeva vezanih za formu
  dokaza i da priznaju načine dokazivanja koji trenutno nisu dostupni u zakonu, uključujući pisane
  izjave.
• Propisati da će se vještačenja odobravati u sporovima male vrijednosti samo u izuzetnim
  okolnostima i uz razmatranje vrijednosti spora i cijene provođenja vještačenja.

86.    Postupci za sporove male vrijednosti u svim analiziranim jurisdikcijama, osim
Letonije, dozvoljavaju određeni tip pojednostavljenja u prikupljanju dokaza i korišćenju
sudskih vještaka. Vrijedi napomenuti da uvođenju i implementaciji proceduralnih
pojednostavljenja vezanih za dokaze treba pristupiti s velikom opreznošću, obzirom da dokazi
izneseni u predmetu direktno utiču na ishod predmeta. Prema tome, nametanje značajnih
ograničenja za dokaze može da prekrši pravo stranaka na pravično suđenje. Međutim, ako je
vrijednost predmeta prilično mala, takođe bi moglo da bude nerazumno ulagati značajne
resurse u sakupljanje nesuštinskih ili skupih dokaza. Osnovni kriterijum za određivanje da li su


                                                                                                   39
ti resursi pretjerano veliki trebalo bi da bude poređenje njihovih troškova sa vrijednošću
predmeta.

87.    Za razliku od određenih uporednih jurisdikcija, BiH nije uvela nikakva
pojednostavljenja kod prikupljanja dokaza i korišćenja sudskih vještaka. Pravila za
sakupljanje dokaza i korišćenje sudskih vještaka ista su kao i kod opšteg parničnog postupka.
U opštem postupku u BiH sudije imaju slobodu odlučivanja o tome da li da prihvate dokaze ili
ne. Konkretno, proceduralni zakoni propisuju da, na osnovu pripremnog ročišta, sud odlučuje
koji dokazi će biti izneseni na glavnom ročištu. Prijedlozi za dokaze koji se ne smatraju
relevantnim biće odbačeni na sudu pisanom odlukom, sa obrazloženjem. Međutim, ne
postoje kriterijumi za to ocjenjivanje relevantnosti, i ne postoji mogućnost da se dokazi
odbace zbog toga što bi provođenje dokaznih radnji bilo vrlo skupo.

88.     Intervjui sa praktičarima u pravosuđu ukazuju na to da se opcija odbacivanja dokaza
koja je dostupna sudijama gotovo nikada ne koristi. Sudije se brinu da bi drugostepeni sud
mogao da gleda na odluku da se ne prihvate dokazi kao kršenje procesnih pravila i da, na
osnovu toga, preinači presudu. Preinačavanje presude direktno utiče na ocjenjivanje učinka
prvostepenog sudije. Kao rezultat toga, prvostepeni sudovi preferiraju da saslušaju brojne
svjedoke čak i za predmete sa vrijednošću ispod 50 KM, te da prihvate vještačenje čak i ako
troškovi toga višestruko premašuju vrijednost spora. U drugim uporednim jurisdikcijama
postupak za sporove male vrijednosti obično ima blaže zahtjeve vezane za dokazivanje.

89.     Austrija je uvela minimalna odstupanja od opštih zahtjeva koji se odnose na
dokazivanje. Za sporove vrijednosti ispod 1.000 eura, sud može da zanemari dokaze koj e je
predložila stranka ako bi proces punog pojašnjavanja svih relevantnih okolnosti bio
neproporcionalno težak. U takvim slučajevima sudija mora da donese „neproizvoljnu“ odluku
u dobroj volji. Ta odluka se može razmatrati u postupku po žalbi. Iako nema nikakvih posebnih
pravila o korišćenju sudskih vještaka, opcija da se odbije prihvatanje dokaza odnosi se i na taj
aspekt. Konkretno, imajući u vidu da sud može da odbaci dokaze zbog neproporcionalne
težine, korišćenje vještaka može se smatrati zahtjevnim i/ili skupim i može da se ne dozvoli.

90.     U Sloveniji sud može da ograniči trajanje i obuhvat dokaza kako bi uravnotežio
zaštitu prava stranaka i potrebu da se postupci rješavaju brzo i na isplativ način. Da bi se to
postiglo, od sudije se zahtijeva da razvije precizan i racionalan plan proceduralnih radnji i da
da prioritet dokazima koji se mogu izvesti brzo, jednostavno i sa relativno malim troškovima
(npr. podnošenje pisanih izjava svjedoka; koncentrisano i jasno saslušanje stranaka i
svjedoka). Sa tim ciljem, ako postoji nekoliko svjedoka, sudija može da zatraži od stranke da
izabere samo one koji će dati uvjerljiva svjedočenja. Nadalje, sudija može da izvrši određena
ispitivanja (npr. državnih nadležnih organa) neformalnije, na primjer telefonskim putem,
umjesto u pisanom obliku.

91.    U Estoniji sud može da odstupi od formalnih zahtjeva kada sakuplja dokaze i prizna
načine dokazivanja koji nisu predviđeni zakonom, uključujući izjave koje nisu date pod
zakletvom. Ova odredba se koristi kada je stranka zatražila saslušanje svjedoka. Umjesto
pozivanja svjedoka pred sud, sud može da prihvati pisanu izjavu. Moguće je i ispitati svjedoka
telefonom. U Estoniji su pravila za korištenje vještaka kao svjedoka identična za postupak za
sporove male vrijednosti i za opšte sporove.




                                                                                             40
92.     U Danskoj, u okviru postupka za sporove male vrijednosti, samo oni dokazi koji su
važni za predmet mogu da se izvode. U okviru opšteg postupka svi dokazi mogu da se izvode,
osim u slučaju se smatra da su irelevantni za predmet. Prema tome, pravilo u postupku za
sporove male vrijednosti zahtijeva samo nešto strožije ocjenjivanje relevantnosti u poređenju
da opštim parničnim postupkom. Prema tome, dokazi koji se izvode u okviru postupka brzog
kolosijeka predmet su odobrenja suda. Sud odobrava izvođenje takvih dokaza ako utvrdi da
je vjerovatno da će dokazi biti važni za predmet. Nadalje, sud određuje oblik u kom dokazi
mogu da se izvode. Ovo određivanje obično se postiže nakon diskusije sa strankama. Prema
tome, sudija ima više slobode u odlučivanju da li bi svjedok trebalo da se pozove lično ili bi
pisana izjava bila dovoljna.

93.     Proceduralna pravila za korišćenje sudskih vještaka u sporovima male vrijednosti u
Danskoj znatno se razlikuju od pravila koja se koriste u okviru opšteg parničnog postupka.
Ako se zahtijeva kompleksno mišljenje vještaka, predmet se prosljeđuje u opšti parnični
postupak. U postupku brzog kolosijeka sud može, na zahtjev stranke, da zatraži
pojednostavljeno mišljenje vještaka u obliku pisane izjave od organizacije ili pojedinačnog
vještaka. Vještak se obično ne poziva da da vještačenje lično, osim ako postoje značajni razlozi
za njegovo pojavljivanje. Ako organizacija da pisanu izjavu, nju prati usmeno objašnjenje samo
u izuzetnim okolnostima. Još jedna razlika je u tome što u predmetima male vrijednosti pitanja
za vještaka priprema sud, dok u opštem parničnom postupku pitanja pripremaju stranke. U
okviru postupka za sporove male vrijednosti sud dostavlja svoja pitanja strankama na
komentare prije nego što ih pošalje vještaku.

94.     U Njemačkoj, pravila za izvođenje dokaza za tužbe ispod 600 eura prilično su
fleksibilna. U opštem parničnom postupku primjenjuje se princip direktnog sakupljanja
dokaza, tj svjedoci, vještaci ili stranke moraju da se saslušaju pred sudom u prisustvu stranaka.
U okviru pojednostavljenog postupka, međutim, sud može da ispita svjedoke, vještake i li
stranke preko telefona ili u pisanom obliku.

95.    Regulativa (EC) br. 861/2007 takođe uvodi strožije ocjenjivanje relevantnosti i
pojednostavljenja vezano za formu dokaza. Da bi se izbjeglo održavanje ročišta, osim ako je
ono apsolutno neophodno, usmeno svjedočenje ili nalazi vještaka slušaju se samo ako je to
neophodno da pomogne sudu da dođe do odluke. Kao i u Austriji, sud uzima u obzir troškove
kada odlučuje o tome da li će prikupljati određene dokaze.

96.     Sažeto, pojednostavljenja vezana za dokaze pojavljuju se u dva primarna oblika. Ona
su obično vezana za fleksibilnost suda u ocjenjivanju i određivanju koje dokaze će prihvatiti
(npr. strožije ocjenjivanje relevantnosti) i/ili za pojednostavljenja oblika u kom se dokazi
izvode. Ova dva pojednostavljenja mogu da se koriste u kombinaciji. BiH nije uvela nikakva
pojednostavljenja za sakupljanje i izvođenje dokaza. To je svakako oblast u kojoj reforme koje
mogu da uštede vrijeme i novac i za stranke i za sud mogu da se koriste kao poluga.

97.     Vezano za uvođenje strožijeg ocjenjivanja relevantnosti, kao što je već razmatrano,
postojeća opcija da se odbiju dokazi se u okviru opšteg postupka u BiH rijetko koristi.
Eksplicitno uvođenje strožijeg ocjenjivanja relevantnosti u postupku za sporove male
vrijednosti zasnovano na kriterijumima kao što su neophodnost i troškovi moglo bi da potakne
sudije da koriste više slobodnog odlučivanja i budu pragmatičniji kada prihvataju dokaze.




                                                                                              41
98.     Još jedna opcija je da se dozvoli podnošenje određenih dokaza u pisanom obliku, na
osnovu slobodnog odlučivanja suda. Na primjer, trenutno se u Zakonu o parničnom postupku
u BiH navodi da bi glavno ročište trebalo da se održi čak i ako svjedok vještak ne prisustvuje,
osim ako sud smatra da je njegovo prisustvo neophodno za nadopunjavanje ili pojašnjavanje
mišljenja, u kom slučaju sud odlaže ročište.46 To znači da čak i prema opštim pravilima sud
može smatrati da je pisana izjava svjedoka vještaka dovoljna. Ipak, razmatranja u toku
diskusija u fokus grupama ukazuju na to da će, bez jasnog ovlašćenja u zakonu, sudije nastaviti
da ispituju vještake lično, čak i za predmete u kojima vještačenje ne mora da se nadopuni ili
pojasni.

99.     Prikladno je uvesti ograničenja za korišćenje vještačenja u predmetima sa veoma
malom vrijednošću, pošto je korišćenje vještačenja skupo i izaziva odlaganja. Studija o
privrednom pravosuđu dovela je do nalaza da „[v]ještaci kao svjedoci su takođe izvor
odlaganja. Vještake kao svjedoke obično imenuju sudije kako bi spriječili da njihovi predmeti
budu preinačeni u apelacionim sudovima. Postoje, međutim, instance u kojima vještačenja
donose malo ili nimalo vrijednosti predmetu. Vještaci kao svjedoci su skupi, a njihovo
pretjerano korišćenje povećava troškove predmeta za stranke. Interesne strane takođe
navode da su vještaci kao svjedoci čest izvor odgađanja i odlaganja (tj. njihovi izvještaji nisu
pravovremeni, oni se ne pojavljuju na ročištima, njihovi dokazi se osporavaju) i da to
produžava trajanje postupka. Štaviše, veliko oslanjanje na vještačenja stvara prilike za druga
proceduralna uska grla, uključujući sporove oko izbora vještaka i oko njihovog svjedočenja.”47
Prema tome, uvođenje pojednostavljenja, kako u prihvatljivosti tako i u obliku dokaza u
postupcima za sporove male vrijednosti u BiH izgleda opravdano.

100. Uvođenje strožijeg ocjenjivanja relevantnosti i fleksibilniji zahtjevi veza no za formu
dokaza u sporovima male vrijednosti smatralo se povoljnim u diskusijama sa fokus
grupama. Anketa je takođe uključivala pitanja o sakupljanju i iznošenju dokaza u predmetima
sporova male vrijednosti. 65% ispitanika je podržalo uvođenje strožijeg ocjenjivanja
relevantnosti u sporovima male vrijednosti; 20% prihvatanje pisanih izjava umjesto usmenog
svjedočenja, a 26% prihvatanje pisanog mišljenja sudskog vještaka umjesto ispitivanja
vještaka pod zakletvom.48

9. Princip adversarnog postupka
Nalaz:
• Ne smatra se da je u suprotnosti sa adversarnim principom ako sudija vodi sakupljanje dokaza ili
  ukazuje strankama na njihova prava i obaveze.
Preporuka:
• Ako BiH želi da da sudijama aktivniju ulogu u sporovima male vrijednosti, prikladno mjesto da se sa
     tim počne je da im se da više slobode u odlučivanju i inicijativi u sakupljanju dokaza.


46
   Član 157 Zakona o parničnom postupku FBiH i RS.
47
   Harley, Georgia; Svirčev, Srđan; Matić Bošković , Marina; Krnić, Ana; Esquivel Korsiak, Victoria. 2016. Improving
commercial case management in the Federation of Bosnia and Herzegovina: feasibility study (Unaprjeđivanje
upravljanja privrednim predmetima u Federaciji Bosne i Hercegovine: studija izvodljivosti) (na engleskom jeziku).
Washington, D.C.: Grupacija Svjetske banke, stranica 16.
48
   Ovi procenti ukupno premašuju 100% pošto je ispitanicima dozvoljeno da daju više od jednog odgovora na
ovo pitanje.


                                                                                                                42
101. Tipična odlika postupka za sporove male vrijednosti je dodjeljivanje aktivnije uloge
sudiji kako bi se proces učinio bržim i efikasnijim i kako bi se pomoglo strankama koje same
sebe zastupaju. Određene sudije su previše oprezne da bi preuzele aktivniju ulogu, jer se
brinu da bi to moglo da prekrši princip adversarnog postupka. U narednim stavovima razmatra
se adversarni princip i njegov odnos sa pravičnim suđenjem.

102. Razvoj parničnog postupka u anglosaksonskom i kontinentalnom pravu pokazao je
postepeno približavanje adversarnog principa, koji je inicijalno bio tipičan za sisteme
anglosaksonskog prava, sa inkvizitornim postupkom, koji je vezan za kontinentalne sisteme.
Tradicionalno, sudija u adversarnom postupku smatran je sucem u natjecanju strana i nije u
svakom slučaju imao dužnost da utvrdi istinu.49 To je bio pasivni sudija koji je tražio
proceduralnu, umjesto suštinsku pravdu.50 Međutim, klasični adversarni postupak u Engleskoj
pokazao se skupim i oduzimao je previše vremena. Prema tome, nova pravila parničnog
postupka iz 1999. godine implementirala su sveobuhvatne reforme koje su uvele ulogu
informisanog sudije koji ima više kontrole i inicijative u upravljanju predmetom. Ovaj sudija
„može da koristi svoje poznavanje predmeta i ovlašćenja koja su mu data u svrhu upravljanja
predmetom da osigura dobijanje informacija koje su mu potrebne za stvaranje realne
mogućnosti da će odluka bili zasnovana na najbližoj mogućoj aproksimaciji istine“.51 Reforme
britanskog parničnog postupka su uvele odlike koje su ranije smatrane inkvizitornim po
prirodi.

103. Za razliku od toga, za tradicionalni postupak u kontinentalnom pravu smatralo se da
uključuje inkvizitorne elemente. Tako je reforma francuskog parničnog postupka iz 1965.
godine donijela veliko jačanje ovlašćenja francuskih sudova da kontrolišu napredovanje i
pripremanje predmeta. Sudiji je omogućeno da se angažuje u utvrđivanju činjenica, da izdaje
naloge koji su obavezujući za stranke, i imao je dužnost da traži istinu.52 To je bio aktivan sudija
koji bi trebalo da se bori da postigne ne samo proceduralnu, već i suštinsku pravdu. Ipak, ove
inkvizitorne odlike postupka uravnotežene su sa principom jednakosti strana, garantujući
tako da uključenost sudije u davanje uputstava i iznalaženje činjenica neće dati nepravednu
prednost nijednoj strani.

104. Zemlje bivšeg Istočnog bloka tradicionalno su pripadale kontinentalnoj pravnoj
porodici, ali je prije pada željezne zavjese inkvizitorni element u njihovom parničnom
postupku bio naglašeniji nego u Zapadnoj Evropi. Nakon kraja hladnog rata klatno se
pomjerilo u suprotnom smjeru. Istočnoevropski narodi su uveli sveobuhvatne reforme kako
bi učinili parnični postupak adversarnim. U nekim slučajevima, za te reforme se smatralo da
ograničavaju ovlašćenja sudija da uvode mjeru efikasnosti u sudnice i utvrđuju istinu. Prema
tome, u novijem periodu, ove zemlje su oprezno počele da dozvoljavaju sudijama da preuzmu
aktivniju ulogu u usmjeravanju procedure, čime je još jednom redefinisano značenje
adversarnog principa.

49
   U prominentnom predmetu engleskog adversarnog sistema, Air Canada protiv Državnog sekretara trgovine,
[1983. godine] 2 AC 394, prominentni engleski sudija Lord Denning naveo je da „ kada govorimo o dužnom
administriranju pravde, to ne znači uvijek utvrđivanje istine o onome što se dogodilo. Često znači da, kao pitanje
pravde, stranka mora da dokaže svoj slučaj bez ikakve pomoći sa druge strane. “
50
    Jolowicz, J. A. Adversarial and Inquisitorial Models of Civil Procedure (Adversarni i inkvizitorni modeli
parničnog postupka), The International and Comparative Law Quarterly, Cambridge University Press, Vol. 52,
No. 2 (Apr., 2003), strane 281-295.
51
   Ibid., strana 288.
52
   Ibid., strana 291.


                                                                                                              43
105. Sada su određeni inkvizitorni elementi u adversarnom procesu toliko uobičajeni da
se rijetko ispituju. U toj praksi, ECtHR smatra da je adversarni postupak jedan od ključnih
elemenata pravičnog suđenja. Međutim, ne tumači termin „adversarni“ u istom značenju kao
i klasična doktrina anglosaksonskog prava i ne smatra da su aktivno učešće sudije u
iznalaženju činjenica ili davanje uputstava sudije strankama kršenja adversarnog principa.
Prema navodima ECtHR, „pravo na adversarne postupke u principu znači omogućavanje
strankama u krivičnom ili parničnom postupku da budu upoznate sa svim dokazima koji su
izvedeni ili opservacijama koje su unesene i da ih komentarišu, čak i ako su oni izvedeni ili
uneseni od strane nezavisnog člana državne pravne službe, a u smislu vršenja uticaja na
odluku suda“.53 Kršenja adversarnog principa koja otkriva ECtHR obično su vezana za instance
u kojima je sud dobio dokaze i dokumente, a jednoj strani nije dat pristup dokumentima ili
dokazima i ona nije imala priliku da ih komentariše.

106. U svjetlu gore pomenutog, određeni stepen inicijative sudija u usmjeravanju
sakupljanja dokaza ili davanja uputstava strankama o njihovim pravima i obavezama ne
smatra se suprotnim sa adversarnim principom. Sasvim suprotno, rad na postizanju
efikasnosti dovodi do toga da mnoge zemlje dozvoljavaju sudijama da budu aktivni i da daju
ograničena usmjeravanja strankama, posebno u postupku u sporovima male vrijednosti, u
kojima stranke možda nemaju pravne zastupnike. Primjeri sudija koji preuzimaju aktivnu
ulogu predstavljeni su u odjeljku 8, vezano za sakupljanje dokaza.

107. U BiH se ne očekuje da sudija usmjerava stranke u predmetu za sporove male
vrijednosti aktivnije nego što bi to radio u opštem parničnom postupku. Slično tome, u
Letoniji, Austriji i Sloveniji, uloga sudije u postupku za sporove male vrijednosti ne razlikuje se
od njegove uloge u opštem parničnom postupku. Ukoliko postoje neke manje razlike u
ponašanju sudije, one su rezultat strukture postupka, a ne namjernog preuzimanja aktivnije
uloge od strane sudije. Na primjer, u Sloveniji se od sudije zahtijeva da osigura da su sve
odlučujuće činjenice navedene, da su nekompletne izjave nadopunjene, da su dokazi izvedeni,
te da su data neophodna objašnjenja, kako bi se utvrdile činjenice i pravni odnosi u sporu. U
opštem parničnom postupku to se obično radi usmeno na glavnom ročištu. Pošto se postupak
za sporove male vrijednosti često sprovodi u pisanom obliku, sudija to može uraditi ranije i u
pisanom obliku. Međutim, ta razlika u ponašanju sudije ne potiče iz toga što mu se daje
suštinski različita uloga, već iz same struktura postupka.

108. U Danskoj, Estoniji i Njemačkoj sudije preuzimaju aktivniju ulogu nego što je
uobičajeno u postupku za sporove male vrijednosti. U Danskoj, nakon što je tužba
podnešena i nakon što je tuženi odgovorio na nju, sudija radi na tome da pojasni predmet,
kao i potrebe za daljnjim dokazivanjem, kroz diskusiju sa strankama. Sud daje smjernice onim
strankama koje nemaju pravne vještine i pomoć advokata. Cilj je da se značajno smanji
potreba za pravnim zastupanjem. Za razliku od opšteg parničnog postupka, sud priprema
glavno ročište tako što sačinjava listu navoda, argumenata i dokaza. U toku glavnog ročišta,
sudija je odgovoran za usmjeravanje stranaka i pomaganje strankama, ali u manjoj mjeri ako
stranku zastupa advokat. Štaviše, u postupku na brzom kolosijeku u Danskoj pi tanja za
svjedoke vještake piše sud, a ne stranke. U Estoniji sud je ovlašćen da sakuplja dokaze prema
svojoj inicijativi. Ovo pravilo značajno štedi vrijeme, zato što sud ne zavisi od prijedloga


53
  Vodič o članu 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima, Pravo na pravično suđenje (građanska strana)
Ažurirano 31. decembra / prosinca 2017. godine.


                                                                                                         44
stranke za sakupljanje dokaza. U Njemačkoj se od sudije očekuje da obezbijedi određena
uputstva i smjernice za stranke koje nemaju pravnog zastupnika. Ova pravila se, naravno,
primjenjuju veoma oprezno, tako da ne narušavaju ravnotežu moći između stranaka i time ne
krše princip ravnopravnosti strana.

109. Ukupno gledano, sudije u svim analiziranim jurisdikcijama oprezni su kada pokazuju
inicijativu ili pomažu strankama koje zastupaju same sebe. U opštem slučaju, sudije
oklijevaju da pomognu i usmjeravaju stranke koje zastupaju same sebe. Ipak, otvoreniji su za
preuzimanje inicijative u sakupljanju dokaza, pošto to u konačnici doprinosi uspostavljanju i
utvrđivanju činjenica u predmetu. Prema tome, ako BiH teži da da aktivniju ulogu sudijama u
predmetima sporova male vrijednosti, bilo bi korisno nadograđivati se na postojeću
spremnost za preuzimanje aktivnije uloge u sakupljanju dokaza, umjesto fokusirati se na
podsticanje sudija da savjetuju i usmjeravaju stranke u postupku.

10. Pripremanje predmeta
Nalaz:
• Ročišta, kako pripremna, tako i glavna, imaju tendenciju da budu element parnice koji oduzima
  najviše vremena u pravosudnom procesu.
Preporuka:
• BiH bi mogla da uvede pripremnu fazu koja bi bila samo u pisanom obliku za sporove male
     vrijednosti, gdje bi stranke bile u obavezi da iznesu sve svoje dokaze u pisanom obliku uz tužbu i
     odgovor na tužbu.

110. U svim uporednim jurisdikcijama, standardni parnični predmet ima fazu prije
suđenja i suđenje. Faza prije suđenja uobičajeno uključuje pisanu i usmenu fazu. Pisana faza
sastoji se od razmjene dokumenata između strana, podnošenja dokaza i drugih sličnih
aktivnosti. Usmena faza uključuje pripremno ročište. Ne razlikuju svi sistemi pripremno
ročište i glavno ročište. Određeni akti o parničnom postupku mogu da regulišu ročišta, a da ih
ne klasifikuju kao „pripremna“ i „glavna“. Tipična odlika postupaka za sporove male
vrijednosti je da je preliminarna faza postupka ili skraćena ili izostavljena u potpunosti, u
interesu brzog rješavanja predmeta i smanjivanja troškova.

111. BiH nije uvela pojednostavljenja u pripremnoj fazi postupaka za sporove male
vrijednosti. Proces uključuje razmjenu dokumenata i pripremno ročište, kao i svaki drugi
parnični postupak. Pravovremenost je takođe jednaka. U FBiH je pripremno ročište obavezno,
osim u predmetima u kojima sud utvrdi da nema kontroverznih činjenica ili da, zbog
jednostavnosti spora, pripremno ročište nije neophodno. Diskusije na fokus grupama ukazuju
na to da sud rijetko koristi ovo pravilo u opštem parničnom postupku ili u postupku za sporove
male vrijednosti. Proceduralno pravilo koje ovlašćuje sud da zakaže glavno ročište odmah
nakon pripremnog se primjenjuje često. U RS-u je pravilo o tome da li da se održi pripremno
ročište jednako kao i u FBiH za parnične predmete. Međutim, proceduralno pojednostavljenje
se primjenjuje na privredne predmete, a time i na privredne sporove male vrijednosti. Pravilo
predviđa da se pripremno ročište u privrednim predmetima zakazuje samo ako sud smatra da
bi to omogućilo brže i efikasnije rješavanje spora.54 Ukupno gledano, u BiH nema


54
     Zakon o parničnom postupku RS, član 433v.


                                                                                                    45
proceduralnog pojednostavljenja u preliminarnoj fazi koje bi se primjenjivalo konkretno na
sporove male vrijednosti. To je neuobičajeno.

112. Većina uporednih zemalja skraćuje pripremnu fazu predmeta sporova male
vrijednosti. U Estoniji sud može da skrati pripremnu fazu time što će ili izostaviti fazu pisanog
postupka ili odlučiti da ne održi ročište. Sudija može i da odluči da skrati rokove. Na
pojedinačnim sudijama je da odluče da li da koriste te opcije ili ne, kao i koje opcije da koriste,
tj. da li da zatraže odgovor na tužbu, da li da održe pr ipremno ročište i koje rokove da
primijene. Ako se pripremno ročište održava, ono može biti u obliku telefonskog poziva sa
svakom od stranaka. Telefonski pozivi, umjesto pripremnog ročišta uživo, koriste se i u
Danskoj da se uštedi vrijeme i novac strankama. U Danskoj je moguće i da se telefonski
razgovor održi izvan uobičajenog radnog vremena. U Njemačkoj sud može da odredi veoma
kratak rok, od otprilike 3 do 5 dana, da tuženi dostavi svoj odgovor. Moguće je i da njemački
sudija pojasni dodatna pitanja telefonom, umjesto da održava pripremno ročište.

113. Ne osjećaju se sve sudije prijatno kada razgovaraju sa strankama preko telefona. U
okviru ovog istraživanja, određene sudije u BiH su izrazile bojazni o tome da verifikacija
identiteta stranaka u toku telefonskog poziva nije uvijek pouzdana. Izgleda, međutim, da to
nije izvor bojazni u Estoniji, gdje sudije smatraju da bi, pošto je stranka sama dala taj telefonski
broj, on ili ona lično odgovorila na telefonski poziv. Za određene sudije u Estoniji, izazov vezan
za sprovođenje postupka prije suđenja preko telefona više je vezan za informisanje druge
stranke o tome šta je razmatrano u toku poziva. Sudije vode bilješke o razgovoru na osnovu
odredbe koja dozvoljava pojednostavljene protokole u sporovima male vrijednosti, ali može
biti teško osigurati da se informacije koje su dobijene od jedne stranke objelodane drugoj u
potpunosti.

114. Pisana faza preliminarnog postupka regulisana je prilično detaljno u zakonima nekih
od uporednih jurisdikcija. U Letoniji je pisana faza za postupak za sporove male vrijednosti
dugačka i uključuje obavezne obrasce za pisani odgovor tuženog. U Sloveniji se pripremna
ročišta uobičajeno ne zakazuju, međutim, zakon nameće ograničenja za pisane podneske;
svaka stranka može da podnese samo jedan pripremni podnesak u strogim rokovima.
Činjenice i dokazi koji su izneseni izvan tih podnesaka ignorisaće se. Postupak za
prekogranične sporove male vrijednosti u okviru Regulative (EC) br. 861/2007 takođe ne
uključuje pripremno ročište, ali daje jasna pravila i vremenske rokove za razmjenu
dokumenata. Ukupno gledano, glavna funkcija pripremne faze je da se pojasne pitanja tako
da glavno ročište bude što je moguće djelotvornije. U sporovima male vrijednosti pripremna
faza predmeta često pomaže sudu da odluči o tome da li je glavno ročište uopšte potrebno .

115. U BiH se pisana faza predmeta ne koristi u potpunosti, ni u postupku za sporove
male vrijednosti ni u opštem postupku. Iako stranke mogu i trebalo bi da iznesu svoje dokaze
kada se podnose tužba i odgovor, mnogi se oslanjaju na pripremno ročište za iznošenje ili
traženje dokaza po prvi put. Takođe, sudije često koriste pripremno ročište da se upoznaju sa
predmetom, umjesto da prostudiraju pisane materijale unaprijed. Ovo pretjerano oslanjanje
na pripremno ročište dovodi do smanjivanja napora koji stranke i sud ulažu u pisani dio
pripremne faze.

116. Prema diskusijama na fokus grupama i rezultatima ankete, dominantno mišljenje u
pravnoj zajednici BiH je da bi pripremna faza mogla da bude pojednostavljena. 35%
ispitanika u anketi bilo je mišljenja da nisu potrebne nikakve promjene pripremne faze. Ostali


                                                                                                 46
ispitanici su podržali različita pojednostavljenja, kao što je uvođenje kraćih rokova u toj fazi
(23%), eliminacija pripremne faze u potpunosti i zakazivanje glavnog ročišta u isto vrijeme
kada se tužba šalje tuženom (23%) i to da preliminarna faza postoji samo u pisanom obliku,
bez pripremnog ročišta (22%).55

117. BiH bi mogla da razmotri uvođenje pripremne faze koja bi bila isključivo u pisanom
obliku za sporove male vrijednosti pošto su sudska ročišta, kako pripremna, tako i glavna,
među onim dijelovima pravosudnog procesa koji oduzimaju najviše vremena. Da bi se to
omogućilo, stranke bi bile u obavezi da iznesu / zatraže sve dokaze u pisanom obliku kada se
podnosi tužba i uz odgovor na tužbu. Zakon bi takođe trebalo da unaprijed spriječi stranke da
iznose ili zahtijevaju dokaze u kasnijoj fazi (npr. glavno ročište, ako nema pripremnog) ako su
im takvi dokazi bili dostupni u toku preliminarne faze. I rokovi bi mogli da se skrate.
Alternativno, BiH bi mogla da uvede pravilo da se postupci za sporove male vrijednosti mogu
sprovoditi bez pripremnog ročišta, osim ako sud odluči da je takvo ročište neophodno, u
zavisnosti od kompleksnosti predmeta.56

11. Glavno ročište
Nalaz:
• Za razliku od drugih uporednih jurisdikcija, BiH nema pravila koja bi ograničavala broj sudskih ročišta
  u predmetima sporova male vrijednosti.
Preporuka:
• Propisati da će se sporovi male vrijednosti, po pravilu, razvijati samo u pisanom obliku, osim u
  slučaju da je jedna od strana konkretno zatražila ročište.

118. Najtipičniji način za pojednostavljivanje glavnog ročišta u predmetu za spor male
vrijednosti je da se ono u potpunosti izbjegne. Druga pojednostavljenja, koja su ipak manje
značajna, vezana su za način na koji se vodi zapisnik sa ročišta .57 U BiH postupci za sporove
male vrijednosti uključuju glavno ročište. Ročište se ne održava samo ako tuženi ne odgovori
na tužbu u propisanom roku – u tom slučaju, sud jednostavno izriče presudu zbog
propuštanja, a ročište se ne zahtijeva. Inače postupci za sporove male vrijednosti uvijek
uključuju glavno ročište. Kao i BiH, Austrija i Danska takođe imaju glavna ročišta u okviru svojih
postupaka za sporove male vrijednosti.

119. Za razliku od toga, pristup u Estoniji, Sloveniji i Njemačkoj je da se postupak sprovodi
u pisanom obliku i da se, ako je moguće, izbjegne održavanje ročišta. Na primjer, u Sloveniji
sud može da odlučuje o predmetima sporova male vrijednosti bez ročišta ako, nakon
razmjene dokumenata u pisanom obliku, utvrdi da nema spora o činjenicama i da nema

55
   Ovi procenti ukupno premašuju 100% jer je ispitanicima dozvoljeno da daju više od jednog odgovora na ovo
pitanje.
56
   Jednostavnije pravilo postoji u RS-u, ali je primjenljivo samo na privredne predmete.
57
   Pojednostavljenje pravila o vođenju zapisnika dostupno je u dvije uporedne jurisdikcije: Estoniji i Sloveniji. U
Estoniji sud unosi proceduralne akte u zapisnik samo do stepena do kog to ocijeni neophodnim, a stranke ne
mogu da podnesu nikakve prigovore na zapisnik. Slično tome, u Sloveniji sud priprema nacrt sažetog snimka
glavnog ročišta koji uključuje najvažnije izjave koje su dale stranke, suštinski važne podatke o dokazima koji su
izneseni i odlukama koje su objavljene na glavnom ročištu, koje su podložne žalbi. To pojednostavljenje
omogućava u većoj mjeri neformalnu prirodu postupka i može da omogući da se određene faze postupka
sprovode preko telefona, posebno u toku preliminarne faze.


                                                                                                               47
nikakvih drugih prepreka za izricanje presude. Prema tome, ročište se izbjegava , osim u
slučaju da ga neka od stranaka konkretno zatraži u toku pisane faze predmeta. Slično tome, u
Letoniji je opcija koja se podrazumijeva to da se sporovi male vrijednosti rješavaju u pisanom
obliku. Sudija može da odluči da održi ročište ako ga stranka eksplicitno zatraži. Zahtjev mora
da bude praćen razlozima koji opravdavaju potrebu za održavanjem ročišta. Takođe, sudija
može, na osnovu svog slobodnog odlučivanja, da utvrdi da je potrebno usmeno ročište, čak i
ako nijedna od stranaka to ne zahtijeva. U Njemačkoj, takođe, predmeti sporova male
vrijednosti mogu da se procesuiraju isključivo u pisanom obliku, osim u slučaju da stranke
konkretno zatraže ročište. U Estoniji, čak i ako stranka zatraži ročište, nije neophodno da se
ono održi u sudu ili lično; stranka može da se sasluša preko telefona. Moguće je izbjeći
održavanje ročišta i u skladu sa postupkom za prekogranične sporove male vrijednosti u EU.

120. Kao što je već razmatrano, zemlje koje dozvoljavaju da se ročište izostavi obično
zahtijevaju da se ono ipak održi ako neka od stranaka to eksplicitno zatraži, pošto pravo
stranke na pravično suđenje može biti prekršeno ako sud zanemari njen zahtjev za
održavanjem ročišta. Što znači, u skladu sa međunarodnim standardima, pravo na pravično
suđenje ne krši se u svakom slučaju ako stranka zatraži usmeno ročište, a sud odbije taj
zahtjev. Međutim, sud može da odbije zahtjev za održavanjem usmenog ročišta samo u
izuzetnim okolnostima i odluka o odbijanju zahtjeva mora biti podržana razlozima koji su jasno
objašnjeni. Štaviše, ročište ne mora da se u svakom slučaju održava lično, mogu se koristiti
moderni oblici tehnologije, kao što su oprema i softver za video konferencije. Odluka ECtHR
u predmetu Ponka protiv Estonije, koji je sažeto predstavljen u nastavku, daje komentar
vezano za princip prava na pravično suđenje u pojednostavljenim postupcima , i konkretno se
fokusira na važnost obezbjeđenja razloga za odluku o tome da se postupak sprovodi u
pisanom obliku.

 Okvir 5. Predmet Ponka protiv Estonije58
 Podnosilac tužbe, gospodin Ponka, finski državljanin, osuđen je za ubistvo u Estoniji i prebačen u Finsku da
 odsluži kaznu. Vlasnik stana u kojem se desilo ubistvo podnio je građansku tužbu protiv gospodina Ponke u
 Estoniji, zahtijevajući da mu se nadoknadi šteta u iznosu od oko 1.806 eura. Sud je prosudio da bi predmet
 trebalo da se rješava uz korišćenje pojednostavljenog postupka i da stranke, ako žele da ih se sasluša, moraju
 o tome da informišu sud. U svom odgovoru, gospodin Ponka je zatražio sudsko ročište i zamolio da se saslušaju
 on i dva svjedoka. Sud je odbio zahtjev i zasnovao svoju presudu na nalazima krivičnog predmeta .
 Gospodin Ponka je izložio slučaj pred ECtHR navodeći da nije dobio pravično suđenje u građanskom postupku
 pošto mu nije odobreno usmeno ročište, što predstavlja kršenje člana 6 § 1 Konvencije. Zaista, Sud je utvrdio
 kršenje prava na pravično suđenje u ovom slučaju.
 “Sud prepoznaje činjenicu […] da bi države članice mogle smatrati korisnim uvođenje pojednostavljenog
 parničnog postupka za prosuđivanje sporova male vrijednosti. Takav pojednostavljeni postupak može da bude
 u interesu stranaka ako omogućava pristup pravdi, smanjuje troškove vezane za postupak i ubrzava rješavanje
 sporova. Sud takođe prihvata da države članice mogu da odluče da bi takav pojednostavljeni parnični
 postupak trebalo da se u najčešćem slučaju sprovodi kroz postupak u pisanom obliku – osim ako sud smatra
 neophodnim da se održi usmeno ročište ili ako ga stranka zatraži – te da sud može da odbije takav zahtjev.
 Takav pojednostavljeni parnični postupak za prosuđivanje u sporovima male vrijednosti mora, naravno, da
 poštuje principe za pravično suđenje koje garantuje član 6 § 1. Domaće odredbe i njihova primjena u domaćim
 sudovima moraju, prema tome, da osiguraju poštovanje prava na pravično suđenje, konkretno kada se
 odlučuje o neophodnosti usmenog ročišta, o načinima za sakupljanje dokaza, te o stepenu do kog se dokazi
 prihvataju. […] U tom kontekstu Sud takođe ponovo naglašava obavezu u okviru člana 6 § 1 da domaći sudovi
 daju razloge ne samo za presude već i za glavne proceduralne odluke koje su donesene u toku postupka […].

58
  ECtHR Predmet Ponka protiv Estonije, Apelacija br. 64160/11, na adresi
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-142950.


                                                                                                             48
 Prema uspostavljenoj sudskoj praksi Suda, […] pravo na „javno saslušanje“ u okviru značenja člana 6 § 1
 uključuje pravo na „usmeno ročište“, osim u slučaju da postoje izuzetne okolnosti koje opravdavaju da se takvo
 ročište izostavi […] [R]očište možda nije obavezno kada predmet ne otvara nikakva pitanja o činjenicama ili
 pravu koja ne mogu da se adekvatno riješe na temelju dosijea predmeta i pisanih gledišta stranaka […] Sud je
 takođe smatrao da, osim u potpuno izuzetnim okolnostima, stranke u parnici moraju da imaju barem priliku
 da zatraže javno ročište, iako sud može da odbije zahtjev i održi ročište u privatnosti […]. Vezano za priliku da
 se zatraži usmeno ročište, podnosilac je imao takvu priliku i iskoristio ju je […] Sud primjećuje da domaći sud u
 suštini nije dao nikakve razloge za odlučivanje o predmetu u pisanom postupku […]. Samo je naveo odredbu
 zakona kojom se propisuje iznos praga za predmete koji mogu da se razmatraju u pisanom postupku i objasnio
 da se takvi postupci mogu koristiti ako je stranka imala značajne teškoće da se pojavi pred sudom zbog dužine
 svog putovanja ili zbog nekog drugog razloga. Sud nije objasnio zašto je ta odredba bila primjenljiva u slučaju
 podnosioca.
 […] Sud je takođe uzeo u obzir praktični problem koji predstavlja to što podnosilac služi kaznu u Finskoj […],
 dok se parnični postupak protiv njega održava u Estoniji. Primjećuje se da „ročište“ za podnosio ca nije u
 svakom slučaju moralo da ima oblik usmenog ročišta u sudnici u Estoniji. Međutim, izgleda da domaći sud nije
 razmotrio alternativne proceduralne opcije (kao što je korišćenje moderne komunikacijske tehnologije), sa
 ciljem da se osigura pravo podnosioca da ga se usmeno sasluša. […]
 Pomenuta razmatranja su dovoljna da bi Sud zaključio da je došlo do kršenja prava podnosioca na usmeno
 saslušanje u skladu sa članom 6 § 1 Konvencije.”

121. Ročišta predstavljaju veliki izvor odlaganja u sudskim predmeti ma. Smanjivanje
broja ročišta ili njihovo izbjegavanje u potpunosti moglo bi da doprinese smanjivanju vremena
koje je potrebno za rješavanje sporova male vrijednosti i smanjivanju sa tim vezanih troškova.
Prema navodima iz Studije o privrednom pravosuđu, „[odlaganja u zakazivanju sudskih
ročišta su značajna proceduralna prepreka koja utiče na efikasnost i pravovremenost u
sudovima u FBiH. Može da prođe nekoliko godina (u određenim slučajevima i više od pet
godina) od podnošenja predmeta do prvog ročišta. Ročišta se otkazuju ili odlažu često i bez
snažnog opravdanja.“59 U okviru ankete se razmatrala ideja o uvođenju postupka za sporove
male vrijednosti koji bi bio isključivo u pisanom obliku. 39% ispitanika je podržalo to
pojednostavljenje. Takođe je data podrška uvođenju pojednostavljenog protokola za ročišta i
ograničavanju broja ročišta u sporovima male vrijednosti na samo jedno.

12. Rokovi
Nalaz:
• Kraći rokovi donose više discipline u predmete sporova male vrijednosti i omogućavaju njihovo
  brže rješavanje. Za razliku od situacije u većini uporednih jurisdikcija, BiH je skratila samo nekoliko
  rokova u okviru postupka za sporove male vrijednosti.
Preporuke:
• Uvesti kraće rokove za sporove male vrijednosti, slične onima koji se koriste u prekograničnom
     postupku EU.

122. Brzo rješavanje predmeta sporova male vrijednosti može da se ojača skraćivanjem
rokova za određene proceduralne radnje. U poređenju sa opštim parničnim postupkom, u
postupku za sporove male vrijednosti u BiH skraćeno je tek nekoliko rokova. Vremenski limit

59
  Harley, Georgia; Svirčev, Srđan; Matić Bošković , Marina; Krnić, Ana; Esquivel Korsiak, Victoria. 2016. Improving
commercial case management in the Federation of Bosnia and Herzegovina: feasibility study (Unaprjeđivanje
upravljanja privrednim predmetima u Federaciji Bosne i Hercegovine: studija izvodljivosti) (na engleskom jeziku).
Washington, D.C.: Grupacija Svjetske banke, stranica 15.


                                                                                                                49
za podnošenje žalbe protiv odluke suda u opštem parničnom postupku je 30 dana, a u
postupku za sporove male vrijednosti je 15 dana. Rok za implementaciju sudskog naloga i
podnošenje zahtjeva da se sudska odluka nadopuni u opštem parničnom postupku je 30 dana.
Rok za iste procese u postupku za sporove male vrijednosti je 15 dana.

123. Određene uporedne jurisdikcije su takođe skratile zakonom propisane rokove u
okviru postupka za sporove male vrijednosti. Slovenija ima kraće rokove za podnošenje
pisanih izjava stranaka u pripremnoj fazi (8 dana nakon primitka izjave od druge stranke, u
odnosu sa 30 dana u okviru opšteg parničnog postupka); za izvršavanje presuđene obaveze
(8 dana, u odnosu na 15 dana); te za žalbu protiv presude (8 dana, u odnosu na 30 dana).
Danska ima kraće rokove za izdavanje presude (14 dana, u poređenju sa 4 sedmice u okviru
opšteg postupka) i za trajanje glavnog ročišta (maksimalno pola dana, u poređenju sa
neograničenim maksimalnim trajanjem u opštem postupku). Letonija takođe ima kraće
rokove za izdavanje presude (14 dana, u poređenju sa 30 dana) i za njeno stupanje na snagu
(10 dana, u poređenju sa 20 dana) u sporovima male vrijednosti.

124. Pravila o sporovima male vrijednosti u Estoniji i Njemačkoj daju sudijama pravo na
slobodno odlučivanje o skraćivanju neobaveznih rokova, prema onome što ocijene
prikladnim. U Estoniji, indikativni rokovi, kao što je rok za dostavljanje odgovora na tužbu ili
interval između datuma uručivanja poziva i prve sjednice suda mogu da se skrate po odluci
suda. Period u toku kog se žalba može podnijeti može se takođe skratiti, ako se stranke saglase
i informišu sud. U Njemačkoj se u zakonu ne propisuju konkretno kraći rokovi za tužbe koje
su ispod 600 eura vrijednosti. Sudije, međutim, mogu da koriste svoju slobodu odlučivanja i
skrate rokove da bi ubrzali postupke. Na primjer, prema njemačkom zakonu o parničnom
postupku, period između uručivanja poziva i datuma održavanja ročišta trebalo bi da bude
najmanje jednu sedmicu u predmetima u kojima je pravno zastupanje obavezno, a najmanje
tri dana u ostalim predmetima. Pošto sudije imaju široku slobodu odlučivanja u toj oblasti,
prema opštem parničnom postupku oni obično daju tuženom dvije sedmice da ukaže na svoju
namjeru da se brani od tužbe, te još dvije sedmice da pripremi odgovor. U predmetima
sporova male vrijednosti sudija može da da tuženom obavještenje najmanje tri dana
unaprijed o tome da treba da se pojavi pred sudom ili odgovori na tužbu .

125.   Postupak za prekogranične sporove male vrijednosti u EU uključuje više rokova:

   •   Tužba i prateća dokumentacija bi trebalo da se pošalju tuženom u roku od 14 dana od
       primitka prikladno popunjenog obrasca od tužioca;
   •   Tuženi bi trebalo da dostavi svoj odgovor u roku od 30 dana od uručenja tužbe;
   •   Sud bi trebalo da pošalje tužiocu kopiju odgovora na tužbu, zajedno sa svim
       relevantnim pratećim dokumentima, u roku od 14 dana od primitka odgovora;
   •   Tužilac bi trebalo da ima 30 dana od uručenja odgovora na tužbu do odgovaranja na
       bilo kakvu protivtužbu;
   •   Sud bi trebalo da izrekne presudu u roku od 30 dana od primitka odgovora od tuženog
       ako usmeno ročište nije neophodno i ako dodatne informacije nisu zahtjevane;
   •   Ako se utvrdi da je usmeno ročište neophodno, ono će se zakazati u roku od 30 dana
       od trenutka slanja poziva; i
   •   Sud bi trebalo da izrekne presudu u roku do 30 dana od usmenog ročišta, ako se ono
       održi.



                                                                                             50
126. BiH bi mogla da uvede dodatne kraće rokove, slične onima koji se koriste u
prekograničnom postupku u EU, kako bi se unijelo više discipline u predmete sporova male
vrijednosti i kako bi se omogućilo njihovo brzo rješavanje. Važno je navesti da većina
uporednih jurisdikcija skraćuje samo nekoliko rokova, i to ne značajno. Skraćivanje rokova je
zasnovano na odredbama zakona ili slobodnom odlučivanju suda.

13. Sadržaj presude
Nalaz:
• U BiH nema razlike između sadržaja presude u sporu male vrijednosti i u redovnim predmetima,
  dok se u mnogim uporednim jurisdikcijama određeni elementi izostavljaju u presudama u
  sporovima male vrijednosti, kako bi se uštedilo vrijeme sudijama.
Preporuka:
• Pojednostaviti sadržaj presude u sporovima male vrijednosti, npr. omogućavanjem sudu da opiše
  samo činjenice za koje smatra da su utvrđene i dokaze na kojima se presuda zasniva, umjesto
  navođenja svih činjenica i dokaza iznesenih u postupku.

127. U BiH nema razlike između sadržaja presude u sporovima male vrijednosti i u
redovnim sporovima. U toku diskusija na fokus grupama, sudije iz BiH su objasnile da nije
neuobičajeno da se pišu presude koje su duže od 10 stranica za predmete sporova male
vrijednosti čija je vrijednost ispod 50 KM. Učesnici u diskusijama na fokus grupama bili su
mišljenja da je stepen napora u velikoj mjeri neproporcionalan vrijednosti spora. Kao i BiH,
Austrija i Danska nemaju odredbe koje bi dozvolile sudijama da pojednostave sadržaj presude
u predmetima za sporove male vrijednosti.

128. Druge uporedne jurisdikcije omogućavaju sudijama da izostave određene dijelove
presude u postupcima za sporove male vrijednosti. U Letoniji, Estoniji i Sloveniji sud može
da izabere da li da izrekne punu ili skraćenu presudu. U opisnom dijelu skraćene pre sude
sudovi u Letoniji navode samo tužbu i pravnu osnovu za radnje st ranaka, a mogu da izostave
objašnjenja stranaka. U argumentaciji, od suda se zahtijeva samo da navede zakonske
odredbe koje je primijenio, a može da izostavi činjenice predmeta, dokaze na kojima zasniva
svoje zaključke, argumente za odbijanje dokaza, kao i zaključke o valjanosti tužbe. U Letoniji,
stranka može da zatraži punu presudu u roku od 10 dana od izdavanja skraćene presude. Ovo
se obično radi kada stranka namjerava da podnese žalbu protiv odluke koju je izrekao sud. U
Estoniji presuda suda može da se sastoji samo od uvoda i zaključka, izostavljajući opisni dio
presude i argumentaciju. Ako stranka obavijesti sud o svojoj namjeri d a podnese žalbu protiv
odluke u roku do 10 dana od izdavanja presude, sud će nadopuniti presudu. Alternativno, sud
može da izda pojednostavljenu presudu. Pojednostavljena presuda sadrži ograničene
argumente za odluku, predstavljajući pravne temelje i dokaze na osnovu kojih je sud donio
svoje zaključke. Pojednostavljena presuda ne može da se nadopunjava. U Sloveniji, ako se sud
odluči da izda kratku presudu, ona bi trebalo da sadrž i zakonsku osnovu tužbe i činjenice na
kojima je ona zasnovana, obavještenje o pravu na žalbu i o tome da će puna argumentacija
biti dodata presudi samo ako stranka najavi žalbu u roku od osam dana od primitka kratke
presude i ako plati sudsku taksu. U Njemačkoj zakonska odredba koja omogućava
pojednostavljenja za predmete u vrijednosti do 600 eura ne oslobađa sud od obaveze da




                                                                                                51
obezbijedi argumentovanu presudu. Sud, međutim, može da izostavi temelje na kojima je
presuda zasnovana, u predmetima u kojima su razlozi uključeni u zapisnik sa sjednice suda .60

129. Iako pojednostavljivanje sadržaja presude u predmetima sporova male vrijednosti
neće donijeti mjerljive uštede ukupne brzine postupka, moglo bi da uštedi vrijeme
sudijama. Prema tome, BiH bi mogla da razmotri uvođenje pravila kojim bi se pojednostavili
zahtjevi za sadržaj presude u predmetima sporova male vrijednosti. Od suda bi, na primjer,
moglo da se zahtijeva samo da opiše činjenice za koje smatra da su utvrđene i dokaze koji su
izneseni u predmetu. Ova preporuka je pozitivno ocijenjena među sudijama koji su
učestvovali u diskusijama na fokus grupama.

14. Presuda zbog propuštanja
Nalaz:
• Prema opštim pravilima postupka u BiH, ako je tuženom tužba prikladno uručena i on ne odgovori
  na nju, sud može da izrekne presudu zbog propuštanja, ali samo na zahtjev tužioca. Taj zahtjev je
  formalnost ali, ako se izostavi, sud je spriječen da zatvori predmet.
Preporuka:
• Propisati da u sporovima male vrijednosti, ako je tuženom tužba prikladno uručena i on ne
     odgovori na nju, sud može da izrekne presudu zbog propuštanja čak i u odsustvu eksplicitnog
     zahtjeva tužioca.

130. Uporedne jurisdikcije, osim Slovenije, nemaju posebna pravila u okviru postupka za
sporove male vrijednosti za slučaj u kom se stranka ne pojavi pred sudom ili ne odgovori na
tužbu. Do stepena do kog postoje, ta pravila su identična kao u opštem postupku .

131. Prema pravilima za opšti postupak u BiH,61 ako se tuženom uredno uruči tužba, a on
ne odgovori na nju u zakonom propisanom roku, sud može da izrekne presudu koja
podržava tužbu, osim ako je tužba očigledno neutemeljena. Ovaj tip presude je poznat kao
presuda zbog propuštanja. Sud je, međutim, ovlašćen da izrekne ovakvu presudu samo na
osnovu konkretnog zahtjeva tužioca da to uradi. Ako tužilac ne zatraži konkretno od suda da
izda presudu zbog propuštanja, od suda se zahtijeva da zakaže ročište, bez obzira na to što
tuženi nije odgovorio na tužbu. Ovo pravilo se primjenjuje i na opšti postupak i na postupak
za sporove male vrijednosti.

132. U okviru postupka za sporove male vrijednosti u Sloveniji, neodgovaranje tuženog
na tužbu ili nepojavljivanje pred sudom smatra se priznanjem tužbe. Opšte je pravilo da bi
podrazumijevajuća presuda trebalo da se izrekne u slučaju da tuženi ne podnese izjavu o
odbrani u zakonom propisanom roku. U podrazumijevajućoj presudi sud mora da ocijeni da li
je tužba utemeljena na činjenicama koje su navedene u tužbi i da li su činjenice u suprotnosti
sa dokazima koje je iznio tužitelj ili saznanjima koja ima sud. U postupku za sporove male
vrijednosti, sankcija za tuženog koji ne odgovari na tužbu je strožija. U tom postupku sud
izjednačava tišinu od strane tuženog sa priznanjem tužbe i izdaje presudu zasnovanu na

60
   Za to tumačenje pravila § 495a ZPO, vidjeti Uredbu Komore od 19. jula / srpnja 1995. godine (ref.: 1 BvR
1506/93), BVerfG.
61
   Članovi 75 i 182 Zakona o parničnom postupku FBiH; Članovi 75 i 182 Zakona o parničnom postupku RS; članovi
196, 307 i 308 Zakona o parničnom postupku BD; u BD postoji dodatni uslov – da se presuda zbog propuštanja
neće izreći ako tužilac nije obezbijedio sve dokaze koje je razumno mogao da obezbijedi sa tužbom.


                                                                                                           52
priznanju, osim ako je zatražena presuda u suprotnosti sa imperativnim normama ili moralnim
principima. Isti proces teče ako se uredno pozvani tuženi ne pojavi na ročištu. Ako se ne pojavi
tužitelj, sud izriče presudu na osnovu povlačenja tužbe.

133. Pravilo kojim se ovlašćuje sud da izrekne presudu na osnovu propuštanja u BiH
primjenljivo je i na opšti postupak i na postupak za sporove male vrijednosti i djelomično
nadoknađuje nedostatak platnog naloga u BiH. Sudije su navele da podnosioci obično (ali ne
i uvijek) uključuju u svoje tužbe zahtjev da sud izrekne presudu zbog propuštanja, ako tuženi
ne odgovori na tužbu u roku. Nažalost, nema statističkih podataka o tome koliko često tuženi
ne odgovaraju. BiH bi mogla da ojača ovo pravilo u postupku za sporove male vrijednosti
predviđanjem da, ako tuženi kojem je uredno uručena tužba ne odgovori na nju, sud izrekne
presudu zbog propuštanja, čak i u odsustvu eksplicitnog zahtjeva za to u tužbi. Iste posljedice
bi se mogle predvidjeti ako tuženi kom je tužba uredno dostavljena podnese samo formalni
odgovor na tužbu i ne dođe na zakazano ročište. Ova sugestija je pozitivno ocijenjena u toku
diskusija na fokus grupama.

15. Razlozi za žalbu
Nalaz:
• Pravila BiH o razlozima za žalbu na presude u sporovima male vrijednosti su razumna i u skladu sa
  tipičnim načinom regulisanja ovog aspekta procedure u uporednim zemljama.
Preporuke:
• Ne preporučuju se nikakve promjene.

134. Još jedna tipična odlika postupaka za sporove male vrijednosti je da žalbe protiv
odluke suda mogu da budu ograničene. Ovo pravilo ima dvije dimenzije. Najprije, razloga za
žalbe može da bude manje u odnosu na one koji su dostupni u opštim parničnim predmetima.
Drugo, žalbe protiv konkretnih odluka suda koje su donesene u toku suđenja, osim konačne
presude (interlokutorne žalbe) mogu takođe da budu ograničene. Oba pojednostavljena su
dostupna u BiH.

135. U BiH se na presudu prvostepenog suda u predmetu spora male vrijednosti žalba
može uložiti samo zbog povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene
materijalnog prava. Ovaj tip ograničenja razloga za žalbu je tipičan za predmete sporova male
vrijednosti. Ipak, ovo ograničenje je nedavno osporeno pred Ustavnim sudom RS-a na osnovu
toga da ograničenje za žalbe protiv presude zasnovane na činjenicama u predmetima sporova
male vrijednosti krši pravo na žalbu u skladu sa članom 113 (1) Ustava RS-a i dovodi do
neravnopravnosti.62 Sud je odbio prigovor navodeći da relevantna odredba ne ograničava ili
krši pravo na žalbu, već samo opseg ostvarivanja tog prava u vrlo uskoj grupi predmeta .63

62
   Podnosilac u predmetu pred ustavnim sudom je tvrdio da ograničenje za žalbe na činjenice u predmetima
sporova male vrijednosti krši pravo na žalbe u skladu sa članom 113 (1) Ustava RS i dovodi do neravnopravnosti.
63
   Vidjeti odluku Ustavnog suda RS br. U-65/17 od 23. maja / svibnja 2018. godine. Odluka je bila kontroverzna,
posebno pošto je jedna od sudija (gospođa Irena Mojović) izdala mišljenje o neslaganju. Imajući u vidu finansijski
prag za sporove male vrijednosti i ekonomski standard u RS, sudija Mojović je bila mišljenja da relevantna
odredba ograničava pravo na žalbu. Navela je da je većina stranaka u postupku za sporove male vrijednosti iz
grupe građana sa niskim nivoom dohotka i da je za njih prag veoma visok. Njen argument je bio da se ustavnost
relevantne odredbe ne može ocjenjivati bez razmatranja praga. Uporedila je situaciju u susjednim zemljama koje




                                                                                                              53
Štaviše, u postupcima za sporove male vrijednosti, žalba je dozvoljena samo protiv sudskih
odluka kojima se zaključuju postupci. Druge sudske odluke, koje bi pod opštim pravilima
mogle da budu podložne žalbi, mogle bi u tom slučaju da se ospore samo žalbom protiv sudske
odluke kojom se zaključuje postupak.

136. U Sloveniji i Austriji su razlozi za žalbu u postupcima za sporove male vrijednosti
veoma slični onim u BiH. U Sloveniji se protiv presude žalba može podnijeti samo na temelju
grubog kršenja odredbi o parničnom postupku i kršenja materijalnog prava. Kao i u BiH, protiv
presude se ne može podnijeti žalba na temelju pogrešnog ili nekompletnog utvrđivanja
činjenica. Drugi tip ograničenja za žalbe takođe postoji u Sloveniji; žalbe su dopuštene samo
protiv odluka suda kojima se zaključuju postupci. Druge odluke mogu da se ospore samo u
žalbi protiv sudskog akta kojim se zaključuje postupak. Austrijski zakon dozvoljava samo
ograničene žalbe u predmetima u vrijednosti ispod 2.700 eura. Temelji za žalbe u takvim
predmetima ograničeni su na odredbe zakona ili temelje za ništavost (tj. izuzetno ozbiljne
proceduralne greške). Druge proceduralne greške ne mogu da se ospore, a ne mogu ni nalazi
o činjenicama ili ocjena dokaza od strane prvostepenog suda.

137. U Estoniji i Letoniji se razlozi za žalbu u postupcima za sporove male vrijednosti
proširuju na činjenice i dokaze. U Estoniji žalba može da se podnese u svakoj od sljedećih
okolnosti: (i) ako je dozvola za žalbu data u presudi prvostepenog suda, ili (ii) ako je odredba
materijalnog prava očito primijenjena pogrešno, ili (iii) ako je odredba proceduralnog zakona
bila jasno prekršena, ili ako su dokazi očito bili ocijenjeni pogrešno i ako je to moglo da u
materijalnom smislu utiče na odluku. Ako drugostepeni sud odbije da prihvati žalbu, stranka
može da ospori to presuđivanje pred Vrhovnim sudom. U Letoniji su razlozi za žalbu tek nešto
uži nego u opštem parničnom postupku. Žalbe su prihvatljive ako je prvostepeni sud netačno
primijenio ili protumačio materijalno pravo, ako je prekršio odredbu proceduralnog zakona,
utvrdio činjenice pogrešno ili ocijenio dokaze pogrešno. Kada se ulaže žalba neophodno je i
da se navede konkretna odredba materijalnog prava koja je netačno primijenjena ili
protumačena, odredba proceduralnog zakona koja je prekršena, činjenice koje su netačno
utvrđene, te dokazi koji su pogrešno ocijenjeni, te kako je to uticalo na suđenje predmeta. Ti
temelji su prilično široki, ali su i dalje strožiji nego u opštem parničnom postupku .

138. Njemačka ima najrestriktivnija pravila za žalbe. U osnovi, žalbe protiv prvostepenih
presuda nisu dopuštene u predmetima koji su ispod 600 eura. Postoji jedan izuzetak od tog
pravila. Žalba je moguća ako je konkretno dozvoljena u presudi prvostepenog suda. To je
rijetkost, ali sud može da odluči da dozvoli žalbu ako ocijeni da je predmet od temeljne
važnosti (bez obzira na njegovu relativno nisku novčanu vrijednost) ili ako je sud uvjeren da
je odluka žalbenog suda neophodna da bi se dalje razvijalo pravo ili osiguravala konzistentnost
u sudskoj praksi. Štaviše, ako je stranka gledišta da je njeno pravo da bude saslušana
prekršeno, može da uloži prigovor, i prvostepeni sud je u obavezi da ponovo otvori postupak
da ispravi situaciju. Ta druga mogućnost, međutim, ne predstavlja pravo na žalbu.

 Okvir 6. Zakon o parničnom postupku, Njemačka
 Član 511
 Žalba dostupna kao pravni lijek

imaju viši BDP i niže pragove. Sažimajući te činjenice, mišljenje o neslaganju zaključuje time da je značajan dio
stanovnika RS stavljen u neravnopravan finansijski i proceduralni položaj pred drugostepenim sudovima u
žalbenom postupku.


                                                                                                              54
 (1) Žalbe su dostupan pravni lijek protiv konačnih presuda koje izriče prvostepeni sud .
 (2) Žalba će biti prihvatljiva samo ako:
 1. Vrijednost tematske materije žalbe premašuje 600 eura, ili ako
 2. U svom prosuđivanju, prvostepeni sud je dao slobodu žalbe.
 (3) Optuženi treba da u žalbi, na zadovoljstvo suda, demonstrira vrijednost u skladu sa pod-članom (2)
 stavkom 1; tuženi u žalbi može da ne iznese zakonom propisanu izjavu u vidu zakletve.
 (4) Prvostepeni sud će prihvatiti žalbu u slučajevima u kojima:
 1. Pravno pitanje je od temeljnog značaja ili kada daljnji razvoj prava ili interesi u osiguravanju ujednačenog
 prosuđivanja zahtijevaju da odluku donese žalbeni sud, ili kada
 2. Presuda nema negativan efekat na stranku za iznos koji premašuje 600 eura.
 Žalbeni sud je obavezan nakon priznanja.

139. Ograničenja u BiH vezano za razloge za žalbu u sporovima male vrijednosti su
konzistentna sa međunarodnom praksom. Većina zemalja ograničava razloge za žalbu u
sporovima male vrijednosti. Jedini izuzetak je Danska, u kojoj su razlozi identični u sporovima
male vrijednosti i opštem parničnom postupku. Najtipičnije ograničenje je da se ne dozvole
žalbe zasnovane na činjenicama predmeta, kako su one utvrđene od strane prvostepeno g
suda. To je odredba u BiH, Sloveniji, Austriji. Postojeća pravila u BiH su, prema tome,
adekvatna, i nikakve preporuke se ne predlažu.

16. Takse na žalbe
Nalaz:
• BiH se sastoji od mnogo različitih jurisdikcija, pri čemu svaka ima svoja pravila za takse na žalbe.
Preporuka:
• Ujednačiti takse na žalbe u cijeloj zemlji.

140. Kao i prvostepene takse, takse za ulaganje žalbe u BiH razlikuju se od jurisdikcije do
jurisdikcije. Za razliku od prvostepenih postupaka, jedna taksa dospijeva i za ulaganje žalbe i
za presudu drugostepenog suda. U većini jurisdikcija iznos je dvostruko veći od iznosa za
podnošenje tužbe u prvostepenom postupku. Taksa za žalbu, međutim, za Zeničko-dobojski
kanton, iznosi koliko i taksa za tužbu plus 50%, a taksa za žalbu u Tuzlanskom kantonu iznosi
jednako kao i taksa za tužbu.

141. Kao izuzetak, zakoni o sudskim taksama u tri jurisdikcije (Unsko-sanski kanton,
Hercegovačko-neretvanski kanton i Sud BiH) propisuju plaćanje takse za odgovor tuženog
na žalbenom nivou. Druge jurisdikcije u BiH ne zahtijevaju plaćanje ove takse. Prema
razgovorima sa praktičarima, ova taksa se gotovo nikad ne naplaćuje. Takse za žalbe u
predmetima vrijednosti od 100 eura, 500 eura, 1.000 eura i 2.000 eura na žalbenom nivou
prikazane su na grafiku 13. Žalbe u predmetima vrijednosti od 100 eura najjeftinije su u
Tuzlanskom kantonu, Unsko-sanskom kantonu i Sudu BiH, a najskuplje u Hercegovačko-
neretvanskom kantonu.64 Žalbe u predmetima vrijednosti od 2.000 eura najjeftinije su u
Tuzlanskom kantonu i Distriktu Brčko, a opet najskuplje u Hercegovačko-neretvanskom
kantonu.


64
  Iznosi taksi su izračunati u eurima. U jurisdikcijama u kojima zakoni zahtijevaju plaćanje takse za odgovor
tuženog na žalbu, on se dodaje ukupnom iznosu, iako se u starnosti možda ne naplaćuje .


                                                                                                                55
                                                                     Slika 13: Sudske takse za žalbe u BiH (EUR)
 250
 200




                                                                                                                                                                                                                                                                                                            225
                                                                                                                                                            200



                                                                                                                                                                              200



                                                                                                                                                                                                     200



                                                                                                                                                                                                                            200



                                                                                                                                                                                                                                                      200



                                                                                                                                                                                                                                                                               200
 150




                                                                                                                               160
                                                                                      150



                                                                                                          150
 100


                                                    112.5




                                                                                                                                                                                                                                                                                           112.5
                                       100
                                       100




                                                                                 100




                                                                                                                                                     100



                                                                                                                                                                          100



                                                                                                                                                                                                   100



                                                                                                                                                                                                                      100



                                                                                                                                                                                                                                               100



                                                                                                                                                                                                                                                                          100
     50




                                                                                                    80



                                                                                                                       80
                                                 37.5




                                                                                                                                                  12.5
                                                                                                                                                  62.5




                                                                                                                                                                                                                                                                       12.5



                                                                                                                                                                                                                                                                                         57.5
                                                                                                                                                                                                                                                                                         57.5
           75




                                                                       20
          10
          25
          40

                              50
                              50


                                                 15
                                                 60


                                                                       50


                                                                                                  20
                                                                                                  50


                                                                                                                     20
                                                                                                                     50




                                                                                                                                                                       50
                                                                                                                                                                       50


                                                                                                                                                                                            20
                                                                                                                                                                                            50


                                                                                                                                                                                                                     50
                                                                                                                                                                                                                     50


                                                                                                                                                                                                                                              50
                                                                                                                                                                                                                                              50



                                                                                                                                                                                                                                                                       50
     0




                                                                                                                                                                                                                                                                                           Hercegovačko-
                                                                                                                                                  Unsko-sanski
                                                  Zeničko-dobojski

                                                                             Bosansko-



                                                                                                   Srednjebosanski




                                                                                                                                                                                                         Kanton 10
                                                                                                                                                                        Zapadnohercegova
                                                           kanton




                                                                                                           kanton




                                                                                                                                                       kanton



                                                                                                                                                                               čki kanton
           Tuzlanski kanton




                                                                      podrinjski kanton




                                                                                                                              Sarajevski kanton




                                                                                                                                                                                                                            Posavski kanton




                                                                                                                                                                                                                                                                                       neretvanski kanton
                                                                                                                                                                                                                                                   Republika Srpska


                                                                                                                                                                                                                                                                             Sud BiH
                              Distrikt Brčko




                                                                                 EUR 100                         EUR 500                                 EUR 1000                           EUR 2000


142. U većini uporednih jurisdikcija, sudska taksa za žalbu protiv presude u predmetima
određenog novčanog iznosa jednaka je taksi za prvostepeni predmet. Samo u Njemačkoj i
Austriji su takse za žalbe u opštem slučaju više nego u prvostepenom postupku .65 U većini
jurisdikcija u BiH takse za žalbe jednake su zbiru takse za tužbu i takse za presudu za
prvostepeni postupak. To znači da su takse za žalbe u BiH neznatno niže od prvostepenih taksi
jer, obično nema takse za odgovor tuženog u fazi žalbe. Na slici 14 u nastavku takse za
drugostepeni postupak porede se sa taksama u uporednim jurisdikcijama. Opet, samo su
takse za Sarajevski kanton, BD i RS uključene u ovo poređenje.


                              Slika 14: Sudske takse za žalbu u uporednim jurisdikcijama (EUR)
 400
 350


                                                                                                                                                                                                                                                                                                      356
 300
                                                                                                                                                                                                                                                                       300




 250
                                                                                                                                                                                                                             285




 200
                                                                                                                                                                                             225




                                                                                                                                                                                                                                                                                               212
                                                                                                                                                                 200




 150
                                                                                                                                                                                       175
                                                                                                                        165
                                                                                            160




                                                                                                                                                                                                                                                                 150
                                                                                                                                                                                                                      144




 100
                                                                                                                                                                                                                                                                                  140
                                                                                                                                                                                                                                                                                  140
                                                                                                                     126
                                                100
                                                100




                                                                                                                                                   100




                                                                                                                                                                          100




  50
                                                                       80




                                                                                                       78
          67
          67

          67
          67

                                               50
                                               50




                                                                       20
                                                                       50




                                                                                                       54




                                                                                                                                                  50
                                                                                                                                                  50




                                                                                                                                                                         75




                                                                                                                                                                                                              19
                                                                                                                                                                                                              70




                                                                                                                                                                                                                                               70
                                                                                                                                                                                                                                               75




   0
            Danska                               Distrikt    Sarajevo Slovenija   Republika Estonija Austrija Letonija Njemačka
          Denmark                               Brčko     Sarajevo   Slovenia Republika Estonia     Austria   Latvia  Germany
                                                  Brčko                             Srpska
                                               District                         Srpska

                                                                                 EUR 100                         EUR 500                                 EUR 1000                           EUR 2000



143. Takse za žalbe u BiH su u skladu sa onima u uporednim jurisdikcijama, ali bi bilo
korisno da se one ujednače u cijeloj zemlji, kako bi se izbjegla postojeća neslaganja. Napori
na usklađivanju strukture taksi mogli bi da se prošire i na eliminisanje takse za odgovor
tuženoga, koja se u svakom slučaju rijetko plaća u tri jurisdikcije u kojima se primjenjuje.


65
  Samo tužbe u vrijednosti ispod 600 smatraju se stvarno sporovima male vrijednosti u Njemačkoj. Takođe, u
Njemačkoj su žalbe u takvim slučajevima veoma rijetko dozvoljene. Ipak, u svrhu poređenja, na slici 14
predstavljene su sudske takse koje bi se plaćale drugostepenom sudu u Njemačkoj za tužbe u vrijednosti od 100
eura, 500 eura, 1.000 eura i 2.000 eura, pod pretpostavkom da je žalba dozvolje na.


                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  56
17. Pravila drugostepenog postupka
Nalaz:
• Nema pojednostavljenja postupka za sporove male vrijednosti u drugostepenom postupku. Sudije
  drugostepenog suda provode jednako vremena i ulažu jednako napora za sporove male
  vrijednosti kao i za druge parnične i privredne predmete.
Preporuka:
• Propisati da drugostepena razmatranja sporova male vrijednosti sprovodi jedan sudija, umjesto
  vijeće od tri sudije.

144. Pojednostavljena proceduralna pravila u sporovima male vrijednosti obično se
primjenjuju samo na prvostepeni tok predmeta. BiH u tom nije izuzetak i proceduralna
pravila u drugostepenom postupku su identična kao opšta pravila. Međutim, neke od
uporednih jurisdikcija imaju i pojednostavljenja na nivou žalbe.

145. Danska ima najbrojnija pojednostavljenja u drugostepenom postupku. Na primjer,
zahtjevi za dokumentovanje pokretanja postupka po žalbi su manje formalni od onih u okviru
opšteg parničnog postupka. Isto se odnosi na odgovor tuženog, koji bi, u okviru postupka
brzog kolosijeka, trebalo da uključuje samo njegove napomene, bez drugih formalnih
zahtjeva. Štaviše, u okviru opšteg parničnog postupka se od podnosioca žalbe zahtijeva da
dostavi cijeli skup dokumenata u štampanom obliku koji su predstavljeni u predmetu na sudu.
Takvog zahtjeva nema u okviru postupka na brzom kolosijeku. Konačno, u opštem
drugostepenom postupku glavno je pravilo da bi trebalo da se održi usmeno ročište, ali sud
može da odluči da ga izostavi. U postupku na brzom kolosijeku to pravilo je suprotno – ne bi
trebalo da bude usmenog ročišta osim u slučaju da sud smatra da je neophodno da se ono
održi. Prema tome, po pravilu, o žalbi u sporovima male vrijednosti odlučuje se na osnovu
pisanih dokumenata.

146. U drugim uporednim zemljama, pojednostavljenja drugostepenog postupka za
sporove male vrijednosti su minimalna, ako ih uopšte i ima. U Austriji, ako je vrijednost tužbe
do 2.000 eura, usmeno ročište se zakazuje samo ako sud smatra da je to neophodno. U
Sloveniji takve žalbe obično razmatra jedan sudija, osim ako se predmet smatra kompleksnim,
što bi opravdalo razmatranje na vijeću od troje sudija. Estonija i Letonija ne uvode nikakva
pojednostavljenja u žalbeni postupak za sporove male vrijednosti. U Njemačkoj nema
praktično nikakvih žalbi na odluke za tužbe sa vrijednošću ispod 600 eura .

147. BiH bi mogla da pojednostavi svoj drugostepeni postupak za sporove male
vrijednosti, npr. na osnovu primjera iz Slovenije, kroz smanjivanje broja sudija za žalbeni
postupak, sa vijeća koje čije troje sudija, na jednog sudiju. Ova sugestija dobila je široku
podršku u toku diskusija na fokus grupama. Zbog ograničenih temelja za žalbe, očekivanje je
da većina predmeta u sporovima male vrijednosti neće ni stići do drugostepenog suda. U
stvarnosti, međutim, u većini zemalja na prvostepene presude koje se izriču u predmetima po
sporovima male vrijednosti često se ulažu žalbe. Jedna od svrha postupaka za sporove male
vrijednosti je da se sudovi oslobode od trošenja previše vremena i napora na predmete koji
imaju malu novčanu vrijednost. Ako se ovaj princip primjenjuje na prvostepene sudove, onda
bi trebalo da se primjenjuje i na više instance.




                                                                                                  57
18. Alternativno rješavanje sporova
Nalazi:
• Pravna tradicija BiH poznaje inicijalnu sesiju medijacije, ali trenutno ne postoje pravila o
  ugrađivanju medijacije u postupak za sporove male vrijednosti.
Preporuka:
• Nakon što dodatne uporedne informacije postanu dostupne, razmotriti uvođenje obavezne
     inicijalne sesije medijacije za određene tipove sporova male vrijednosti (npr. susjedski sporovi,
     sporovi vezani za ljekarske greške, osiguravajući sporovi).

148. Mnogi smatraju da su sporovi male vrijednosti idealan kandidat za korištenje
alternativnog rješavanja sporova (alternative dispute resolution - ADR). Postizanje
namirenja bilo je jedan od primarnih ciljeva tradicionalnih sudova za sporove male vrijednosti.
Ambicija da se takvi predmeti rješavaju brzo i jeftino u skladu je sa prednostima koje nudi
ADR.

149. Ipak, ni BiH, ni bilo koja od drugih uporednih jurisdikcija nije ugradila ADR u
postupak za rješavanje sporova male vrijednosti. Sudija u BiH može da pozove stranke da
riješe spor kroz medijaciju ili sudsko namirenje prije pripremnog ročišta ako smatra da je
priroda spora odgovarajuća za to. Takođe, u svim uporednim jurisdikcijama sudska taksa se
znatno smanjuje ako se stranke pomire, ali ova pravila su primjenjiva na sve parnične
predmete i nisu skrojena posebno za sporove male vrijednosti. Iako ADR pokazuje izuzetne
rezultate u mnogim zemljama anglosaksonskog prava, u kontinentalnoj Evropi se suočava sa
problemima.

150. Njemačka je 2013. godine u Zakonu o parničnom postupku pokušala da podstakne
prijateljsko rješavanje sporova male vrijednosti. Predviđeno je66 da za određene tipove
sporova pokrajinsko zakonodavstvo može propisati da, prije pokretanja sudske radnje,
nadležna institucija za medijaciju koju je uspostavila ili ovlastila državna pravosudna
administracija mora sprovesti obaveznu medijaciju. Tipovi sporova o kojima se radilo bili su:
imovinski sporovi sa vrijednošću do 750 eura pred okružnim sudovima, sporovi između
susjeda, sporovi o klevetama i sporovi o kršenju zabrane diskriminacije. Nakon 2013. godine
mnoge njemačke države uvele su obaveznu medijaciju za sporove u vrijednosti do 750 eura,
ali nakon nekoliko godina implementacije su sve te države opozvale ovo pravilo za sporove
male vrijednosti, zbog razočaravajućih rezultata. Utvrđeno je da je samo mali procenat tih
pomirenja bio uspješan, a da je zahtjev primjenjivan samo formalno, bez stvarnog pokušaja
da se postigne namirenje. Dok je zahtjev za obaveznom medijacijom svuda povučen vezano
za sporove sa vrijednošću ispod 750 eura, države Bavarija, Brandenburg, Meklenburg-
Vorpomern, Niža Saksonija, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Rajneland-Palatinat, Saarland,
Saksonija-Anhalt i Šlezvig-Holštajn i dalje zahtijevaju pokušaj pomirenja u sporovima između
susjeda, sporovima o klevetama i dijelom za sporove u okviru Akta o ravnopravnom tretmanu
polova.

151. Pored obavezne medijacije koja je još uvijek primjenjiva na određene sporove u
nekoliko njemačkih država, optimistični izvještaji dolaze iz Italij e. Tamo je 2014. godine
uvedena obavezna inicijalna sesija medijacije za određene materije. One su uključivale

66
     Član 15a (1-2), Zakon o parničnom postupku, Njemačka.


                                                                                                         58
zajedničko vlasništvo nad nepokretnostima, nepokretnosti, podjelu sredstava, nasljeđe,
porodične poslovne dogovore, iznajmljivanje nepokretnosti, odgovornost za pogrešno
liječenje, štete nastale zbog klevete, te štete iz osiguravajućih, bankarskih i finansijskih
ugovora. Od tužitelja se zahtijeva da popune zahtjev za medijaciju sa pružaocem usluga i da
prisustvuju inicijalnoj sesiji medijacije prije nego što im se odobri pristup sudovima. U toj fazi,
zahtijeva se administrativna taksa za podnošenje u iznosi 40 eura za tužbe u vrijednosti ispod
250.000 eura. Ako jedna stranka ne prisustvuje ovoj inicijalnoj sesiji, sudija će sankcionisati tu
stranku u kasnijem sudskom postupku. Nakon inicijalne sesije svaka od strana može da odluči
da ne nastavi sa medijacijom i da pokrene predmet pred sudom. Stranke mogu i da izaberu
medijaciju. U tom slučaju, medijacija ne bi trebalo da traje duže od 90 dana i dodatne takse
bi dospijevale na osnovu vrijednosti tužbe.67 Četiri godine nakon uvođenja tog zakona,
pokrenuto je 180.000 medijacija. Iako nije jasno koliko stranaka je u tim predmetima odlučilo
da nastavi sa medijacijom nakon inicijalne sesije, za one koji su nastavili st opa uspješnosti o
kojoj se izvještava je oko 50%. Šta više, od 2013. godine, značajno smanjenje je evidentirano
u podnesenim predmetima istog tipa, konkretno smanjenje od 30% u sporovima oko
zajedničkog vlasništva nad nepokretnostima; 40% u sporovima vezanim za iznajmljivanje
stanova, te 60% u sporovima vezanim za protivpravno sticanje nepokretnosti. Iako nije jasno
da li je to smanjenje bilo izazvano, u cjelini ili dijelom, sesijama medijacije, italijanski model
zaslužuje dodatno posmatranje.

152. Za pravnu tradiciju BiH obavezna sesija pomirivanja nije strana. Zakon o parničnom
postupku SRFJ je obavezivao tužitelja u sporovima male vrijednosti u kojima su obje strane
imale boravište u jurisdikciji istog suda ili su bile u istoj organizaciji ili zajednici u kojoj je
postojalo mirovno vijeće, da se prvo obrati mirovnom vijeću i da pokuša da postigne
prijateljsko pomirenje. Ako jedna ili obje strane nisu odgovorile na poziv mirovnog vijeća da
se pokuša namirenje, ili ako taj pokušaj nije bio uspješan, mirovno vijeće je bilo u obavezi da
u roku od tri mjeseca od datuma primitka predmeta preda materiju osnovnom sudu. Štaviše,
ako bi se podnosilac tužbe obratio sudu direktno, sud je morao da prenese materiju mirovnom
vijeću i preuzeo bi predmet natrag samo ako se nikakvo pomirenje ne bi postiglo u
propisanom roku od tri mjeseca. Očigledno da se ovaj prethodnik obavezne sesije medijacije
primjenjivao u veoma različitom društvenom kontekstu. Istraživački tim nema nikakvih
podataka o djelotvornosti te odredbe. Ipak, činjenica da je pravna tradicija BiH upoznata sa
ovim tipom pravila znači da bi iskustva sudova koji su uveli obavezne inicijalne sesije
medijacije mogla da budu relevantna za BiH.

153. Nadalje, čak i sada BiH ima određena iskustva sa inicijalnim sesijama medijacije.
Konkretno, u skladu sa zakonima o porodičnim odnosima RS-a, FBiH i BD-a, supružnici koji
imaju zajedničku maloljetnu djecu u obavezi su da idu na sesiju medijacije ili mirenja prije




67
  Opis italijanskog modela medijacije zasnovan je na radu autora D’Urso, Leonardo. Italy’s Required Initial
Mediation Session: Bridging the Gap between Mandatory and Voluntary Mediation, Alternatives to the High
Cost of Litigation (Obavezna sesija medijacije u Italiji: Premošćavanje jaza između obavezne i dobrovoljne
medijacije, alternative za visoku cijelu parnica), The Newsletter of the International Institute for Conflict
Prevention & Resolution, Vol. 36, No. 4, april / travanj 2018. godine, na adresi
https://onlinelibrary.wiley.com/toc/15494381/2018/36/4.




                                                                                                                59
nego što pokrenu postupak za rastavu braka.68 Slično tome, u radnim sporovima, zakoni o
radu RS-a i FBiH predviđaju inicijalnu sesiju medijacije prije odlaska na sud.69

154. Ukupno gledano, iako izgleda da su obavezne inicijalne sesije medijacije
najdjelotvorniji podstrek za korištenje ADR-a u kontinentalnoj Evropi, njemačko iskustvo je
upozorenje protiv pokušaja da se taj zahtjev uvede za sve tipove sporova male vrijednosti.
Obavezna sesija medijacije može da doda vrijeme i troškove na rješavanje sporova, koje za
sporove male vrijednosti predstavlja veće relativno opterećenje nego za tužbe sa većom
vrijednošću.70 Izgleda da su takve sesije izvodljivije u određenim usko definisanim tipovima
sporova. Italija je izabrala tip spora, a ne njegovu vrijednost, kao kriterijum za uvođenje
zahtjeva za inicijalnu sesiju medijacije. U Njemačkoj je takođe pravilo i dalje primjenjivo u
odnosu na određene sporove. U BiH to pravilo postoji za rastave braka i predmete u radnom
pravu. Buduća iskustva sa ovim zahtjevom (posebno u Njemačkoj i Italiji, gdje to utiče na
široku kategoriju predmeta) i statistički podaci o tipovima predmeta u kojima inicijalna sesija
medijacije najčešće dovodi do namirenja, biće važni za informisanje drugih jurisdikcija koje
razmatraju obavezne inicijalne sesije medijacije.

19. Zaključci
155. Za razliku od situacije u uporednim zemljama, postupak za sporove male vrijednosti
u BiH je gotovo identičan opštem postupku. Pojednostavljenja su minorna. Iako nijedna
jurisdikcija nema pojednostavljenja u svakom području postupka, nijedna od jurisdikcija nema
toliko malo pojednostavljenja kao BiH. Uporedni pregled dostupnih pojednostavljenja po
oblastima dat je u nastavku.

    Da li postupak za sporove male vrijednosti predviđa posebna pravila ili pojednostavljenja u
                                   odnosu na opšti postupak?
 Element postupka BiH         Austrija Danska       Estonija Njemačka Letonija Slovenija
 Podnošenje tužbe Ne          Da         Da         Da        Da             Da        Ne
 Dokazi                Ne     Da         Da         Da        Da             Ne        Da
 Aktivniji sudija      Ne     Ne         Da         Da        Da             Ne        Ne
 Pripremanje           Ne     Ne         Da         Da        Da             Da        Da
 predmeta
 Glavno ročište        Ne     Ne         Ne         Da        Da             Da        Da
 Rokovi                Da     Da         Da         Da        Da             Da        Da
 Sadržaj presude       Ne     Ne         Ne         Da        Da             Da        Da
 Presuda zbog          Ne     Ne         Ne         Ne        Ne             Ne        Da
 nepojavljivanja
 Temelji za žalbe      Da     Da         Ne         Da        Da             Da        Da
 Pravila žalbenog      Ne     Da         Da         Ne        Ne             Ne        Da
 suda

68
   Član 45 Zakona o porodičnim odnosima FBiH, član 57 Zakona o porodičnim odnosima RS i član 42 Zakona o
porodičnim odnosima BD.
69
   Član 116 Zakona o radu FBiH i član 201 Zakona o radu RS. Nije potpuno jasno iz dvije odredbe da li je zahtjev
za medijaciju preduslov za pristup sudu. U slučaju RS, Ustavni sud RS je u svojo j Odluci br. U-32/16 od 28.
februara / veljače 2017. godine potvrdio da je to preduslov i da uvođenje tog zahtjeva ne otežava pristup sudu .
70
   Još jedna ocjena koja treba da se sprovede ako se uvodi pravilo o obaveznoj sesiji medijacije za određene
tipove sporova je da li bi i do koje mjere i koliko dugo država mogla da da subvencioniše takve inicijalne sesije
medijacije.


                                                                                                             60
156. BiH bi trebalo da uvede dodatna pojednostavljenja u postupak za sporove male
vrijednosti kako bi osigurala efikasnije rješavanje sporova male vrijednosti. Svako
pojednostavljenje treba da pažljivo uravnoteži efikasnost i pravičnost i mora da se zaustavi
prije tačke u kojoj bi predstavljalo kršenje standarda pravičnog suđenja. To je primarni izazov
sa kojim se suočava svaki sistem koji želi da uvede pojednostavljeni postupak za sporove male
vrijednosti. Iz istog razloga, sudska praksa ECtHR mora se uvijek uzimati u razmatranje kada
se razmišlja o proceduralnim reformama. Konkretni nalazi i preporuke, zajedno sa
predloženim aktivnostima, odgovornostima, vremenskim okvirima i očekivanim nivoima
prioriteta i otpora prema implementaciji sažeto su predstavljeni u Aneksu 1.




                                                                                            61
Aneks 1: Nalazi i preporuke
U tabeli u nastavku predstavljeni su nalazi i preporuke izvještaja, zajedno sa predloženim
aktivnostima, odgovornostima, vremenskim okvirom i očekivanim nivoima prioriteta i
potencijalnog otpora u implementaciji. Nivo prioriteta proporcionalan je očekivanom uticaju
na pravosudni sistem BiH. Nivo otpora implementaciji procijenjen je na osnovu povratnih
informacija dobijenih od interesnih strana. Vremenski okvir (kratkoročno – u toku jedne
godine, srednjoročno – u toku perioda od 1 do 3 godine i dugoročno - duže od 3 godine)
određen je na osnovu procijenjene izvodljivosti implementacije.


           Ključni nalazi          Preporuke                    Aktivnosti   Odgovorn     Prioritet /
                                                                             ost          Otpor/ Rok

 1   Definicija vjerodostojne      Proširiti definiciju         Izmjene      Ministarst   Visoki stepen
     isprave je prilično uska i    vjerodostojne isprave u      zakona o     va pravde    prioriteta
     razlikuje se u različitim     FBiH, BD i RS tako da        izvršenju    FBiH, BD i
     entitetima. Kao rezultat      obuhvaća sve tipove          FBiH, BD i   RS           Nizak stepen
     toga, sudovi su               komunalnih tužbi.            RS                        otpora
     preopterećeni sporovima
                                                                                          Kratkoročno
     male vrijednosti za one
     tipove računa za
     komunalne usluge koji su
     isključeni iz postupka
     izvršenja na osnovu
     vjerodostojne isprave.

 2   Čak i ako definicija          Razmotriti ponovno           Izmjene      Ministarst   Srednji nivo
     vjerodostojne isprave         uvođenje postupka            zakona o     va pravde    prioriteta
     bude proširena tako da        platnog naloga, uz           izvršenju    FBiH, BD i
     obuhvaća sva komunalna        unaprjeđenja zasnovana       FBiH, BD i   RS           Visok stepen
     potraživanja, mnoge tužbe     na najboljim praksama iz     RS                        otpora
     koje ne osporava dužnik       EU.
                                                                                          Dugoročno
     ipak će ići u parnični
     postupak zbog toga što, za
     razliku od većine
     jurisdikcija u EU, u BiH
     nema postupka platnog
     naloga.

 3   Sistemi sa visokim            U slučaju da se              Izmjene      Ministarst   Srednji nivo
     pragovima za sporove          razmatraju veoma             zakona o     va pravde    prioriteta
     male vrijednosti              značajna                     parničnom    FBiH, BD i
     omogućavaju manje             pojednostavljenja (tj.       postupku     RS           Nizak stepen
     proceduralnih                 nedozvoljavanje žalbi ili    FBiH, BD i                otpora
     pojednostavljenja. U BiH je   sudskih procjena u           RS
                                                                                          Srednjeročno
     prag relativno visoko         potpunosti za određene
     postavljen, ali postoje       tužbe), uvesti drugi, niži
     brojni predmeti sa            prag ispod kog bi ta
     izuzetno niskim               pravila bila primjenjiva,
     vrijednostima u kojima, u     npr. 100-200 KM.
    konačnici, sudski troškovi
    višestruko premašuju
    vrijednost spora. Tekući
    postupak ne dozvoljava
    daljnja
    pojednostavljivanja, čak ni
    u predmetima sa
    minimalnom vrijednošću.

4   Za razliku od situacije u     U slučaju uvođenja           Izmjene      Ministarst   Srednji nivo
    uporednim jurisdikcijama,     značajnih                    zakona o     va pravde    prioriteta
    sudije u BiH nemaju           pojednostavljenja, dati      parničnom    FBiH, BD i
    slobodu odlučivanja o         sudijama slobodu             postupku     RS           Nizak stepen
    tome da li da primjenjuju     odlučivanja da ih ne         FBiH, BD i                otpora
    pravila za sporove male       primjenjuju ako smatraju     RS
                                                                                         Srednjeročno
    vrijednosti ili ne. Ako       da je predmet suviše
    pojednostavljenja postanu     kompleksan.
    značajnija, pregled
    kompleksnih predmeta
    male vrijednosti mogao bi
    da postane otežan.

5   BiH se sastoji od mnogo       Ujednačiti sudske takse u    Izmjene      Ministarst   Visoki
    jurisdikcija i svaka ima      cijeloj zemlji.              zakona o     va pravde    prioritet
    svoja pravila o taksama. To                                sudskim      kantona,
    umanjuje stepen                                            taksama      RS i BD      Umjeren
    predvidljivosti.                                                                     stepen
                                                                                         otpora

                                                                                         Kratkoročno

6   Plaćanje više taksi po        Uvesti jedinstvenu taksu     Izmjene      Ministarst   Visoki
    sudskoj instanci je u         po sudskoj instanci, koja    zakona o     va pravde    prioritet
    suprotnosti sa                se plaća na početku          sudskim      kantona,
    međunarodno priznatom         postupka.                    taksama      RS i BD      Umjeren
    najboljom praksom i                                                                  stepen
    opterećujuće je za sudove.                                                           otpora

                                                                                         Kratkoročno

7   Sudska praksa Ustavnog        Uvesti kaznu za              Izmjene      Ministarst   Srednji nivo
    suda u BiH ne dozvoljava      neplaćanje takse u cijeloj   zakona o     va pravde    prioriteta
    sudu da obustavi predmet      zemlji.                      sudskim      kantona,
    ako taksa nije plaćena. To                                 taksama      RS i BD      Umjeren
    je nekonzistentno sa                                                                 stepen
    međunarodnom praksom.                                                                otpora
    Neke jurisdikcije u BiH
                                                                                         Kratkoročno
    predviđaju kazne za
    neplaćanje, a druge ne.

8   Prema međunarodno             Uvesti obavezne obrasce      Izmjene      Ministarst   Srednji nivo
    priznatoj najboljoj praksi,   za tužbu i za odgovor na     zakona o     va pravde    prioriteta




                                                                                               63
     tužbe u sporovima male          tužbu. Takvi obrasci bi      parničnom      FBiH, BD i
     vrijednosti podnose se          trebalo da budu dostupni     postupku       RS           Nizak stepen
     korišćenjem obrazaca koji       u elektronskom formatu.      FBiH, BD i                  otpora
     strukturiraju tužbu i                                        RS
                                                                                              Srednjeročno
     olakšavaju proces za sudije
     i stranke. U BiH je takvo
     pojednostavljenje
     dostupno samo za
     podnošenje komunalnih
     tužbi preko sistema
     SOKOP. Za tužbe koje nisu
     komunalne prirode nema
     takvih pojednostavljenja.

9    Prema međunarodno               Omogućiti podnošenje         Unaprjeđiva    HJPC,        Visoki
     priznatoj najboljoj praksi,     svih tužbi elektronski       nje            Ministarst   prioritet
     tužbe se dostavljaju            preko elektronskog           informatičk    va pravde
     elektronski preko               portala za sve parnične      og sistema i   FBiH, BD i   Nizak stepen
     jedinstvenog pravosudnog        tužbe.                       izmjene        RS           otpora
     portala. U BiH to nije                                       zakona o
                                                                                              Dugoročno
     moguće za tužbe koje nisu                                    parničnom
     komunalne prirode.                                           postupku
                                                                  FBiH, RS i
                                                                  BD

10   Za razliku od uporednih         Propisati da će u            Izmjene        Ministarst   Srednji nivo
     jurisdikcija, BiH nema          sporovima male               zakona o       va pravde    prioriteta
     strožiju ocjenu                 vrijednosti sudije           parničnom      FBiH, BD i
     relevantnosti u sporovima       primjenjivati strožiju       postupku       RS           Umjeren
     male vrijednosti i nema         ocjenu relevantnosti         FBiH, BD i                  stepen
     kriterijume za odbijanje        nego u opštim parnicama      RS                          otpora
     dokaza.                         i prihvatati samo dokaze
                                                                                              Srednjeročno
                                     koji su neophodni i ne
                                     pretjerano skupi u
                                     odnosu na vrijednost
                                     spora.

11   Za razliku od situacije u       Propisati da u sporovima     Izmjene        Ministarst   Srednji nivo
     većini uporednih                male vrijednosti sudije      zakona o       va pravde    prioriteta
     jurisdikcija, sudije u BiH ne   mogu da odstupaju od         parničnom      FBiH, BD i
     mogu da smanje troškove         zahtijeva vezanih za oblik   postupku       RS           Nizak stepen
     ili trajanje predmeta           dokaza i da priznaju         FBiH, BD i                  otpora
     sporova male vrijednosti        načine dokazivanja koji      RS
                                                                                              Srednjoročno
     primjenjivanjem                 sada nisu dostupni u
     jednostavnijih zahtjeva na      zakonu, uključujući
     forme (izvođenja) dokaza.       pisane izjave.

12   Vještačenja su skupa i          Propisati da će              Izmjene        Ministarst   Srednji nivo
     oduzimaju mnogo                 vještačenja biti             zakona o       va pravde    prioriteta




                                                                                                    64
     vremena, ali sudije u BiH     odobravana u sporovima       parničnom    FBiH, BD i
     nisu u mogućnosti da          male vrijednosti samo u      postupku     RS           Umjeren
     zaobiđu takva ocjenjivanja    izuzetnim okolnostima i      FBiH, BD i                stepen
     u predmetima sporova          uz razmatranje               RS                        otpora
     male vrijednosti.             vrijednosti tužbe i troška
                                                                                          Srednjoročno
                                   sprovođenja vještačenja.

13   Ročišta imaju tendenciju      Propisati da će se sporovi   Izmjene      Ministarst   Visoki
     da budu element parnice       male vrijednosti, po         zakona o     va pravde    prioritet
     koji oduzima najviše          pravilu, razvijati samo u    parničnom    FBiH, BD i
     vremena, ali, za razliku od   pisanom obliku, osim u       postupku     RS           Umjeren
     uporednih jurisdikcija, BiH   slučaju da je neka od        FBiH, BD i                stepen
     ne predviđa pravila kojima    stranaka konkretno           RS                        otpora
     bi se ograničio broj          zatražila ročište.
                                                                                          Srednjeročno
     sudskih ročišta u             (Alternativno, ako se
     predmetima sporova male       traže mekše mjere,
     vrijednosti.                  pripremna faza bi mogla
                                   da se razvija samo u
                                   pisanom obliku, a
                                   sveukupno bi se održalo
                                   najviše jedno ročište).

14   Kraći rokovi donose više      Uvesti kraće rokove za       Izmjene      Ministarst   Niski nivo
     discipline u predmete         sporove male vrijednosti,    zakona o     va pravde    prioriteta
     sporova male vrijednosti i    slične onima koji se         parničnom    FBiH, BD i
     omogućavaju njihovo brže      koriste u prekograničnom     postupku     RS           Nizak stepen
     rješavanje. Za razliku od     postupku EU.                 FBiH, BD i                otpora
     situacije u većini                                         RS
                                                                                          Srednjeročno
     uporednih jurisdikcija, BiH
     je skratila samo nekoliko
     rokova u okviru postupka
     za sporove male
     vrijednosti.

15   U BiH nema razlike između     Pojednostaviti sadržaj       Izmjene      Ministarst   Umjereno
     sadržaja presude u            presude u sporovima          zakona o     va pravde
     sporovima male                male vrijednosti, npr.       parničnom    FBiH, BD i   Nisko
     vrijednosti i u redovnim      omogućavanjem sudu da        postupku     RS
                                                                                          Srednjeročno
     predmetima, dok se u          opiše samo činjenice za      FBiH, BD i
     mnogim uporednim              koje smatra da su            RS
     jurisdikcijama određeni       utvrđene i dokaze na
     elementi u presudama u        kojima se presuda
     sporovima male                zasniva, umjesto
     vrijednosti izostavljaju,     navođenja svih činjenica i
     kako bi se uštedilo vrijeme   dokaza iznesenih u
     sudijama.                     predmetu.

16   Prema opštim pravilima        Propisati da u sporovima     Izmjene      Ministarst   Niski nivo
     postupka u BiH, ako je        male vrijednosti, ako je     zakona o     va pravde    prioriteta
     tuženom tužba uredno          tuženom tužba uredno         parničnom    FBiH, BD i
     dostavljena i on ne           dostavljena i on ne          postupku     RS           Nizak stepen
                                                                                          otpora



                                                                                                  65
     odgovori na nju, sud može     odgovori na nju, sud          FBiH, BD i
     da donese presudu na          može da donese presudu        RS                        Srednjeročno
     osnovu propuštanja samo       na osnovu propuštanja
     na zahtjev tužioca. Ovaj      čak i u odsustvu
     zahtjev je formalnost ali,    eksplicitnog zahtjeva
     ako se izostavi, sud je       tužitelja.
     spriječen da zatvori
     predmet.

17   Nema pojednostavljenja        Propisati da drugostepeni     Izmjene      Ministarst   Visoki
     postupka za sporove male      potupak u sporovima           zakona o     va pravde    prioritet
     vrijednosti u                 male vrijednosti sprovodi     parničnom    FBiH, BD i
     drugostepenom postupku.       jedan sudija, umjesto         postupku     RS           Nizak stepen
     Sudije drugostepenog          vijeća od tri sudije.         FBiH, BD i                otpora
     suda provode jednako                                        RS
                                                                                           Srednjeročno
     vremena i ulažu jednako
     napora za sporove male
     vrijednosti kao i za druge
     parnične i privredne
     predmete.

18   Pravna tradicija BiH          Nakon što dodatne             Izmjene      Ministarst   Niski nivo
     poznaje inicijalnu sesiju     uporedne informacije          zakona o     va pravde    prioriteta
     medijacije, ali trenutno ne   postanu dostupne,             parničnom    FBiH, BD i
     postoje pravila o             razmotriti uvođenje           postupku     RS           Umjeren
     ugrađivanju medijacije u      obavezne inicijalne sesije    FBiH, BD i                stepen
     postupak za sporove male      medijacije za određene        RS                        otpora
     vrijednosti.                  tipove sporova male
                                                                                           Dugoročno
                                   vrijednosti (npr. susjedski
                                   sporovi, sporovi vezani za
                                   ljekarske greške,
                                   osiguravajući sporovi).




                                                                                                 66
Aneks 2: Lista konsultovanih interesnih strana
Sudije i stručni saradnici:
   • Sudija Dunja Rojević, Općinski sud Zenica
   • G-đa Amela Balić, pravosudni saradnik, Općinski sud Zenica
   • Sudija Vibor Vučić, Općinski sud Sarajevo
   • G-din Bojan Knežević, pravosudni saradnik, Općinski sud Sarajevo
   • Sudija Biljana Novak, Općinski sud Tuzla
   • Sudija Samra Akova, Kantonalni sud Sarajevo
   • Sudija Mirsada Čaušević-Dučić, Kantonalni sud Sarajevo
   • Sudija Asmir Koričić, Okružni privredni sud Banja Luka
   • Sudija Ljubica Komljenović, Okružni privredni sud Banja Luka
   • Sudija Bogdan Gajić, Viši privredni sud, Banja Luka
   • Sudija D. Kudka, Osnovni sud, Banja Luka
   • Sudija Slavica Slavnić, Osnovni sud, Banja Luka
   • Sudija Aleksandar Matković, Općinski sud Bijeljina
   • G-đa Danijela Radonić, pravosudni saradnik, Viši privredni sud, Banja Luka

advokati:
   • G-đa Višnja Dizdarević, Partner, Advokatska kancelarija Marić i partneri
   • G-đa Ivana Vragović, advokat
   • G-đa Adna Kreso, saradnik, Advokatska kancelarija Baroš i Bičakčić
   • G-đa Jasmina Suljović, advokat, Zajednička advokatska kancelarija Mirna Milanović i
      Jasmina Suljović
   • G-đa Hana Hodžić, Zajednička advokatska kancelarija Mirna Milanović i Jasmina
      Suljović
   • G-đa Amina Đugum, Advokatska kancelarija Karanović i partneri
   • G-đa Lejla Popara, Advokatska kancelarija Karanović i partneri
   • G-đa Aida Kreso, advokat
   • G-din Aleksandar Jokić, advokat, Advokatska kancelarija Dimitrijević i partneri, Banja
      Luka
   • Dr. Jovana Pušac, advokat, Advokatska kancelarija, Banja Luka
   • G-đa Nataša Škrbić, advokat, Advokatska kancelarija Sajić, Banja Luka
   • Doc.dr. Mirjana Zeljković, GP Krajina Banja Luka
   • G-đa Jovana Simić, advokat, Banja Luka
   • G-din Đorđe Dimitrijević, advokat, Banja Luka
   • G-đa Jelena Ljuboja, advokat, Banja Luka
   • G-đa Nataša Sajić, advokat, Banja Luka
Aneks 3: Reference
Publikacije Svjetske banke
•   Harley, Georgia; Said, Agnes Cristiana. 2017. Fast-tracking the resolution of minor
    disputes: experience from EU member states (Ubrzavanje rješavanja manjih sporova:
    iskustva iz država članica EU) (na engleskom jeziku). Washington, D.C.: Grupacija
    Svjetske banke.
    http://documents.worldbank.org/curated/en/670181487131729316/Fast-tracking-the-
    resolution-of-minor-disputes-experience-from-EU-Member-States
•   Harley, Georgia; Svirčev, Srđan; Matić Bošković , Marina; Krnić, Ana; Esquivel Korsiak,
    Victoria. 2016. Improving commercial case management in the Federation of Bosnia and
    Herzegovina: feasibility study (Unaprjeđivanje upravljanja privrednim predmetima u
    Federaciji Bosne i Hercegovine: studija izvodljivosti) (na engleskom jeziku). Washington,
    D.C.: Grupacija Svjetske banke.
    http://documents.worldbank.org/curated/en/736251485261261184/Improving-
    commercial-case-management-in-the-Federation-of-Bosnia-and-Herzegovina-feasibility-
    study
•   Petkova, Svetozara; Harley, Georgia. 2017. Towards effective enforcement of
    uncontested monetary claims: lessons from Eastern and Central Europe (Ka
    djelotvornom izvršenju neosporenih novčanih potraživanja: lekcije iz istočne i centralne
    Evrope). Washington, D.C.: Grupacija Svjetske banke.
    http://documents.worldbank.org/curated/en/748601499954362710/Towards-effective-
    enforcement-of-uncontested-monetary-claims-lessons-from-Eastern-and-Central-
    Europe
•   Svjetska banka, Doing Business, Enforcing contracts, Good Practices (Sprovođenje
    ugovora, dobre prakse), na adresi
    http://www.doingbusiness.org/data/exploretopics/enforcing-contracts/good-
    practices#Introducing
•   Svjetska banka, Doing Business, Enforcing Contracts Methodology (Sprovođenej
    ugovora, metodologija), na adresi
    http://www.doingbusiness.org/Methodology/Enforcing-Contracts

Ostale publikacije
•   Central Intelligence Agency, The World Factbook (Knjiga činjenica o svijetu) na adresi
    https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2004rank.html
•   Deloitte, Analyse af civile sager. Analysens sammen-fatning, 9 September 2013 Rapport
    (na danskom jeziku), na adresi
    http://www.justitsministeriet.dk/sites/default/files/media/Pressemeddelelser/pdf/2013
    /Bilag%204%20del%201.pdf
•   Dijagnostička procjena sistema izvršenja pravosnažnih potraživanja u BiH, Mart 2016, at
    http://usaidjp.ba/assets/files/publication/1465828693-diagnostic-assessment-of-the-
    enforcement-regime-of-final-civil-claims-in-bih.pdf.
•   D’Urso, Leonardo. Italy’s Required Initial Mediation Session: Bridging the Gap between
    Mandatory and Voluntary Mediation, Alternatives to the High Cost of Litigation
    (Obavezna sesija medijacije u Italiji: Premošćavanje jaza između obavezne i dobrovoljne


                                                                                          68
    medijacije, alternative za visoku cijelu parnica), The Newsletter of the International
    Institute for Conflict Prevention & Resolution, Vol. 36, No. 4, april / travanj 2018. godine,
    na adresi https://onlinelibrary.wiley.com/toc/15494381/2018/36/4
•   ECC-Net European Small Claims Procedure Report (Izvještaj o evropskom postupku za
    sporove male vrijednosti), septembar / rujan 2012. godine, na adresi
    https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/small_claims_international_claims_2012_en.p
    df
•   European Judicial Systems – Efficiency and Quality of Justice (Evropski pravosudni
    sistemi - efikasnost i kvalitet pravde), CEPEJ studije br. 26, izdanje iz 2018. godine
    (podaci iz 2016. godine), na adresi https://rm.coe.int/rapport-avec-couv-18-09-2018-
    en/16808def9c
•   Guide on Article 6 of the European Convention on Human Rights, Right to a fair trial (civil
    limb) (Vodič za član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima, Pravo na pravično
    suđenje, građanski dio), ažurirano sa 31. decembrom / prosincem 2017. godine
•   Jolowicz, J. A. Adversarial and Inquisitorial Models of Civil Procedure (Adversarni i
    inkvizitorni modeli parničnog postupka), The International and Comparative Law
    Quarterly, Cambridge University Press, Vol. 52, No. 2 (april / travanj 2003. godine)
•   Pravosudni portal, Estonija, na adresi http://www.rik.ee/en/international/public-e-file
•   Pravosudni portal, Austrija, na adresi
    https://webportal.justiz.gv.at/at.gv.justiz.formulare/Justiz/Geldleistung.aspx
•   Pravosudni portal, Danska, na adresi
    http://www.domstol.dk/selvbetjening/blanketter/staevningogsvarskrift/Pages/default.a
    spx
•   Pravosudni portal, EU, na adresi https://e-
    justice.europa.eu/content_small_claims_forms-177-en.do?clang=en
•   Pravosudni portal, Letonija, na adresi https://likumi.lv/ta/id/299326-noteikumi-par-
    vienkarsotaja-procedura-izmantojamam-veidlapam
•   Special Eurobarometer 395, European Small Claims Procedure (Evropski postupak za
    sporove male vrijednosti), april / travanj 2013. godine, na adresi
    http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/archives/ebs/ebs_395_en.pdf
•   Statističke informacije (na mađarskom), na adresi
    http://birosag.hu/sites/default/files/allomanyok/Mailath-palyazat-erdmenyek/MGyTP-
    P-B-3-Szabados_Janos-Kiserteku_perek_A_gyorsabb_jobb.pdf
•   Strojin, Gregor. 2012, Building Interoperability for European Civil Proceedings Online,
    Case study – Slovenia (Izgradnja interoperabilnosti za evropske parnične postupke na
    mreži, studija slučaja - Slovenija), na adresi
    http://www.irsig.cnr.it/BIEPCO/documents/case_studies/COVL%20Slovenija%20case%2
    0study%2025042012.pdf
•   Whelan, Christopher (ed.). 1990. Small Claims Courts - A Comparative Study (Sudovi za
    sporove male vrijednosti – komparativna studija), Clarendon Press: Oxford, uključujući:
        o Weller, Ruhnka and Martin, American Small Claims Courts (Američki sudovi za
            sporove male vrijednosti)
        o Yin and Cranston, Small Claims Tribunals in Australia (Tribunali za sporove male
            vrijednosti u Australiji)




                                                                                              69
       o Frame, Claims Tribunal System in New Zealand (Sistem tribunala za sporove na
         Novom Zelandu)

Sudska praksa
   •   Ustavni sud Bosne i Hercegovine, predmet br. U/12
   •   Ustavni sud RS u svojoj Odluci br. U-32/16 od 28. februara / veljače 2017. godine
   •   Odluka Ustavnog suda RS br U-65/17 od 23. maja / svibnja 2018. godine
   •   ECtHR, Kreuz protiv Poljske, Apelacija br. 28249/95, na adresi
       http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-59519
   •   ECtHR, Ponka protiv Estonije, Apelacija br. 64160/11, na adresi
       http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-142950
   •   Odluka Komore od 19 jula / srpnja 1995. godine (ref.: 1 BvR 1506/93), BVerfG (na
       njemačkom jeziku)
   •   Air Canada protiv Državnog sekretara za trgovinu, [1983] 2 AC 394 (UK)

Zakoni i propisi
   •   Zakon o parničnom postupku FBiH
   •   Zakon o parničnom postupku RS
   •   Zakon o parničnom postupku BD
   •   Zakon o parničnom postupku SFRJ
   •   Zakon o porodici FBiH
   •   Zakon o porodici RS
   •   Zakon o porodici BD
   •   Zakon o radu FBiH
   •   Zakon o radu RS
   •   Zakon o sudskim taksama Unsko-sanskog kantona
   •   Zakon o sudskim taksama Zeničko-dobojskog kantona
   •   Zakon o sudskim taksama Bosansko podrinjskog kantona
   •   Zakon o sudskim taksama Sarajevskog kantona
   •   Zakon o sudskim taksama Tuzlanskog kantona
   •   Zakon o sudskim taksama Srednjebosanskog kantona
   •   Zakon o sudskim taksama Kantona 10
   •   Zakon o sudskim taksama Hercegovačko-neretvanskog kantona
   •   Zakon o sudskim taksama Republike Srpske
   •   Zakon o sudskim taksama Zapadnohercegovačkog kantona
   •   Zakon o sudskim taksama Posavskog kantona
   •   Zakon o sudskim taksama Brčko Distrikta
   •   Zakon o parničnom postupku, Austrija
   •   Zakon o parničnom postupku, Danska
   •   Zakon o parničnom postupku, Estonija
   •   Zakon o parničnom postupku, Njemačka
   •   Zakon o parničnom postupku, Letonija
   •   Zakon o parničnom postupku, Slovenija



                                                                                           70
•   Regulativa (EC) br. 861/2007 Evropskog parlamenta i vijeća od 11. jula / srpnja 2007.
    godine kojom se uspostavlja evropski postupak za sporove male vrijednosti




                                                                                       71
Aneks 4: Istorijski pregled razvoja sporova male vrijednosti
Porijeklo sudova za sporove male vrijednosti može se pratiti nazad do tradicije
anglosaksonskog prava.71 Za kompleksne i legalističke parnice u zemljama anglosaksonskog
prava smatralo se da su izvan domašaja običnog čovjeka. Prema tome, već u 18. stoljeću,
Sjeverna Irska, Engleska i Vels su počeli da uspostavljaju sudove i tribunale koji bi
obezbjeđivali jeftinu i neformalnu pravdu. Veoma često donosioci odluka nisu bili sudije, već
advokati ili čak laici od kojih se očekivalo da presuđuju na osnovu svog opšteg uvida u to šta
je pravično i ravnopravno.

U Sjedinjenim Državama su prvi sudovi za sporove male vrijednosti uspostavljeni početkom
20. stoljeća. Model Sjedinjenih Država uključivao je pet osnovnih komponenti: (1) sudski
troškovi su svođeni na minimum; (2) podnesci su u velikoj mjeri pojednostavljeni; (3) sudska
procedura je ostavljena na slobodno odlučivanje sudije, a formalna pravila o dokazima su
eliminisana; (4) od sudija i sudskih službenika očekivalo se da pomognu strankama u parnici u
toku pripremanja suđenja i u toku suđenja, tako da bi pravno zastupanje bilo nepotrebno; i
(5) sudijama je dato ovlašćenje da dozvole plaćanje dosuđenog iznosa u ratama.72 Uz to,
sudske takse su bile izuzetno niske.

U šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća je pokret za zaštitu potrošača
podstakao obnovljeni interes za sudove za sporove male vrijednosti u cijelim Sjedinjenim
Državama, te u Kanadi, Australiji i Novom Zelandu. Pojavile su se bojazni, posebno u
Sjedinjenim Državama, da su te sudove preuzele kompanije za naplaćivanje dugova i velika
preduzeća, što se nadvilo kao sjenka nad inicijalnom namjenom sudova da služe licima koja
žive od zarađenih plata i malim preduzetnicima. Vođene su mnoge diskusije sa sudovima za
sporove male vrijednosti, kako u Sjedinjenim Državama tako i u drugim zemljama, o tome da
li bi bilo mudro da se u potpunosti zabrani pravno zastupanje, čime bi se izjednačila pravila
igre za sve stranke u parnicama i/ili da se oblast nadležnosti tih sudova ograniči samo na tužbe
potrošača, čime bi se zatvorila vrata za velike tužitelje i njih bi se ponovo usmjerilo na opšti
parnični postupak. Određene jurisdikcije su zaista poduzele takve korake.73 Kvebek je
zabranio pravno zastupanje u sudovima za sporove male vrijednosti. Australija je ograničila
oblast nadležnosti tribunala za sporove male vrijednosti i dozvolila pravno zastupanje samo u
onim predmetima u kojima su sve stranke saglasne sa njim. Novi Zeland je takođe isključio
advokate iz procedure i zatražio od podnosilaca da dokažu da je materija za koju su tražili
prosuđivanje zaista bila u sporu, kako bi se spriječilo korištenje tribunala za sporove male
vrijednosti kao jeftinog foruma za naplaćivanje dugova.


71
   Ovaj istorijski pregled velikim dijelom je zasnovan na informacijama iz rada autora Whelan, Christopher (ed.).
1990. Small Claims Courts - A Comparative Study (Sudovi za sporove male vrijednosti – Komparativna studija),
Clarendon Press: Oxford.
72
   Vidjeti u radu autora Weller, Ruhnka and Martin, American Small Claims Courts (Američki sudovi za sporove
male vrijednosti), strana 5, ibid.
73
   Mnoge od jurisdikcija sa anglosaksonskim pravom imaju federalnu strukturu ili su na drugi način domaćin
mnogo različitih sudova za sporove male vrijednosti, pri čemu svi oni imaju svoje specifičnosti. Prema tome, iako
se ovdje razmatraju određene zajedničke odlike i trendovi, treba imati na umu da su postojale velike varijacije u
pravilima i odlikama sudova za sporove male vrijednosti, čak i unutar iste zemlje.




                                                                                                              72
Još jedna prominentna odlika sudova za sporove male vrijednosti bila je stavljanje naglaska
na mirenje. U Australiji bi tribunal imao dužnost da ulaže najveće moguće napore da dovede
strane do prihvatljivog namirenja. Tek nakon rada na prihvatljivom namirenju moglo se preći
na presuđivanje stvari.74 Slično tome, na Novom Zelandu, primarna funkcija tribunala je bila
da se pokuša da se stranke dovedu do dogovorenog namirenja.75

U kontinentalnoj Evropi je interes za sporove male vrijednosti bio ograničen i u opštem
slučaju se pojavio kasnije. Jedan izuzetak koji vrijedi pomenuti je Austrougarska, koja je uvela
specijalni postupak za sporove male vrijednosti već 1873. godine. Njegove odredbe su
uglavnom bile preuzete u Zakonu o parničnom postupku iz 1895. godine. Te rane odredbe o
sporovima male vrijednosti bile su ograničene što se tiče pojednostavljenja koja su uvodile u
poređenju sa jurisdikcijama sa anglosaksonskim pravom. Regulisale su sadržaj
pojednostavljenog protokola glavnog ročišta i dodatno zahtijevale da se, po pravilu, u takvim
predmetima treba odlučivati u okviru samo jednog ročišta. Presuda bi se obično izricala
usmeno, u toku istog ročišta. Ako su obje stranke bile prisutne, pisani primjerak presude bi se
dostavljao samo na zahtjev jedne od stranaka. Ako stranka nije bila prisutna na ročištu, pisana
kopija presude morala se dostavljati objema strankama. Žalba na presudu bila je ograničena.
Uspješna implementacija elektronskog naloga za plaćanje u platnom sistemu u Austriji
početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća drastično je smanjila potrebu za postupkom
za sporove male vrijednosti. Nakon nekoliko ograničenja originalnog sadržaja postupka,
zakonodavac je konačno 1983. godine ukinuo posebna pravila. Obrazloženje za to je bilo da
bi održavanje postupka za sporove male vrijednosti bilo besmisleno u svjetlu postojećih
ograničenja vezanih za žalbe. Ipak, Austrija sada ima nekoliko pojednostavljen ih pravila koja
se odnose na tužbe ispod različitih pragova i ona su razmatrana u ovoj komparativnoj analizi.

Pravni sistem SFRJ je bio pod snažnim uticajem austrijske pravne tradicije. Prema tome, SFRJ
je bila jedan od pionira u uvođenju postupka za sporove male vrijednosti u kontinentalnoj
Evropi. To je učinjeno 1972. godine. Odredbe su se primjenjivale na sporove u vrijednosti do
800 dinara i bile su veoma slične ranim austrijskim odredbama. Takođe su mnogo detaljnije
regulisale sadržaj protokola glavnog ročišta i propisivale da sudska presuda mora da se izrekne
na kraju glavnog ročišta. Temelji za žalbe su ponovo bili ograničeni. Zanimljivo je da su se
odredbe za sporove male vrijednosti u SFRJ razlikovale od austrijskih u tome što su predviđale
inicijalnu sesiju mirenja u određenim tipovima sporova male vrijednosti.

Većina evropskih jurisdikcija koje su smatrale da je korisno da se stvori posebni brzi
kolosijek za sporove male vrijednosti uradile su to bez uspostavljanja posebnih sudova, kroz
pojednostavljivanje određenih aspekata parničnog postupka pri sudovima sa opštom
nadležnošću. Štaviše, iako se čini da je primarni cilj zemalja sa anglosaksonskim pravnim
sistemom bio da se osigura pristup pravdi, posebno za male privilegovane grupe stanovništva,
potrošače i mala preduzeća, u kontinentalnoj Evropi primarna svrha takvih reformi je, kako

74
   Vidjeti rad Yin and Cranston, Small Claims Tribunals in Australia (Tribunali za sporove male vrijednosti u
Australiji), 1990. Small Claims Courts - A Comparative Study(Sudovi za sporove male vrijednosti –
Komparativna studija), Clarendon Press: Oxford. strana 59.
75
   Vidjeti rad Frame, Claims Tribunal System in New Zealand (Sistem tribunala za sporove na Novom Zelandu),
1990. Small Claims Courts - A Comparative Study (Sudovi za sporove male vrijednosti – Komparativna studija),
Clarendon Press: Oxford. strana 75.


                                                                                                           73
se čini, bila da se postigne efikasnost. Dostupnost pravde se smatrala dodatnom koristi, ali
postupci za sporove male vrijednosti obično su uvođeni kako bi se pomoglo sudovima da
rasporede svoje ograničene resurse na efikasan način, kroz osiguravanje da se nepotrebno
veliki napori ne troše na minorne predmete.




                                                                                         74
Aneks 5: Pristupi regulisanju sporova male vrijednosti
Različite jurisdikcije su zauzele različite pristupe za regulisanje sporova male vrijednosti. Oni
se kreću od veoma detaljnih, posebno posvećenih odjeljaka u zakonima o parničnom
postupku u kojima se navodi svako moguće pojednostavljenje postupka, preko otvorenih lista
prihvatljivih pojednostavljenja, te do veoma lakonskih, opštih pravila koja daju sudijama
mogućnost slobodnog odlučivanja i ostavljaju sudskoj praksi da oblikuje konačni opseg
mogućih pojednostavljenja. Za razliku od BiH, većina jurisdikcija koje su analizirane ne
razlikuje građanske i privredne sporove male vrijednosti. Slovenija je jedina druga analizirana
zemlja koja pravi tu razliku.

U BiH je postupak koji se primjenjuje na predmete sporova male vrijednosti regulisan u
članovima 428-433 zakona o parničnom postupku RS i FBiH i članovima 421-426 Zakona o
parničnom postupku BD. U RS postoji i nekoliko specijalnih proceduralnih pravila o
privrednim predmetima koja se primjenjuju i na privredne sporove male vrijednosti. U
područjima u kojima odgovarajući odjeljci zakona o parničnom postupku ne predviđaju
specijalna pravila primjenjuju se pravila opšteg parničnog postupka.

U Sloveniji76, Letoniji77 i Danskoj78, postupak za sporove male vrijednosti takođe je regulisan
u posebno posvećenim odjeljcima proceduralnih zakona. U Estoniji su pravila navedena u
samo jednom članu79, a neki od njihovih aspekata su dodatno razvijeni u nekoliko drugih
odredbi. Estonska odredba o sporovima male vrijednosti uključuje otvorenu listu načina na
koje bi procedura mogla da bude pojednostavljena. Sud ima slobodu da izabere koja
pojednostavljenja će da primijeni. Godine 2006., kada je postupak prvi put uveden,
dozvoljavao je sudijama da olakšaju postupak bez propisivanja koji aspekti procesa bi mogli
da budu pojednostavljeni. Tako široko slobodno odlučivanje je dovelo do oklijevanja sudija
oko toga da li da koriste postupak i kako da ga koriste. Zakonodavna izmjena iz 2009. godine
uvela je tekući otvoreni katalog pojednostavljenja, što je postupak učinilo operativnim. Iako
lista nije iscrpna, lica koja rade u praksi izvještavaju da se sudije drže propisanih
pojednostavljenja i ne koriste nikakva dodatna.

 Član 405, Zakon o parničnom postupku, Estonija
 § 405. Pojednostavljeni postupak
 (1) Sud prosuđuje o radnji kroz pojednostavljeni postupak prema slobodnom odlučivanju suda,
 uzimajući u obzir opšte proceduralne principe koje propisuje ovaj Zakon ako se radnja odnosi na
 vlasničku tužbu i vrijednost radnje ne premašuje iznos koji odgovara iznosu od 2.000 eura na glavnoj
 tužbi i 4.000 eura zajedno sa kolateralnim tužbama. Između ostalog, pri sprovođenju postupka u
 takvoj radnji, sljedeće je dozvoljeno:
 1) unositi proceduralne akte u zapisnik samo do one mjere do koje sud to ocijeni neophodnim, te
 spriječiti pravo na unošenje bilo kakvih prigovora u zapisnik;
  2) odrediti rok koji se razlikuje od roka koji je propisan u zakonu;
  3) [opozvano - RT I, 21.05.2014. godine, 1 – stupanje na snagu 01.01.2015. godine]

76
   Poglavlje 30, Zakon o parničnom postupku, Slovenija.
77
   Poglavlje 30.3, Zakon o parničnom postupku, Letonija.
78
   Poglavlje 39, Zakon o parničnom postupku, Danska.
79
   Član 405, Zakon o parničnom postupku, Estonija.


                                                                                                   75
  4) priznati lica koja nisu konkretno navedena u zakonu kao ugovorne zastupnike učesnika u
 postupku;
  5) odstupiti od odredbi zakona vezano za formalne zahtjeve za obezbjeđivanjem i prihvatanjem
 dokaza i priznati kao dokaze takođe načine dokazivanja koji nisu predviđeni zakonom, uključujući i
 izjavu učesnika u postupku koja nije data pod zakletvom;
  6) odstupiti od odredbi zakona vezano za formalne zahtjeve za uručivanjem proceduralnih
 dokumenata i za to da se dokumenti predstavljaju učesnicima u postupku, osim za uručenje radnje
 tuženom;
  7) izostaviti postupak prije suđenja ili sudsku sjednicu;
  8) uzimati dokaze prema svojoj inicijativi;
  9) donijeti presudu o materiji bez opisnog dijela i izjave o razlozima;
  10) proglasiti da je odluka koja je donesena u materiji bez odlaganja izvršiva takođe i u drugim
 slučajevima osim onih koji su propisani u zakonu ili bez obezbjeđenja koje je propisano zakonom.
  (2) U predmetu koji je konkretno opisan u pododjeljku (1) ovog odjeljka, sud garantuje da se
 temeljna prava i slobode i suštinska proceduralna prava učesnika u postupku poštuju i da će se
 učesnika u postupku saslušati ako on ili ona to zatraži. Za tu namjenu ne mora da se održava sjednica
 suda.
  (3) Sud može da održava postupke na način koji je konkretno propisan u pododjeljku (1) ovog
 odjeljka bez potrebe da se o tome donosi posebna presuda. Učesnici u postupku će i dalje biti
 obaviješteni od strane suda o svom pravu da ih se sasluša na sudu.

Odredbe o sporovima male vrijednosti koje su u najvećoj mjeri lakonske dostupne su u
Njemačkoj i Austriji. Prema tome, u Njemačkoj, samo jedan kratak tekst u Zakonu o
parničnom postupku daje sudovima slobodu odlučivanja pri implementaciji opštih pravila u
sporovima sa vrijednošću do 600 eura. Dodatni tekst ograničava u značajnoj mjeri žalbe za
sporove koji su ispod istog praga.


 Zakon o parničnom postupku, Njemačka
 Član 495a
 Postupci koji se obavljaju po ravnopravno primjenjivanom slobodnom odlučivanju suda
 Sud može da odluči, prema svom ravnopravno primjenjivanom slobodnom odlučivanju, o tome
 kako da implementira svoje postupke ako vrijednost spora ne premašuje iznos od 600 eura. Nakon
 što se odgovarajuća primjena izvrši, materija se mora rješavati usmenim argumentom.

U Austriji postoje različiti novčani pragovi koji su vezani za različita pojednostavljenja. Ovo
nije postupak za sporove male vrijednosti u klasičnom značenju. Ipak, instruktivno je da ovo
istražiti zbog bliskih veza austrijske pravne tradicije i pravnih sistema zemalja koje su nekada
bile dio SFRJ. Korisno je i primijetiti da ima sistema u kojima različiti pragovi mogu da
otključaju različite tipove proceduralnih pojednostavljenja.




                                                                                                    76
Aneks 6: Elektronska anketa
Rezultati ankete na bosanskom / srpskom / hrvatskom jeziku dostupni su na:
http://pubdocs.worldbank.org/en/631931563396220423/Component-2-Fast-Tracking-
Small-Claims-in-BiH-Annex-Survey-Results

                          Anketa o sporovima male vrijednosti

Ova anketa sprovodi se u okviru Programa tehničke podrške za privredno pravosuđe
koji implementira Svjetska banka, a finansira Fond za dobro rukovođenje Ujedinjenog
Kraljevstva. Namjena ankete je da se dobiju informacije o stavovima pravne zajednice
BiH vezano za parnice za sporove male vrijednosti i mogućnosti za njihovo
unaprjeđivanje. Rezultati studije koristiće se u komparativnoj analizi postupaka za
sporove male vrijednosti u BiH i različitim oblastima odgovornosti EU.

   1. Šta ste po profesiji?

   •   Sudija
   •   Sudski saradnik
   •   Advokat
   •   Pravnik
   •   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

   2. U kojem entitetu BiH radite (možete da izaberete više od jednog odgovora)?

   •   Federacija BiH
   •   Republika Srpska
   •   Distrikt Brčko

   3. Koliko često radite na postupcima za sporove male vrijednosti?

   •   Najveći dio mog posla odnosi se na sporove male vrijednosti
   •   Oko polovine mog posla odnosi se na sporove male vrijednosti
   •   Manji dio mog posla odnosi se na sporove male vrijednosti
   •   Ne radim na sporovima male vrijednosti

   4. Šta mislite o nivou praga ispod kog se primjenjuju pravila za sporove male
      vrijednosti?

   •   Prag je prikladan
   •   Prag je previsok
   •   Prag je prenizak
   •   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

   5. Kakvi su Vaši utisci vezano za sudske takse u predmetima sporova male
      vrijednosti?


                                                                                   77
•   Stranke ih obično plaćaju unaprijed
•   Stranke ih obično ne plaćaju unaprijed
•   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

6. Da li mislite da bi sudske takse u BiH mogle da se reformišu na jedan od sljedećih
   načina (možete da izaberete više od jednog odgovora)?

•   Plaćanje taksi unaprijed bi trebalo da bude obavezno, osim u predmetima u kojima je
    stranku sud oslobodio od obaveze plaćanja takse
•   Jedinstvena taksa bi trebalo da dospijeva za razmatranje predmeta u jednoj instanci
    (umjesto odvojenih taksi za tužbu, za presudu i za odgovor tuženog)
•   Takse bi trebalo da budu smalene
•   Takse bi trebalo da budu povećane
•   Nikakve promjene ne treba da se izvrše
•   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

7. Mislite li da bi podnošenje tužbi za sporove male vrijednosti trebalo da se
   pojednostavi na neki od sljedećih načina (možete da izaberete više od jednog
   odgovora)?

•   Uvođenje obrazaca za podnošenje sporova male vrijednosti
•   Uvođenje elektronskog portala za podnošenje sporova male vrijednosti
•   Obezbjeđivanje pomoći podnosiocu od strane sudskog osoblja za podnošenje
    sporova male vrijednosti
•   Nikakve promjene ne treba da se izvrše
•   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

8. Mislite li da bi sud trebalo da ima pravo slobodnog odlučivanja o tome da li d a
   primjenjuje postupak za sporove male vrijednosti ili ne, na osnovu stepena
   kompleksnosti predmeta?

•   Da
•   Ne
•   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

9. Mislite li da bi u BiH faza predmeta sporova male vrijednosti prije suđenja mogla
   da bude skraćena na neki od sljedećih načina (možete da izaberete više od jednog
   odgovora)?

•   Eliminisanje faze prije suđenja u potpunosti i pozivanje tuženog na glavno ročište
    zajedno sa obavještenjem o tužbi
•   Zadržavanje dijela faze prije suđenja koji je u pisanom obliku (tj. razmjena
    dokumenata), ali eliminisanje ročišta prije suđenja
•   Zadržavanje ročišta prije suđenja ali eliminisanje razmjene dokumenata


                                                                                         78
•   Uvođenje kraćih rokova za fazu prije suđenja
•   Nisu neophodne nikakve promjene faze prije suđenja
•   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

10. Mislite li da bi se ijedno od sljedećih pojednostavljenja pravila o dokazima moglo
    uvesti u postupak za sporove male vrijednosti (možete da izaberete više od jednog
    odgovora)?

•   Dozvoljavanje sudu slobodnog odlučivanja pri odbijanju da prihvati određene
    dokaze, ako oni nisu dovoljno relevantni ili je njihovo prikupljanje preskupo
•   Dozvoljavanje sudu da prihvati pisane izjave svjedoka umjesto njihovog ispitivanja
    pod zakletvom na sudskom ročištu
•   Dozvoljavanje sudu da prihvati pisane izjave sudskih vještaka umjesto njihovog
    ispitivanja pod zakletvom na sudskom ročištu
•   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

11. Mislite li da bi se moglo uvesti ijedno od sljedećih pojednostavljenja pravila o
    ročištima za postupak za sporove male vrijednosti (možete da izaberete više od
    jednog odgovora)?

•   Dozvoljavanje sudu da razmatra predmet isključivo u pisanom obliku, osim u slučaju
    da ijedna od stranaka konkretno zatraži ročište
•   Pojednostavljivanje zahtjeva za protokolisanje ročišta
•   Zahtijevanje od suda da donese presudu o predmetu u ne više od jednog ročišta
•   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

12. Mislite li da bi sadržaj sudske presude u predmetima sporova male vrijednosti
    trebalo da se skrati / pojednostavi u poređenju sa opštim parničnim postupkom ?

•   Da
•   Ne
•   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

13. Da li mislite da bi trebalo da se ijedno od sljedećih pojednostavljenja uvede i u
    žalbeni postupak za sporove male vrijednosti (možete da izaberete više od jednog
    odgovora)?

•   Na nivou žalbe, sporove male vrijednosti mogao bi da razmatra samo jedan sudija,
    umjesto vijeća od tri sudije
•   Na nivou žalbe, ne bi trebalo da se održavaju ročišta za predmete sporova male
    vrijednosti
•   Na nivou žalbe bi trebalo da se skrate rokovi za sporove male vrijednosti
•   Nema potrebe za pojednostavljenjima za sporove male vrijednosti na nivou žalbe
•   Drugo (molimo da opišete konkretnije)




                                                                                         79
   14. Šta mislite o trajanju postupka za sporove male vrijednosti u Federaciji BiH?

   •   Mnogo su kraći od opšteg postupka
   •   Neznatno su kraći od opšteg postupka
   •   Nema razlike koja bi mogla da se primijeti
   •   Neznatno su duži od opšteg postupka
   •   Mnogo su duži od opšteg postupka
   •   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

   15. Šta mislite o trajanju postupka za sporove male vrijednosti u Republici Srpskoj?

   •   Mnogo su kraći od opšteg postupka
   •   Neznatno su kraći od opšteg postupka
   •   Nema razlike koja bi mogla da se primijeti
   •   Neznatno su duži od opšteg postupka
   •   Mnogo su duži od opšteg postupka
   •   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

   16. Šta mislite o trajanju privrednih sporova male vrijednosti u poređenju sa
       građanskim sporovima male vrijednosti u Federaciji BiH?

   •   Privredni sporovi su mnogo kraći od građanskih
   •   Privredni sporovi su neznatno kraći od građanskih
   •   Nema razlike koja bi mogla da se primijeti
   •   Privredni sporovi su neznatno duži od građanskih
   •   Privredni sporovi su mnogo duži od građanskih
   •   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

   17. Šta mislite o trajanju privrednih sporova male vrijednosti u poređenju sa
       građanskim sporovima male vrijednosti u Republici Srpskoj?

   •   Privredni sporovi su mnogo kraći od građanskih
   •   Privredni sporovi su neznatno kraći od građanskih
   •   Nema razlike koja bi mogla da se primijeti
   •   Privredni sporovi su neznatno duži od građanskih
   •   Privredni sporovi su mnogo duži od građanskih
   •   Drugo (molimo da opišete konkretnije)

   18. Kakve preporuke imate za unaprjeđivanje postupka za sporove male vrijednosti u
       FBiH?

Molimo da opišete podrobnije:

   19. Kakve preporuke imate za unaprjeđivanje postupka za sporove male vrijednosti u
       RS?


                                                                                          80
Molimo da opišete podrobnije:

   20. Kakve preporuke imate za unaprjeđivanje postupka za sporove male vrijednosti u
       Distriktu Brčko?

Molimo da opišete podrobnije:




                                                                                    81