39737 v. 2 Procena siromastva na Kosovu Tom II. Procena trendova iz neuporedivih podataka 3. oktobar 2007 Svetska banka Zavod za Statistiku Kosova Region Evrope i centralne Azije Socijalne Statistike Sluzba za smanjenje siromastva i Statistike zivotnog standarda ekonomsko upravljanje http://www.worldbank.org/ECA/poverty http://www.ks-gov.net/ESK VALUTA I EKVIVALENTNE JEDINICE (od 3. oktobra 2007.) Jedinica valute = Evro 1 US$ = 0.71 Evro SKRAENICE AE Ekvivalent odraslog CPI Indeks potrosackih cena Dom Domainstvo EAR Evropska angencija za rekonstrukciju IBD Istrazivanje budzeta domainstva IMZS Istrazivanje merenja zivotnog standarda ITPD Istrazivanje troskova i prihoda domainstva JE Jugoistocna Evropa KDSP Plan i razvojna strategija za Kosovo LIC Zemlje sa niskim prihodom MIC Zemlje sa srednjim prihodom MMF Meunarodni monetarni fond MRSP Ministarstvo za rad i socijalna pitanja PA05 Procena siromastva 2005 PEIR Javna potrosnja i institucionalni pregled PIS Privremene institucije samouprave PO Popisna oblast SIDA Svedska agencija za meunarodni razvoj TRG Tehnicka radna grupa UNMIK UN misija na Kosovu ZSK Zavod za statistiku Kosova SADRZAJ ZAHVALNOST..............................................................................................................................I POGLAVLJE 1: ISTRAZIVANJE BUDZETA DOMAINSTAVA (IBD) I PRAENJE SIROMASTVA NA KOSOVU..................................................................................................... 1 A. POSTOJE PROBLEMI UPOREDIVOSTI PODATAKA ................................................................. 2 B. TEZINSKI FAKTORI UZORAKA UNOSE DODATNU NESIGURNOST ........................................ 3 C. VEROVATNE POSLEDICE: POTROSNJA................................................................................. 4 D. VEROVATNE POSLEDICE: PROCENE SIROMASTVA .............................................................. 6 POGLAVLJE 2: SIROMASTVO ­ ALTERNATIVNE PROCENE....................................... 9 A. POST-STRATIFIKACIJA ...................................................................................................... 12 B. POREENJE SAMO 2003. I 2005. GODINE ......................................................................... 14 C. METODOLOGIJA UPOREDIVIH SKUPOVA POTROSNJE........................................................ 15 D. POREENJE SVIH GODINA................................................................................................. 17 E. UPOREIVANJE PODATAKA O SIROMASTVU IZ IMZS I IBD ............................................. 18 POGLAVLJE 3: ZAKLJUCCI I PREPORUKE .................................................................... 21 A. PREPORUKE ...................................................................................................................... 21 PRILOG A: TABELE I PODACI ......................................................................................... 23 PRILOG B: REZULTATI DOBIJENI KORISENJEM RAZLICITIH DEFINICIJA GODINA ISTRAZIVANJA........................................................................................................ 29 LITERATURA ............................................................................................................................ 33 Spisak tabela Tabela 1.1: Velicina Stanovnistva Po Ciklusu Istrazivanja I Godini ............................................. 4 Tabela 1.2: Pregled Ogranicenja Istrazivanja I Njihov Uticaj Na Procene Siromastva ................. 5 Tabela 1.3: Siromastvo Brojano Po Glavi Po Lokaciji I Etnickim Oblastima, Koristei Metodologiju Pa05 .......................................................................................................................... 7 Tabela 1.4: Siromastvo Brojano Po Glavi Po Etnickoj Pripadnosti Nosioca Domainstva........... 8 Tabela 2.1: Pregled Rezultata Metodologija Za Uporedive Procene Siromastva.......................... 11 Tabela 2.2: Pregled Procena Siromastva Iz Korisenih Metodologija......................................... 12 Tabela 2.3: Stope Siromastva Sa Sadasnjim Ponderisanim I Ponovno Ponderisanim Vrednostima.................................................................................................... 13 Tabela 2.4: Postupak Uzorkovanja U Istrazivanju Budzeta Domainstava Bosne I Hercegovine 14 Tabela 2.5: Stope Siromastva Korisenjem Pa05 Metodologija I Uporedivi Ca ....................... 15 Tabela 2.6: Robustne Granice Siromastva Zasnovane Na Doslednim Prehrambenim Artiklima Granica Siromastva U Hrani Iskljucuje Sopstvenu Potrosnju...........................................16 Tabela 2.7: Stope Siromastva Dobijene Korisenjem Metodologije Redukovane Grupe Proizvoda....................................................................................................................................... 16 Tabela A.1: Uporeivanje Prethodnih Metodologija ................................................................... 23 Tabela A.2: Uporeivanje Istrazivanja.......................................................................................... 25 Tabela A. 3: Procenat Promena U Glavnim Artiklima U Uporeivanju Od Istrazivanja Do Istrazivanja .................................................................................................................................... 26 Tabela A. 4: Alternativne Definicije Potrosackih Kategorija I Stope Siromastva ....................... 26 Tabela A. 5: Dosledno Postavljana Pitanja Kroz 4 Istrazivanja.................................................... 27 Tabela A. 6: Definicija Potrosackih Kategorija Za Razlicite Metodologije................................. 28 Tabela A. 7: Granice Siromastva U Razlicitim Metodologijama (U Evrima, Po Ekvivalentu Odraslog Mesecno)........................................................................................................................ 28 Tabela B.1: Uvoenje Novih Upitnika.......................................................................................... 29 Tabela B.2: Statistika Siromastva Dobijena Korisenjem Pa05 Metodologije ............................ 29 Tabela B.3: Stope Siromastva Dobijene Korisenjem Pa05 Metodologije.................................. 30 Tabela B.4: Detaljna Dijagnostika Siromastva Sa Revidiranim Potrosackim Kategorijama....... 30 Tabela B.5: Stope Siromastva Dobijene Korisenjem Alternativne 31Potrosnje I Metodologijama Granice Siromastva ....................................................................................................................... 31 Spisak slika SLIKA 1.1: UKUPNO STANOVNISTVO U MILIONIMA I VELICINA DOMAINSTVA .... 3 SLIKA 1.2: PROSECNA MESECNA POTROSNJA DOMAINSTVA, U NOMINALNIM CENAMA........................................................................................................................................ 4 SLIKA 1.3: PROCENE STOPE SIROMASTVA I UTICAJ PROMENA U UPITNIKU............. 6 SLIKA 2.1: KUMULATIVNA RASPODELA I RASPODELA GUSTINE POTROSNJE ZA DONJIH 50 PROCENATA STANOVNISTVA........................................................................... 12 Lista okvira OKVIR 2.1: BOSNA I HERCEGOVINA IBD: PRIMER UZORKOVANJA BEZ POPISA .................... 14 OKVIR 2.2: ANALIZA PROMENA .......................................................................................................... 17 ZAHVALNOST Ovaj izvestaj je proizvod zajednickih napora osoblja Zavoda za statistiku Kosova iz Sluzbe za istrazivanje budzeta domainstava, koju cine Baskim Belaqa, Bekim Canoli i Emina Deliu i tehnickog tima Svetske banke, koji cine Endrju Dabalen i Ana Gueorguieva, podrzani od strane Sasun Tsirunijan i Spenda Ahmetija. Izvestaju je doprinela podrska Odeljenja za meunardni razvoj Ujedinjenog kraljevstva, koje je velikodusno finansiralo Poverenicki fond kao podrsku izgradnje kapaciteta i analitickih aktivnosti Programskog rada na siromastvu zapadnog Balkana. Ovaj izvestaj ne bi bio mogu bez veoma velikog ukljucivanja i podrske Odeljenja za socijalnu statistiku Zavoda za statistiku Kosova. Tim se ljubazno zahvaljuje analitickom radu IMF-a (Makro statistike), EAR i Ministarstvu za poljoprivredu PIS, KKS i Vlaznimu Bitiiju (Migracije). Timu su veliki doprinos predstavljali komentari i smernice dobijeni od Petera Lanjouva (saradnik recenzent), Pierele Paci (saradnik recenzent), Asad Alama, Ardo Hansona, Elizabet Huibens, Feliksa Martina, Kantan Sankar, Dzulian Lampieti, Ruslana Jemcova, Kinon Skot, Gero Karleto, Markusa Goldstajna, Gabrijel Demombines, Huana Munjoza i Johana Mistiaenu. Izradi ovog izvestaja izuzetno su doprinele izvrsne prireivacke sposobnosti Suzan Padilja. i POGLAVLJE 1: ISTRAZIVANJE BUDZETA DOMAINSTAVA (IBD) I PRAENJE SIROMASTVA NA KOSOVU Od 2002. godine Kosovo sprovodi godisnja ispitivanja budzeta domainstava (IBD). Na prvi pogled, raspolozivost godisnjih preseka detaljnih podataka o troskovima za potrosnju domainstava treba da sugerise da bi trebalo da budemo u stanju da pratimo siromastvo i nejednakost tokom vremena. Meutim ispitivanje promena u siromastvu i nejednakosti tokom vremena na Kosovu nosi nekoliko izazova. Glavni problem je uporedivost podataka zbog (i) promena u izgledu ispitivanja i (ii) velikih gresaka uzorkovanja. Prvo, veoma raznolika iskustva u drugim zemljama su pokazala da cak i male promene u nacinu prikupljanja podataka o troskovima/potrosnji ili prihodima mogu da imaju znacajan uticaj na procenu siromastva. Ova iskustva su dokumentovala da do razlika u proceni siromastva tokom vremena moze da doe zbog promena u nacinu ispitivanja, a ne zbog stvarnih promena u materijalnom polozaju domainstava. Sa druge strane tezinski faktori uzoraka ispitivanja uslozili su problem posto oni uvode pristrasnost ili gresku uzorkovanja koje nije mogue izmeriti. Uzorkovanje je zasnovano na zastarelim podacima o stanovnistvu i uz ograniceni nadzor ispitivanja. U ovom izvestaju koristimo nekoliko metoda da bi napravili procene siromastva koje su dosledne tokom vremena. Prvo, pokusali smo da napravimo uporedivu potrosnju sabiranjem stavki koje su bile definisane na isti nacin i fokusirali smo se samo na godine u kojima upitnici nisu menjani. Drugo, koristimo postupak prilagoavanja koji se oslanja na nekoliko promenjljivih cija se definicija nije menjala tokom vremena da bi azurirali distribuciju siromastva tokom vremena. Rezultati ovih razlicitih metoda pokazuju da je u periodu od 2002. do 2006. siromastvo bilo veliko, iznosilo je oko 45 procenata, a ne postoji dokaz da je doslo do odrzivog poboljsanja u materijalnom polozaju domainstava na Kosovu. Preporuke za prikupljanje podataka za praenje siromastva koje proizilaze iz istrazivanja su, prvo, odrzavanje doslednosti u anketnom upitniku, drugo, sprovoenje popisa stanovnistva i tree naglasak na boljoj administraciji i dokumentaciji istrazivanja. 1.1 Prva procena siromastva za Kosovo sprovedena je 2001. na osnovu istrazivanja Merenje zivotnog standarda koje je izvrseno nad 2880 domainstava u periodu od septembra do decembra 2000. godine. Mada nije odrzan popis, ucinjeni su napori da se stvori reprezentativni uzorak stanovnistva Kosova. Bile su napravljene azurirane liste domainstava i izvuceni su reprezentativni uzorci po regionima odgovornosti (AOR), ruralnim/urbanim i etnickim albanskim/srpskim oblastima. 1.2 U junu 2002. godine na Kosovu je pocelo sprovoenje istrazivanja budzeta domainstava (IBD). IBD je izvrsio Zavod za statistiku Kosova uz tehnicku pomo Svedske statistike koju je finansirala SIDA. Do danas su sprovedena cetiri kruga IBD (Tabela 1.1). ZSK je zajedno sa Svedskom statistikomodredio uzorak koji treba da bude istrazen svakog maja meseca. Prvo IBD istrazivanje pocelo je juna 2002. godine i trajalo je do maja naredne godine. Drugo istrazivanje (2003) je pratilo isti ciklus. Ali 2005. godine ZSK je presao na kalendarsku godinu (od januara do decembra iste godine) za unosenje razlika u upitnicima, ali zadrzavajui vremenski okvir uzorkovanja koji pocinje sredinom godine. Prema tome, trenutno, svaki upitnik se proteze na dva uzorka. 1.3 Istrazivanje budzeta domainstava daje solidnu osnovu za praenje siromastva na Kosovu. IBD je postalo kljucno istrazivanje u kosovskim naporima da se izgradi dugorocni sistem za nadgledanje i procenu. Ono ima neke osnovne principe odrzivog istrazivanja. U potpunosti je finansirano od strane vlade, a sprovodi ga osoblje ZSK (uz tehnicku podrsku razvojnih partnera). Sluzba za IBD ZSK takoe je predstavila inovacije u tradicionalnom IBD-u, ukljucujui dodatne module, od kojih je najnoviji bio onaj o migraciji i doznakama (2005) i vremenu korisenja (2006). A. POSTOJE PROBLEMI UPOREDIVOSTI PODATAKA 1.4 Ispitivanje promena u siromastvu i nejednakosti tokom vremena na Kosovu, susree se sa nekoliko izazova. Sa IMZS u 2000. i serijom IBD u 2002. godini, dolazimo u iskusenje da zakljucimo da je mogue praenje promena u materijalnom polozaju u prvoj polovini 2000. godine. Ali postoje prakticni problemi. Glavni problem je to sto podaci nisu uporedivi. Postoje tri promene kroz istrazivanja zbog cega postoje teskoe u praenju promena materijalnog polozaja tokom vremena. U donjem tekstu je dat spisak svake od ovih promena i razmatraju se potencijalne posledice za procenjivanje promena u siromastvu i nejednakosti. (a) Problem # 1: Dnevnik nasuprot seanjima 1.5 Glavna razlika izmeu IBD za 2002. godinu i narednih serija IBD je u nacinu kako su domainstvima postavljana pitanja da se prisete troskova za kupljene robe i usluge. U prvom IBD od domainstava je trazeno da beleze dnevne troskove u periodu od dve nedelje. Ovo se odnosi na hranu, proizvode za sopstvenu potrosnju i veinu neprehrambenih artikala, kao sto su odea, obua i troskovi za obrazovanje i zdravstvo. Prelazak sa kraeg na duzi period registrovanja (nedeljni dnevnik) verovatno e dovesti do toga da domainstva zaborave neke detalje potrosnje pa zbog toga i ne registruju svu potrosnju. Ovo bi verovatno imalo ozbiljan uticaj na proizvode koji se cesto kupuju, kao sto je hrana. (b) Problem #2: Dizajn istrazivanja ­ predefinicija potrosnih artikala 1.6 Druga razlika, koja e najverovatnije imati uticaj na uporedivost podataka u toku serija IBD je nivo razdvajanja potrosnih artikala. Ovo se odvija u dva oblika. U istrazivanju iz 2002. godine, domainstva su belezila potrosne artikle na praznom papiru, ali je u narednim godinama domainstvima obezbeen spisak artikala. Izmeu prvog i drugog istrazivanja nije bilo znacajnih razlika u spisku. Cini se da je domainstvima u toku drugog istrazivanja bio ponuen isti spisak, koji su prijavila intervjuisana 2002. godine Meutim, do 2005. godine, nivo neslaganja je porastao i spisak je sadrzao vise artikala. Najznacajnija promena bila je u nacinu izjavljivanja potrosnje sopstvenih proizvoda. U ovom slucaju artikli grupisani u 12 kategorija (mesni proizvodi, zivina, zitarice, i tako dalje). Pored toga, kada se radi o potrosnji dobara iz sopstvene proizvodnje, period registrovanja nije promenjen sa dnevnog na nedeljni, kao sto je to bio slucaj sa drugim artiklima, ve sa dnevnog na mesecni. Prelazak sa kraeg spiska na duzi (razdvajanje artikala) je verovatno vodilo veoj prijavljenoj potrosnji. (c) Problem #3: Dizajn istrazivanja - IMZS nasuprot IBD 1.7 Kao prvo istrazivanje posle sukoba, IMZS procene i profil siromastva bili bi dobra pocetna tacka za uspostavljanje polazne linije za sistem praenja i procene, koji je sada ucvrsen kroz IBD. Meutim, osim cinjenice da su IMZS i IBD sprovedeni iz istog okvira uzorka ­ to jest, ispitivana domainstva u IBD su izabrana is istih popisnih oblasti koje su izabrane za IMZS ­ ova dva istrazivanja se razlikuju na vise nacina (Tabela A.1). Prvo, raspodela potrosnje se moze da se 2 razlikuje zbog neuspeha da IMZS uzme u obzir razlike koje postoje izmeu sezona. IMZS je sprovoen u periodu od 3 meseca (od septembra do decembra 2000. godine), dok IBD prikuplja informacije od domainstava (mada razlicite svakog meseca) tokom cele godine. Ukoliko se desilo da su tri meseca kada je sprovoen IMZS predstavljali period niske (visoke) potrosnje, tada raspodela potrosnje moze da bude niza (vea) od raspodele prema IBD. Drugo, period belezenja potrosnje, razlkuje se u ova dva istrazivanja. U IMZS, hrana i najcese kupovani neprehrambeni artikli, belezili su se nedeljno ili mesecno, dok su ree kupovana dobra i usluge bili belezeni na 12 meseci. Nasuprot ovome, IBD je prvo zapoceo voenjem dvonedeljnog dnevnika (dnevno belezenje) za hranu i najcese neprehrambene troskove, a zatim je to promenjeno na nedeljno belezenje. Konacno, IMZS je dalo domainstvima mnogo manji spisak potrosackih artikala (46 prehrambenih proizvoda), u poreenju sa spiskom IBD koji sadrzi preko 100 artikala. U prakticnom smislu, tesko je prevazii jednu razliku, ali tri cini problem skoro nepremostivim. B. TEZINSKI FAKTORI UZORAKA UNOSE DODATNU NESIGURNOST 1.8 Tezinski faktori uzoraka uvode dodatnu nesigurnost. IBD na Kosovu koristi popis iz 1981. godine kao referencu za stanovnistvo. Ovo je zatim azurirano Slika 1.1: Ukupno stanovnistvo u milionima i velicina za svaki ciklus istrazivanja domainstva pravljenjem novog spiska popisnih Statistike uzorka oblasti, ali nije jasno kako su 8 azurirane informacije korisene u narednim istrazivanjima. Pored 6.8 6 6.5 zastarelog okvira uzorkovanja zbog 6.1 6.1 ogranicenih sredstava, kontrola na terenu bila je ogranicena. Kao rezultat 4 toga, postoji znacajna neizvesnost koja okruzuje demografsku statistiku 2 IBD-a za svaku godinu. Ona prikazuje 2.1 1.8 1.7 1.5 obuhvaeno stanovnistvo racunato iz tezinskih faktora uzoraka u IBD. U 0 1 2 3 4 okviru svakog ciklusa istrazivanja ono Ukupno stanovnis Velicina domai takoe predstavlja prosecnu velicinu domainstva uzorkovanih domainstava prema godini i ciklusu. Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka. Cini se da je procenjeno stanovnistvo opalo za oko 25 procenata izmeu 2002 i 2005. godine. Gledano iz perspektive ovog perioda, to predstavlja period bez sukoba i/ili neprirodnih sokova u smrtnosti, ne postoji jasno opravdanje za ovu masivnu promenu u proceni stanovnistva. 1.9 Ono sto je zapanjujue je to sto se cini da ponekad istrazivanje dolazi iz potpuno razlicitih populacionih grupa. Konkretno, dok je prosecna velicina domainstva 2002. godine bila blizu 7, ona je pala na oko 6 u 2005. godini. Osim toga, udeo ruralnog stanovnistva se dramaticno promenio. Na primer, ruralno stanovnistvo se smanjilo sa 73 na 65 procenata ukupnog stanovnistva. IMZS iz 2001. godine govori o ruralnom stanovnistvu koje cini 62.4 procenta ukupne populacije. Istrazivanje poljoprivrednih domainstava govori da ruralno stanovnistvo cini oko 65 procenata u 2004. i 2005. godini. Na osnovu iskustva iz Albanije (Carletto et al, 2004.), ocekujemo da stopa unutrasnje mobilnosti ostane prilicno stabilna tokom vremena. Jedna od posledica ove masivne promene u proceni stanovnistva je pojava ogromne nestalnosti u procenjivanju dela stanovnistva ispod granice siromastva. 3 Tabela 1.1: Velicina stanovnistva po ciklusu istrazivanja i godini IBD procene 2002-03 2003-04 2004-05 2005-06 Ukupno stanovnistvo, u 2.1 1.8 1.7 1.5 milionima Broj domainstava, u 306.1 281.6 281 249.4 hiljadama Velicina domainstva 6.8 6.5 6.1 6.1 Ruralno, kao % ukupnog 72.5 73.4 65.9 64.6 stanovnistva Referentsna statistika 2001 2002 2003 2004 2005 stanovnistva. Izvor: IMZS IRS i IPD ID IPD Ukupno stanovnistvo 1.97 1.9 Ruralno, kao % ukupnog 62.4 Ruralno u milionima 1.23 1.3 1.3 1.3 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD i IMZS: Svetska banka, Procena siromastva na Kosovu (2001); Istrazivanje radne snage (IRS) i Istrazivanje poljoprivrednih domainstava (IPD), su procene iz relevantnih publikacija ZSK. C. VEROVATNE POSLEDICE: POTROSNJA 1.10 Iskustva iz celog sveta su dokumentovala uticaj i velicinu razlika na potrosnju u periodu priseanja. U svim slucajevima duzi periodi priseanja vode ka manjim deklarisanim troskovima (Tabela 1.3). Na primer, u Indiji domainstva od kojih je trazeno da Slika 1.2: Prosecna mesecna potrosnja domainstva, u izjave nedeljne troskove za hranu nominalnim cenama imala su 15 do 20 procenata veu potrosnju po glavi stanovnika od Prosecni mesecni troskovi onih od kojih je trazeno da izjave 300 317 320 troskove za hranu za period od 30 280 278 dana, uglavnom zato jer su domainstva sa kraim periodom 200 priseanja izjavljivala vee 193 troskove za hranu po glavi 167 171 149 152 stanovnika (Taroci, 2002; Deaton, 100 125 126 112 2001). U drugoj studiji Deaton (2003) govori o eksperimentu u kojem je skraivanje perioda priseanja za prehrambene artikle 0 1 2 3 4 sa 30 na 7 dana imalo za rezultat Ukupni troskovi Hrana 30 procenata veu potrosnju (1.1 Neprehrambeni procenat dnevno). Amenuvegbe (1990) pokazuje iz istrazivanja Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD . domainstava u Gani da su za 13 najcese kupovanih artikla izjavljeni troskovi padali u proseku za 2.9 procenata za svaki dodati dan. Landzou i Landzou (2001) su pokazali da varijacije u definicijama troskova za hranu do kojih dolazi zbog neslaganja spiskova, imaju za rezultat znacajno nizu potrosnju po glavi stanovnika u zemljama, kao sto su Brazil, Ekvador i El Salvador. Na primer, mesecni troskovi po glavi stanovnika u El Salvadoru bili su 32 i 15 4 procenata vei na desetom i devedesetom postotku za domainstva koja su dobila dugacak spisak. 1.11 Dijagnosticki rad na podacima za Kosovo pokazuje da je na podatke o troskovima uticala promena perioda belezenja. Ovaj obrazac je u skladu sa prethodnim ocekivanjima, kao sto je dokumentovano u gornjem tekstu u vise drugih zemalja. Ovo ukazuje da koristei (2003) rezultate Deatona i konstatujui da na hranu otpada 50 procenata od ukupne potrosnje na Kosovu, trebalo bi da ocekujemo najmanje 4 procenta nizu potrosnju u 2003. godini, u poreenju sa 2002, samo po osnovu promena perioda belezenja (1.1 procenat x 7 x 0.5). U stvarnosti nalazimo da je ukupna srednja potrosnja u 2002. godini, dobijena korisenjem dnevnika, bila za oko 10 procenata vea od srednje potrosnje u 2003. godini, kada je koriseno nedeljno belezenje. To je predstavljalo poveanje od 15 procenata u odnosu na srednju vrednost u 2005. godini. Srednja vrednost potrosnje hrane pala je za 13 procenata u periodu od 2002. do 2003. godine, ali i za 21 procenat u periodu od 2002. do 2005.godine. Tabela 1.2: Pregled ogranicenja istrazivanja i njihov uticaj na procene siromastva Pitanja dizajna Mogui efekti Reference Dokazi uticaja u Interakcija i istrazivanja i podacima IBD konacni efekat na upitnika siromastvo Slab okvir Nereprezentativno Demery i Grootaert Procene stanovnistva: Interakcija sa svim uzorkovanja stanovnistvo, (1994), Howes i 2.1 miliona u 2002/03 ostalim izmerenim velicina Lanjouw (1997) 1.5 u 2005/06 greskama domainstva, Ruralni udeo: istrazivanja i vodi podgrupe koje bi 73% u 2002/03 nemerljivim trebalo da budu 65% u 2005/06 neobjektivnostima stabilne (Tabela 1.1) Prelazak sa Mogue Trenutno nema Sopstvena proizvodnja je Siromastvo: otvorenih na poveanjea u kontrolisanih opala za oko 30% od potcenjeno u 2005- zatvorena izjavljenim eksperimenata 02/03 do 05/06 06 ili precenjeno u pitanja o procenama (Tom I, Tabela A.1) 2002-03 troskovima potrosnje Promena Pad u izjavljenim Za istrazivanje vidi Ukupni troskovi za hranu Siromastvo: perioda troskovima od oko Deaton i Kozel (2005) opali su za 21% od 02/03 potcenjeno u 2002- belezenja sa 4% do 05/06 (Tom I, Tabela 02 ili precenjeno u dnevnog na A.1) 2005-06. nedeljni Promena u Pad u broju Lanjouw i Lanjouw Sopstvena proizvodnja Iinterakcija sa broju kategorija uzrokuje (2001) i mnogi drugi pada za oko 4% nakon promenama u podkategorija pad u izjavljenim promene broja kategorija periodu belezenja i izjavljenih troskovima sa preko 85 na 12. tipu pitanja, pa troskova prema tome ne moze da se izdvoji. Kratak period Precenjeno Gibson (2005) Sezone u procenama Precenjeno belezenja siromastvo siromastva (Tabela B.4) siromastvo Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD i relevantnih referenci. 1.12 Efekat promene perioda belezenja moze da bude posebno ozbiljan za odreene podkomponente potrosnje. Kao sto je pomenuto u gornjem tekstu, belezenje sopstvene potrosnje je proslo kroz dve znacajne promene. Jedna je promena perioda belezenja sa dnevnog na mesecni period. Druga je ta sto je u drugom i narednim istrazivanjima domainstvima dat zbirni spisak na osnovu kojeg su trebali da beleze sopstvenu potrosnju. Tacnije, spisak za sopstvenu potrosnju je promenjen sa 85 u 2002. na 12 artikala u narednim istrazivanjima (Tabela 1.2). Obe promene verovatno imaju za rezultat nedovoljno izvestavanje o troskovima. Srednja 5 vrednost sopstvene potrosnje pala je za 4 procenta u periodu od 2002. do 2003. godine i za 30 procenata u periodu od 2002. do 2005. godine. Obzirom da mali farmeri ­ oni sa manje od 3 hektara zemlje ­ izjavljuju da koriste 70 procenata svojih proizvoda za sopstvenu potrosnju (ZSK, 2005), promene koje su uvedene u praenje ove podkomponente potrosnje predstavljaju ozbiljan problem za verodostojno merenje ukupne potrosnje i konacno, siromastva na Kosovu. 1.13 Mogunost da promena dizajna istrazivanja dovodi do promena u podacima o potrosnji (a time i do promena u materijalnom polozaju) ne moze da bude odbacena. Udeo hrane je pao sa 61 na 54 procenata u periodu od 2002 do 2005. godine Sa jedne strane ovo bi mogao da bude pokazatelj da domainstva postaju bogatija i da prelaze sa prehrambenih proizvoda na neprehrambene. Meutim, dokazi za ovu alternativnu hipotezu nisu jaki. Prvo, makroekonomski podaci pokazuju stabilan inflacioni rezim (mogue cak i deflaciju) i zanemarljiv rast. Drugo, troskovi za neprehrambene proizvode ostaju stabilni u toku istrazivanja, za razliku od hrane i njenih podkomponenata. Konkretno, udeo podkomponenata, kao sto su hleb, meso i jaja i mlecni proizvodi u ukupnim troskovima ne pruza dokaze o zameni ovih glavnih artikala. Uzeto zajedno, cini se da promene u periodu blezenja verovatno puno uticu na uocene promene, obzirom da, kao sto je predvieno, ove promene u periodu belezenja verovatno imaju najvei uticaj na najcese kupovane artikle, kao sto je hrana. Jednostavno receno, obzirom da su ove promene u potrosnji (materijalnom polozaju) posmatrane u kontekstu nekoliko promena u dizajnu istrazivanja, tesko je osporiti cinjenicu da uocene promene nisu posledica promena u dizajnu istrazivanja. D. VEROVATNE POSLEDICE: PROCENE SIROMASTVA 1.14 Prelazak sa dnevnog belezenja na duze periode priseanja dovodi do nedovoljnog izvestavanja o potrosnji, sto zauzvrat vodi do veih procenjenih stopa siromastva. U 2002. godini udeo ljudi koji zive ispod granice siromastva procenjen je na 37 procenata. Koristei ukupnu potrosnju koja je dobijena na isti nacin i prlagoena inflaciji, udeo stanovnistva ispod granice siromastva poveao se na 44 procenata u 2003. godini, zatim opao na 35 i ponovo porastao na 45 procenata u 2005. godini. Slika 1.3: Procene stope siromastva i uticaj promena u upitniku A. Stopa siromastva u toku perioda B. Uticaj greske slucajnog merenja na procene istrazivanja, apsolutna, ekstremna siromastva 50 45 44 noitla 40 38 et pu 35 rayrtevoP poehtfotnec 30 erP 20 17 15 13 11 10 1 2 3 4 Survey wave Poverty rate Extreme poverty rate 95% Confidence Intervals Source: HBS I, II, III and IV. Poverty Assessment (2005) methodology used. Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka Izvor: Gibson (2005). IBD. 6 1.15 Gledano drugacije, razdvajanje potrosackih artikala, uvodi gresku merenja u promenjivu (Tabela 1.2). Ukoliko je greska merenja slucajna, onda nema uticaja na procene srednje vrednosti ili ukupnog broja stanovnika, ukoliko je uzorak dovoljno veliki. Meutim, ovakve greske bi sitematski favorizovale procene siromastva. Na Slika 1.3 prikazana je situacija u kojoj je tacan indikator materijalnog polozaja uporeen sa indikatorom koji je posledica greske. Stopa siromastva je oblast ispod funkcije materijalnog polozaja, pa do granice siromastva, i na nju uticu nesavrseno mereni indikatori materijalnog polozaja ili nepravilno odreena granica siromastva. 1.16 Tezinski faktori uzorkovanja poveavaju nestalnost procenjenog siromastva. U Tabela 1.3 uporeene su procenjene stope siromastva sa i bez tezinskih faktora. Poreenje kolona sa tezinskim faktorima i onih bez njih pokazuje zasto korisenje tezinskih faktora, onako kako su trenutno postavljeni, uvodi nestalnost. Velicina promena je dodatno prenaglasena korisenjem ponderisane statistike. Na primer, cini se da su za urbane oblasti ponderisane stope siromastva opale za 5 procentnih poena, dok su neponderisane opale samo za tri procenta. Za ruralne oblasti vrednost pretpostavljenog poveanja u siromastvu je mnogo manja kada tezinski faktori uzorkovanja nisu ukljuceni. Ovi nalazi ukazuju na potrebu za doslednim postupkom izracunavanja tezinskih faktora uzoraka. Tabela 1.3: Siromastvo brojano po glavi po lokaciji i etnickim oblastima, koristei metodologiju PA05 Ponderisano Neponderisano 2002-03 2003-04 2004-05 2005-06 2002-03 2003-04 2004-05 2005-06 Ukupno 37.7 43.7 34.8 45 45.4 44.5 34.4 44.3 Ruralno 34.4 44.2 37.2 49.2 42.1 46.2 37.5 49 Urbano 46.6 42.1 30.3 37.4 48.1 42.7 31.4 39.7 Albanske 37.8 43.8 34.9 43 45.3 45.1 34.5 41.7 oblasti Srpske oblasti 33.5 40.8 33.3 80.4 44.1 38.4 33.8 70.3 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD. Metodologija je kao u proceni siromastva iz 2005. godine. Ponderisani se odnose na tezinske faktore na pojedinacnom nivou, a neponderisani na tezinske faktore velicine domainstva. 1.17 Ove neizvesnosti se protezu kroz nekoliko procena. Kao dodatak procenama na nacionalnom nivou po ciklusima, procenjene su stope siromastva stanovnika ruralnih i urbanih oblasti i za albanske i srpske etnicke grupe. Na primer, procene siromastva po etnickoj pripadnosti, bilo da su definisane kao oblasti koje uglavnom naseljavaju te etnicke grupe ili prema etnickoj pripadnosti glave domainstva, su veoma nestabilne. Na primer, stopa siromastva kod Srba se kree u granicama od 35 do 80 procenata. One su posebno osetljive na ukljucivanje sopstvene proizvodnje. Na primer, u Tabeli A.2 gde smo predstavili stope siromastva prema razlicitim skupovima potrosnje sa istom granicom siromastva, koeficijent varijacije (standardno odstupanje iznad srednje vrednosti) stope siromastva poveao se ukljucivanjem sopstvene proizvodnje za ponderisane podatke. U svim slucajevima su uoceni ovi problemi velikih razlika izmeu ponderisanih i neponderisanih podataka i u kratkom vremenskom periodu. 1.18 Cini se da su podaci iz 2004-05. (ciklus III) posebno problematicni. Ovo istrazivanje je bilo uraeno na isti nacin kao i u ciklusima II i IV (2003-04 i 2005-06), tako da bi teoretski oba istazivanja trebalo da budu uporediva. Meutim, smatramo da je posebno osetljivo ukljucivanje potrosnje neprehrambenih proizvoda. Procenjena pomeranja materijalnog stanja sa i bez ukljucivanja neprehrambenih proizvoda su (nerealno) velika. Ovo vodi zakljucku da procenjena 7 siromastva nisu uporediva, posebno u periodu od 2002. do 2003. U narednom poglavlju, emo pokusati da resimo ovo pitanje na vise nacina i damo preliminarne procene trendova siromastva na Kosovu. Tabela 1.4: Siromastvo brojano po glavi po etnickoj pripadnosti nosioca domainstva Ponderisano Neponderisano 2002-03 2003-04 2002-03 2003-04 2002-03 2003-04 2002-03 2003-04 Albanci 37.4 43.8 32.1 42.5 45.2 45 32.9 41.1 Srbri 30.1 36 34.3 81.7 39.1 35.7 33.8 70.2 Ostali 57.6 53 67.2 51.7 58.2 59.5 57.6 56 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD. Metodologija je kao u proceni siromastva iz 2005. godine. Ponderisani se odnose na tezinske faktore na pojedinacnom nivou, a neponderisani na tezinske faktore velicine domainstva. 8 POGLAVLJE 2: SIROMASTVO ­ ALTERNATIVNE PROCENE 2.1 Dvostruki problem (i) zbog mogue pristrastnosti podataka i (ii) zbog brojnih promena u dizajnu upitnika, cini da procene IBD istrazivanja budu samo sugerisue kada se radi o trendu i trebalo bi da budu korisene samo kao vodic kreatorima politike. Brojne promene u dizajnu istrazivanja ne omoguavaju ubedljivo oporeivanje nivoa i trendova u siromastvu u periodu od 2002. do 2005. godine. Pokazali smo da prelazak sa dnevnog na nedeljni ili duzi period belezenja od 2002 do 2003. godine i nakon toga za posledicu ima verovatno nedovoljno izvestavanje kada se radi o potrosnji, pa prema tome i precenjenu stopu siromastva. Takoe smo rekli da smanjenje broja artikala za sopstvenu potrosnju sa 85 na 12 u 2002. godini u poreenju sa 2003. godinom i narednim godinama, doprinosi nedovoljnom izvestavanju o problemima potrosnji (sto za posledicu ima precenjivanje siromastva) u drugom i narednim ciklusima. Konacno, metodologija uzorkovanja koja ukazuje na brojniju populaciju i veu velicinu domainstava u 2002. godini u poreenju sa 2003. i narednim godinama, verovatno e kao rezultat imati smanjenje potrosnje po glavi za datu granicu siromastva potcenjeno siromastvo u 2002. godini u poreenju sa 2003. i narednim godinama. Dok s jedne strane znamo mogui pravac uticaja ovih promena u dizajnu na potrosnju i siromastvo, ne mozemo tacno da znamo velicinu uticaja ovih promena na potrosnju ili siromastvo. Zbog toga potraga za alternativnim metodama za postizanje uporedivosti, postaje neophodna. 2.2 Koristili smo nekoliko tehnika procenjivanja da bi smo otklonili neke od ovih problema. U tom cilju predstavljamo kratak opis preduzetih mera koje su se odnosile na (a) pitanja uzorkovanja i (b) neuporedive mere materijalnog polozaja. (A) Pitanja uzorkovanja: Obzirom da su podaci IBD zasnovani na zastarelim uzorcima i da je kontrola istrazivanja bila veoma ogranicena, kod podatka je mogua odreena neobjektivnost. Da bi otklonili ovaj problem, koristili smo postupak post- stratifikacije. Ova metoda kalibrise tezinske faktore da bi se dobile demografske procene iz IBD koje su uporedive za spoljnim izvorima. 2.3 Cak i kada je pitanje uzorkovanja uzeto u obzir, problem neuporedivosti procena potrosnje jos uvek postoji. Prema tome, primenili smo sledee korake u cilju otklanjanja ovog drugog problema: (B) Uporedivost mera materijalnog stanja: Koristimo dve glavne metode da bi smo obezbedili uporedive skupove potrosnje. · Poreenje samo 2003. i 2005 godine: Obzirom da su se najvee i najproblematicnije promene desile u periodu od 2002. do 2003. godine, jedna od strategija je da se ignorise istrazivanje iz 2002. godine i da se sa analizom siromastva zapocne od 2003. Da podsetimo, podaci za period od 2003. pa do 2005. godine imaju isti period belezenja. Nivo razdvajanja/grupisanja artikala takoe se moze smatrati istim, obzirom da su bile izvrsene samo manje promene. Na primer, broj prehrambenih artikala je opao sa 114 na 107 u periodu od 2003. do 2004. godine, a slicna promena je izvrsena i kod neprehrambenih artikala. Ali sveukupno, broj promena potrosackih artikala potrosnje i njihov doprinos zbirnoj potrosnji bio je zanemariv. Nase obrazlozenje za iskljucivanje istrazivanja iz 2004. godine je da su promene blagostanja veoma osetljive na ukljucivanje 9 potrosnje neprehrambenih artikala. Prema tome, koristimo tri metodologije za uporeivanje siromastva u periodu od 2003. do 2005. godine: o Prvo, koristimo isti nacin izgradnje zbirne potrosnje i granice siromastva koji je korisen u prethodne dve procene siromastva. Ovo nazivamo PA05 metodologijom (skraenica za procenu siromastva 2005). Zatim direktno uporeujemo stope siromastva. o Drugo, metod koji su razvili Landzou i Landzou (2001) korisen je za dobijanje uporedive zbirne potrosnje, sto ukljucuje jedino dosledno belezenje potrosackih artikala i i najmanje nestalnih artikala. o Tree, izradili smo skraeni komplet potrosnje, koji se sastoji samo od proizvodaa za koje je informacije o cenama prikupila sluzba za cene ZSK u cilju preracunavanja granice siromastva za podatke iz 2003-04. godine. · Poreenje svih godina: Poslednja mogunost je uporeivanje svih godina. Meutim, kao sto je receno u gornjem tekstu, ovo ne moze da bude uraeno bez dodatnih prilagoavanja. Postoje dva mogua nacina za prilagoavanje stopa siromastva u cilju postizanja uporedivosti. o Prvi nacin poznat kao inverzno merenje verovatnoe ima za cilj uparivanje raspodele potrosnje ili bilo kojih drugih pokazatelja materijalnog stanja izmeu dva istrazivanja. On ponovo ponderise merenje siromastva u 2002. godini koristei kao pondere verovatnou posmatranja koje pripada uporednom istrazivanju, recimo za 2003. godinu (Taroci, 2005; DiNardo i ostali 1996). Na slican nacin moze se uporediti 2002. sa 2004. i 2002. sa 2005. godinom. o Drugi nacin na koji emo se pozivati kao nai metodologiju ekonometrijske projekcije sluzi da se proceni model potrosnje korisenjem podataka iz 2002. godine i da se zatim koriste procenjeni parametri iz modela za 2002. godinu za prognozu ili predvianje potrosnje u narednim godinama. Poslednji korak je je dodavanje prognozi potrosnje procene nepraenog dela potrosnje (u smislu greske) da bi se dobila kompletna potrosnja. Rezultati ove metodologije jos uvek nisu kompletni i nisu izneti ovde. 2.4 Sve metode sugerisu da je stopa siromastva ostala na srednjem nivou od oko 40 procenata u periodu od 2002. do 2005. godine. Rezultati razlicitih metodologija procene predstavljeni su u Tabeli 2.1. Mada trendovi ne pokazuju dosledno iste pravce kretanja, obrazac koji se pojavljuje je obrazac stagnirajueg siromastva. Metodi PA05 i skraene potrosnje ukazuju na stagnirajuu stopu siromastva: promena sa 44 na 45 procenata. Uporedivi skup potrosnje ukazuje na neznatan pad sa 49 procenata iz 2003-04 na 46 procenata u 2005-06. Metodologija inverzno merenje verovatnoe takoe potvruje da je siromastvo ostalo veoma slicno u periodu 2002-03. do 2005- 06, sa samo malim poveanjem od oko 3 procentna poena od 2003. do 2005. godine Ovi zakljucci se ne menjaju sustinski ukoliko su ciklusi drugacije definisani. Posebno kada se kalendarska 2005. godina koristi kao poslednji talas, rezultati pokazuju samo malo opadanje u siromastvu. Videti Dodatak B i posebno Tabela B.5. 10 Tabela 2. 1: Pregled rezultata metodologija za uporedive procene siromastva Definicija zbirne potrosnje (ZP) Definicija granice siromastva ZP sa PA 05 metodologijom Granica siromastva u 2002. prilagoena sa CPI Ponderisano Neponderisano 2002-03 37.6 45.7 2003-04 43.6 44.5 2004-05 34.8 34.4 2005-06 45 44.3 Uporediva ZP (Landzou i Landzou 2001) Robustna granica siromastva Ponderisano Neponderisano 2002-03 2003-04 48.5 48.7 2004-05 41.3 41.3 2005-06 45.6 44.7 ZP I koristei inverzno merenje verovatnoe Granica siromastva u 2002. (Taroci, 2005) Ponderisano Neponderisano 2002-03 42.7 2003-04 2004-05 2005-06 45.6 Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela 2. 2: Pregled procena siromastva iz korisenih metodologija Metodologija Osnovna Poslednja Promena godina godina Stope siromastva A. Pitanja uzorkovanja 2003/04 2005/06 1. Post-uslojavanje 43.5 45.1 Otprilike isto B. Uporedivost mera blagostanja Uporeuje samo 2003/04 i 2005/06 2003/04 2005/06 2. PA 05 43.6 45 Otprilike isto 3. Uporedivi skup potrosnje 48.5 45.6 Neznatan pad 4. Skraeni komplet potrosnje 36.3 36.2 Isto Poreenje sva istrazivanja 2002-2005 2002/03 2005/06 5. Inverzno merenje verovatnoe 42.7 45.6 Neznatno poveanje Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 11 2.5 Rezultati predstavljeni u glavnom delu izvestaja (Tom I) su samo za 2003/04 i 2005/06, ponovo izmereni da bi se uparili sa ne-IBD baziranim procenama ruralnog i urbanog stanovnistva. U ovom tomu, predstavljamo rezultate od gore pomenutih metodologija, sa ciljem da se vidi da li su rezultati Toma I, to jest nemenjanje trenda siromastva, potvreni. Ukratko, u ovom tomu preduzimamo analizu osetljivosti. A. POST-STRATIFIKACIJA 2.6 Zbog zastarelog okvira uzorkovanja i zbog ogranicenih sredstava za nadziranje istrazivanja, na uzorak iz IBD verovatno e uticati nezanemarljivo uzorkovanje i greska neuzorkovanja. Kao sto je razmotreno u Poglavlje 1: B. cini se da uzorci istrazivanja za svaku godinu dolaze iz razlicite populacije. Ovo se takoe odrazilo na raspodelu zbirne potrosnje. Kao sto se vidi na Slika 2.1, kumulativna raspodela potrosnje iz godine u godinu cak ukazuje na stohasticku dominaciju 2005/06 nad ciklusima iz 2002/03 i 2004/05. Ovi podaci takoe pokazuju slicnost izmeu perioda 2003/04 i 2005/06 i ciklusa 2002/03 i 2004/05. Sumnjamo da su uzrok ovakvih obrazaca promene u upitniku i postupku uzorkovanja. Slika 2.1: Kumulativna raspodela i raspodela gustine potrosnje za donjih 50 procenata stanovnistva Cumulative distribution for the bottom 50 percentile Distribution of Consumption .5 4 .0 .4 onitubirstdi 3 .0 .3 ytisn veitalu 2 .2 De .0 muC 1 .1 .0 0 0 0 10 20 30 40 50 0 20 40 60 Real total consumption per adult equivalent, monthly Real total consumption per adult equivalent, monthly 2002/03 2003/04 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 2004/05 2005/06 Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 2.7 Proces uzorkovanja i administracija istrazivanja su slabo dokumentovani. Kvalitet spiska popisnih oblasti je slab: razlika izmeu urbanog i ruralnog je cisto administrativna; klasifikacija po etnickoj pripadnosti se ne pridrzava strogih pravila, a opis geografskih granica popisnih oblasti je zastareo (Anderson, 2002a). Pored toga, usled nedostatka odgovarajue kontrole klasifikacija PO nije uraena (Anderson, 2002c), ponovo pravljenje spiska velikih PO moze da bude nepotpuno, a nedostaje i kontrola ispitivaca na terenu. Neke oblasti koje su bile prenaseljene u 1981. godini, sada vise nisu i suprotno. Ovo predstavlja veliku gresku uzorkovanja i moguu neobjektivnost u procenama IBD. Takoe postavlja se pitanje nedovoljne pokrivenosti. 12 2.8 Metodologija ponovnog ponderisanja prilagoava tezinu uzorka povezanu sa svakim ispitivanim domainstvom, tako da se urbano i ruralno stanovnistvo poklapaju sa podacima koji ne proizilaze iz IBD. Generalno, podaci istrazivanja i njegovi tezinski faktori uzorkovanja su ponovno prilagoeni i koriseni su post-stratifikovani tezinski faktori da bi se prilagodila distribucija sa nekim spoljnim podacima (Lor, 1999). Metodologija prilagoavanja je jednostavna i koristi faktor skaliranja, tako da izmerena ukupna velicina stanovnistva u svim isrtazivanjima odgovara onoj iz spoljnih izvora. Zatim, ona takoe uparuje distribuciju ruralnih i urbanih domainstva u poreenju sa onom iz drugih istrazivanja (Tabela 1.1). Rezultujue ukupno ponderisano stanovnistvo i velicina domainstva su mnogo uporedivija (druga polovina Tabela 2. 3. Takoe uparujemo distribuciju velicine domainstva u svakom sloju i dobijamo veoma slicne rezultate 2.9 Ponovno ponderisana stopa Tabela 2. 3: Stope siromastva sa sadasnjim siromastva potvruje vremenski trend ponderisanim i ponovno ponderisanim nemenjanja siromastva tokom vremena, vrednostima dok je nestalnost procena opala. Stopa siromastva, posle ponovnog ponderisanja Ciklus Procene Prosecna Stopa Stopa ponovo iznosi oko 45 procenata za period istrazi stanovnistva velicina ekstre apsolutn 2003-04 i 2005-06. U isto vreme, njen pad vanja (mil) domains mnog og u 2002. i 2004. godini je manji nego kada tva siroma siromast je racunat bez post-stratifikacije. Meutim, stva va (%) (%) cini se da je ovaj postupak nedovoljan za Sadasnji ponderisani uzorak izjednacavanje uzoraka. U sledeim 2002-03 2.05 6.8 15.0 37.8 fazama analiza e prilagoditi ostale grupe 2003-04 1.82 6.5 13.3 43.7 za koje su dostupni zvanicni podaci, kao na 2004-05 1.71 6.1 10.7 35.5 primer penzioneri i studenti. 2005-06 1.52 6.1 16.5 45.6 Ponovno ponderisani uzorak 2002-03 1.9 8.5 15.3 38.7 2003-04 1.9 8.0 13.6 43.5 2004-05 1.9 7.4 10.6 34.8 2005-06 1.9 7.7 16.7 45.1 B. POREENJE SAMO 2003. I 2005. GODINE (a) Metodologija PA05 2.10 Stopa siromastva je oko 45 procenata u periodu 2003-04 i 2005-06, sa znacajnim padom u 2004-05 koji jos uvek nije objasnjen. Koristimo tri metoda za poreenje stopa siromastva u periodu od 2003 do 2005. godine Prvi metod koristi istu granicu siromastva koja je korisena pri proceni siromastva iz 2005 (PA05), prilagoenu za iznos inflacije radi procene stopa siromastva. Poreenje sve tri godine pokazuje da su nivoi siromastva stagnirali u vremenu od pocetka do kraja ovog perioda. Stopa siromastva iznosila je 44 procenta u 2003. i 45 procenata u 2005. godini Ali u 2004/05 dolazi do velikog pada siromastva na 35 procenata. Dok je obrazac promene dosledan makroekonomskom razvoju, dolazi do preokreta od 2.6 procenata u rastu BDP u 13 periodu 2003-04 i 2004-05. Takav pad u kratkom vremenskom periodu ukazuje na neobicno visoku elasticnost rasta smanjenja siromastva1. Okvir 2.1: Bosna i Hercegovina IBD: Primer uzorkovanja bez popisa Uzorkovanje za IBD u Bosni i Hercegovini se suocilo sa slicnim ogranicenjima kao i ono na Kosovu. Prvo, nije bilo registra stanovnistva ili registra smestaja, koji bi se koristio u okviru uzorkovanja. Drugo, postojala je verovatno znacajna unurasnja migracija i brza promena prebivalista. Tree, osoblje Zavoda za statistiku imalo je ogranicena sredstva i malo iskustva u vezi metoda uzorkovanja opsteg stanovnistva (Lin, 2004). Proces uzorkovanja za IBD u Bosni i Hercegovini, pratio je korake identifikovane u Tabela 2.4. Postupak je slican onome kojeg trenutno ocekuje osoblje ZSK, uz nekoliko pomena vrednih razlika: popisne oblasti su dobro definisane i stratifikovane; administracija izrade novog spiska popisnih oblasti i upitnika je bolje nadzirana; korisenje jednakih verovatnoa u fazi odabira PSU i u fazi odabira domainstava u okviru PSU. Tabela 2. 4: Postupak uzorkovanja u istrazivanju budzeta domainstava Bosne i Hercegovine Faza Koraci Vreme uzorkovanja Uraeno samo jednom Preduzorkovanje Revidiranje popisnih oblasti da bi se osiguralo 5 meseci sveobuhvatnost i odgovarajue mape Ispitivanje na Sistematski slucajni uzorak iz 50 PO da bi se utvrdio 1 mesec terenu procenat praznih stambenih objekata. Postupak izrade novih spiskova popisnih oblasti i naknadne posete Uraeno pre istrazivanja svake gorine 1. faza Sistematsko stratifikovano uzorkovanje 3.65% popisnih oblasti sa jednakom verovatnoom Ponovna izrada Poluintruzivni pristup (posmatranje tamo gde je 3 nedelje PO mogue, na drugim mestima kontakt). Jednodnevne posete po PO. 2. faza Sistematski izbor domainstava iz novog spiska PO (oko 25% svih PO sa novog spiska) Sistematska podela uzorkovanih domainstava u 12 mesecnih uzoraka Izvor: Lin (2004). 1 Najverovatnije je da su izjavljeni vei troskovi po domainstvima posledica administracije istrazivanja i pitanja uzorkovanja. Kao sto je prikazano u prethodnom delu, metodologija istrazivanja moze da dovede do nemerljive neobjektivnosti. Kao sto je ranije objasnjeno, greska merenja takoe predstavlja veliki problem za IBD Kosova. Zbog ogranicenih sredstava i mogunosti, administracija istrazivanja nije u skladu sa meunarodnim standardima: kontrola ispitivaca je kompromitovana, dok su podsticaji za ispitanike promenjeni. Ova nepoznata greska merenja predstavlja poseban izazov kada je fokus na siromastvu i drugim statistikama distribucije, nego sto je to slucaj sa srednjim I ukupnim vrednostima. Dok slucajna greska merenja ne bi trebalo da utice na procene srednje vrednosti ili ukupnog stanovnistva, ukoliko je uzorak dovoljno veliki, takve greske e sistematski ciniti procene siromastva neobjektivnim (Gibson, 2005). Za stope siromastva i ostale statistike zasnovane na promenljivima, efekat slucajnih gresaka se akumulira, tako da e se greske u merenju nivoa blagostanja domainstva odraziti u netacnim procenama zbirnih stopa siromastva. 14 2.11 Mada se cini da su poslednja 3 IBD istrazivanja veoma slicna i da su glavni kandidati za uporedive procene siromastva, promene u skupu prehrambenih Tabela 2. 5: Stope siromastva artikala, mogu da uticu na podatke o korisenjem PA05 Metodologija i siromastvu. IBD istrazivanja izvrsena uporedivi CA u periodu 2003-2005 koriste isti period belezenja. Generalno, postoji PA05 Uporedivi CA pretpostavka da su istrazivane grupe metodologija slicne: uzorci su izvuceni iz tri Granica 2002 GS Robustna GS siromastva prilagoena vremenska perioda Stope siromastva izmeu kojih nije bilo nikakvih ocekivanja znacajnih promena u 2003-04 43.7 48.5 siromastvu. Meutim, oni koriste razlicite nivoe grupisanja: na primer, u 2004-05 34.8 41.3 2005-06 postojalo je 107 2005-06 45 45.6 prehrambenih artikala, dok ih je u istrazivanima iz 2003-04 i 2004-05 bilo 114. Dodata je i potrosnja Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD . nekoliko neprehrambenih artikala. Mogue je da su promene u dizajnu istrazivanja dovele (dovele u zabludu) do pojave pada, a zatim do poveanja siromastva. Posebno je problematican period 2004-05, koji je kao sto je ve pomenuto veoma osetljiv na ukljucivanje neprehrambene potrosnje. C. METODOLOGIJA UPOREDIVIH SKUPOVA POTROSNJE 2.12 Druga metoda, koja prilagoava granicu siromastva da bi se uzela u obzir indukovana nestalnost potrosnje podkomponenata zbog dizajna istrazivanja, pokazuje neznatan pad u siromastvu. Primetili smo da su procene potrosnje i blagostanja za istrazivanje iz 2004/05 bile znacajno osetljivije na ukljucivanje potrosnje neprehrambenih proizvoda. Da bi se usmerili na ovaj problem, koristimo metodologiju (uporedivi skup potrosnje) koja utvruje granicu siromastva svake godine. Prvo odreujemo granicu siromastva u hrani za referentno stanovnistvo koristei samo uporedivu potrosnju prehrambenih proizvoda. Zatim odreujemo granicu apsolutnog siromastva za svaku godinu, bez parametara (videti Okvir 2.1). 2.13 Razlika izmeu robustne granice i granice siromastva iz procene siromastva u 2005. godini (Tabela 2.6) nije samo rezultat inflacije tokom perioda, ve takoe odrazava cinjenicu da istrazivanje iz 2005. godine sadrzi sveobuhvatniju definiciju potrosnje od istrazivanja iz 2003 i 2004. godine, kao i pitanja koja proisticu iz neobjektivnog uzorkovanja i greske merenja u drugoj polovini 2004. godine. Na osnovu ovih robustnih granica siromastva, ucestanost siromastva na Kosovu je neznatno opala sa 48 procenata u periodu 2003-04 na 46 procenata u 2005-06. Ovo je u suprotnosti sa uocenom cinjenicom da se siromastvo neznatno povealo od 2003 do 2005. godine, kada je bila prilagoena samo inflacija. Pored toga, velicina pada u periodu 2003-04 i 2004-04 je mnogo manja nego kada je bila ukljucena potrosnja sopstvenih proizvoda. Sadasnji trend pokazuje da je siromastvo opalo sa 48 procenata na 41 procenat u periodu od 2003 do 2004. godine. 15 Tabela 2. 6: Robustne granice siromastva zasnovane na doslednim prehrambenim artiklima. Granica siromastva u hrani iskljucuje sopstvenu potrosnju 2003-04 2004-05 2005-06 Robustna granica siromastva u hrani 26.2 27.11 22.75 Konacna robustna granica siromastva 41.84 44.21 40.39 CPI prilagoeno sa PA05 za granicu siromastva u hrani 28.35 28.35 28.34 CPI prilagoeno sa PA05 za granicu siromastva 43 43.01 43 Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. U evrima po ekvivalentu odraslog, mesecno, po cenama iz juna 2002. godine. Metodologija redukovane grupe proizvoda 2.14 Ova cetvrta metodologija preracunava granicu siromastva za podatke iz perioda 2003-04 (drugi ciklus) koristei informacije koje ne poticu iz IBD u vezi cena 40 artikala. Izracunavanje granice siromastva je zasnovano na ukupnoj potrosnji domainstva za odreeno referentno stanovnistvo. Prema tome granica siromastva izracunata za podatke iz perioda 2002-03 u proceni siromastva za 2005. godinu je zasnovana na belezenjima potrosnje iz perioda 2002-03. Kao sto smo ranije ukazali, potrosnja u periodu 2002-03 registrovana je korisenjem dnevne potrosnje i razlikuje se od nacina registracije koji je korisen narednih godina. Nazalost, u toku istrazivanja iz 2003-04 nisu prikupljane informacije o cenama koje bi nam omoguile da replikujemo granicu siromastva za te podatke. Koristei informacije o cenama koje ne poticu iz IBD, u mogunosti smo da izracunamo cene redukovane grupe proizvoda od 40 aritkala. Tabela 2. 7: Stope siromastva dobijene korisenjem metodologije redukovane grupe proizvoda Ciklus Prilagoena Granica za Ukupna Granica Ukupna istrazivanja potrosnja hranu granica ekstremnog stopa ekvivalenta siromastva siromastva siromastva odraslog 2003-04 52.26 22.39 39.01 5.85 36.28 2004-05 59.73 21.84 38.05 4.84 27.23 2005-06 52.12 21.83 38.03 8.89 36.19 Jedinica Evra/mesecno Evra/mes. Evra/mes. % % Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Granica siromastva 2. ciklusa je preracunata korisenjem 40 glavnih prehrambenih artikala. Granice siromastva za talase 1, 3, 4 su oborene u odnosu na granice siromastva iz 2. talasa, korisenjem CPI. 2.15 Na osnovu ovih novih granica siromastva, stope siromastva na Kosovu su stagnirale od 2003. do 2005. godine, pa prema tome potvruju rezultate ostalih metoda. Granica siromastva je niza od one izracunate za 2002. godinu obzirom da je ona skraena. Granica siromastva, izracunata korisenjem informacija o cenama iz IBD za podatke iz 2002-03, bila je 43 evra mesecno, dok je ova 22 evra mesecno. Prema tome cini se da su stope siromastva nize. Nize stope siromastva nisu rezultat bilo koje stvarne promene u blagostanju, ve jednostavno ove tehnike procene. Trend siromastva je podatak koji pruza odgovarajue informacije. Rezultujui trend siromastva potvruje nalaze iz drugih procena da stope siromastva stagniraju. 16 Okvir 2.2: Analiza promena Ovde prikazana analize promena u siromasvuu zasnovana je na podacima potrosnje iz istrazivanja budzeta domainstva na Kosovu za periode 2003-04, 2004-05 i 2005-06. Moduli potrosnje se razlikuje prema ciklusima isrtazivanja: IBD iz 2005 ukljucuje vise artikala nego istrazivanje iz 2003. i 2004. godine. Zato sto se moduli potrosnje razlikuju bilo je neophodno sastaviti zajedno uporedive skupove potrosnje (CCA) iz svakog istrazivanja. CCA je jedinstvena vrednost potrosnje u svakom istrazivanju i uraena je tako da nizovi grupisanih komponenata u istrazivanjima iz perioda 2003-2004 i istrazivanja iz 2005. godine budu paralelni. Zbog toga sto je CCA uraen samo za potrebe poveanjaa uporedivosti podataka u toku dve godine na najveu moguu meru, on nije identican ukupnoj zbirnoj potrosnji koja je korisena u prvom delu izvestaja, Tom I. Pratei metodologiju koju su razradili Landzou i Landzou (2001) definisemo skraenu granicu siromastva u hrani samo na osnovu kategorija ukljucenih u CCA. (Imajui u vidu razlike izmeu CCA i ukupne zbirne potrosnje, ne bi bilo pametno da se granice siromastva zasnovane na ukupnoj zbirnoj potrosnji primene na CCA (videti Tabelu B.5). Granica siromastva u hrani, z, diefinisana je kao prosecan trosakza ove uporedive artikle, stanovnistva od 30 do 50 procenata (26.2 evra za 2003-04). Robustna konacna granica siromastva, Z, izvedena iz ove skraene granice siromastva u hrani, iznosi 41.8 evra za istrazivanje iz 2003-04, odnosnoi 44.2 i 40.4 evra mesecno za istrazivanja iz 2004- 05 i 2005-06. Svaka granica je izracunata neparametralno, uzimajui u obzir prosecnu ukupnu potrosnju u uzorcima domainstava, pri cemu sutroskovi za hranu jedan procenat od z, 2 procenta od z, u poveavajuim opsezima do 5 procenata od z. Konacna granica siromastva Z je zatim dobijena kao prosecna vrednost ovih vrednosti. Vrednosti su prikazane u Tabeli 2.6. Glavna pretpostavka na kojoj se zasniva ova metodolgija je da troskovi za robe koji su ukljuceni u CCA imaju odnos prama Engelovoj krivoj prema sveobuhvatnijem merenju troskova. Engelov zakon kaze da sto je vei ukupan trosak, to je manji udeo troskova za hranu. Cini se da je ova pretpostavka u skladu sa ovim podacima. Ostale pretpostavke koje moraju da budu ispunjene da bi ova metodologija bila robustna, su stabilni obrasci troskova i merenje podataka bez gresaka. Dodatni zahtev koji je potreban da bi poreenje bilo robustno je da se koristi jedino merenje siromastva po glavi stanovnika. Problem sa merama veeg reda za siromastvo je taj sto relativna distanca izmeu nivoa potrosnje siromasnih i granice siromastva moze da se povea kada komponente u zbirnoj potrosnji postanu sveobuhvatnije. Treba naglasti da cinjenica da dva istrazivanja nisu identicna znaci da su CCA u najboljem slucaju samo priblizno uporedivi. Kao rezultat toga, korisenje CCA uvodi nivo nemerljive greske koja je van granica uobicajene greske uzorka. Prema tome, ocigledne promene u toku vremena treba pazljivo tumaciti. D. POREENJE SVIH GODINA 2.16 Postupci koriseni u ovom delu ukljucuju procenjivanje ekonometrijskih odnosa izmeu blagostanja i karakteristika domainstva sa podacima iz perioda 2002-03, korisenjem niza karakteristika koje su zajednicke za sva ova istrazivanja. Procenjeni odnos je zatim korisen za (a) azuriranje distribucije objasnjavajuih promenljivih u kasnijim istrazivanjima sa 17 informacijama o uslovnoj verovatnoi (procenjeni odnos) iz istrazivanja iz 2002. godine (Inverzno merenje verovatnoe)2. Inverzno merenje verovatnoe 2.17 IMV se sastoji od dva koraka procene i ona ispravlja razlike u distribuciji potrosnje izmeu dva istrazivanja. U prvoj etapi, podaci za 2002. i uporeujuu godinu su kombinovani i procenjeni su logit ili probit model, gde je zavisna promenjiva 1, ukoliko se posmatranje odnosi na 2003. godinu, odnosno 0 u drugim slucajevima, a nezavisne promenjive su skup promenjivih koje se nisu menjale od istrazivanja do istrazivanja. Ovo nam omoguava da dobijemo predvienu verovatnou da je posmatranje deo 2003. (tendencija rezultata). U drugoj etapi, procenjena tendencija rezultata se koristi za ponovno merenje siromastva u 2002. godini. Ponovno izmerene procene siromastva daju uporedivo siromastvo za 2003. godinu. Radei istu stvar za 2004. i 2005. godinu, dobijamo nizove siromastva koji su uporedivi sa podacima za 2002. godinu. 2.18 Rezultati procene dobijeni korisenjem metodologije IMV takoe sugerisu da se siromastvo, brojano po glavi stanovnika, povealo. Nasi preliminarni rezultati uz korisenje podataka iz 2005-06 i 2002-03, jedino sugerisu da su rezultati siromastva verovatno ostali isti. Rezultati ukazuju na neznatno poveanje, ali velicina rasta zavisi od karakteristika domainstava navedeih u koraku 1. Do poveanja sa 42 na 45 procenata u periodu od 2002. do 2005. godine, dolazi ukoliko se koristi veliki skup karakteristika domainstava (Tabela 1.2). Ukoliko koristimo ograniceniji skup karakteristika domainstava, onda je implicirano poveanje siromastva vee. E. UPOREIVANJE PODATAKA O SIROMASTVU IZ IMZS I IBD 2.19 IMZS i IBD podaci nisu direktno uporedivi zbog razlika u definiciji artikala, stratifikaciji i periodima belezenja. Procena siromastva (PS) iz 2001 dala stopu siromastva od 50 procenata uz korisenje podatke IMZS iz 2000. godine, dok je PS iz 2005. godine za rezultat imala stopu siromastva od 37 procenata uz korisenjepodaatka IBD iz 2002. godine. Iako se u oba izvestaja procenjuju troskovi domainstava i relevantna granica siromastva, njihovi rezultati nisu uporedivi zbog toga sto se IMZS i IBD istrazivanja znacajno razlikuju u svojoj reprezentativnosti i dizajnu istrazivanja. Reprezentativnost istrazivanja je tesko oceniti zbog nedostatka skorijeg popisa stanovnistva. Pored toga, okvir uzorkovanja IMZS bio je revidiran za potrebe IBD. Postoje znacajne razlike u procenama stanovnistva u urbanim i ruralnim oblastima, kao i za etnicke grupe (Procena siromastva, 2005). 2.20 Dizajn upitnika onemoguava dobijanje uporedivih indeksa siromastva. Glavna razlike su u definicijama stavki potrosnje i u periodu belezenja. Meutim, teorijski metoda inverznog merenja verovatnoe, takoe bi trebalo da bude primenljiva i u ovom slucaju. Pored togapostoji i nekoliko metodoloskih razlika u izracunavanju indeksa siromastva u ovim dvema procenama siromastva. Glavne metodoloske razlike su iskljucivanje trajnih artikala i ukljucivanje troskova za zdravstvo u zbirnu potrosnju uz korisenje podataka IBD (Tabela 1.2). Poreenja radi, PS koja je koristila podatke iz IMZS ukljucuje trajne artikle, ali iskljucuje troskove zdravstva. Druga razlika u proceni rezultata siromastva u dve PS potice od potrebe da se uzme u obzir dizajn istrazivanja kada se izracunavaju procene. IBD istrazivanje je stratifikovano na urbanom/ruralnom nivou i nivou etnickih grupa, ali procena siromastva iz 2005. godine nije prilagoena ovom obrascu 2Postupak blisko prati metodologiju razvijenu u Taroci (2005). 18 stratifikacije. Prema tome, tesko je uporediti koliko se meusobno razlikuju ove dve procene. Zbirna potrosnja po ekvivalentu odraslog i granice siromastva suizracunate na isti nacin. 19 POGLAVLJE 3: ZAKLJUCCI I PREPORUKE 3.1 IBD demografske procene ukazuju da postoji nemerljiva pristrasnost usled zastareslog okvira uzorkovanja i ogranicene istrazivacke administracije. Podaci iz istrazivanja impliciraju netacno smanjivanje stanovnistva sa oko 2 miliona na 1.6 miliona, kao i veoma nestalne informacije o urbanom i ruralnom stanovnistvu. Ove procene ukazuju na pristrasnost uzorkovanja koja ne moze da bude otklonjena bez odgovarajueg okvira uzorkovanja. Trenutni okvir uzorkovanja za dobijanje podataka IBD (i druga istrazivanja ZSK kao sto je LFS) datira od 1981. godine Uzorak izvucen iz okvira iz 1981. godine daje procenu stanovnistva iz tog okvira. Razlika izmeu raspodele stanovnistva iz 1981. godine i trenutne raspodele ukazuju na veoma veliku gresku uzorkovanja i moguu pristrasnost. Pored toga administracija istrazivanja obezbeuje veoma ograniceno nadgledanje na terenu. 3.2 Promene u upitnicima koji se koriste u anketi dodatno cine siromastvo neuporedivim izmeu razlicitih godina. Upitnici IBD-a i nacin na koji je od ispitanika trazeno da prijavi svoju potrosnju drasticno su promenjeni u periodu od 2002/03 do 2004/05, posle cega su svake godine uvoene dodatne promene. Kao sto literatura ovo dokazuje, promene u periodu belezenja i neodreivanje kategorija daju razlicite procene potrosnje, cak i kada u stvarnosti ne postoji razlika u potrosnji. 3.3 Koristimo sest metoda koje se odnose na pitanja neuporedivosti podataka i uzorkovanja. Za uzorkovanje koristimo post-kalibraciju da bi uparili IBD procene sa drugim procenama stanovnistva. Takoe iskljucujemo nestabilne cikluse, posto na primer izgleda da obrasci potrosnje iz 2004/05 nisu uporedivi sa onima iz 2003/04 ili 2004/05. Da bi se uzela u obzir neuporedivost nacina na koji su podaci o troskovima prikupljeni, koristimo prvo, istrazivanje sa uporedivim upitnicima i drugo, sva istrazivanja, ali kod kojih su otklonjene razlike u obrascima potrosnje, korisenjem ekonometrijskih projekcija i inverznih merenja verovatnoe. 3.4 Na osnovu ove opsezne analize osetljivosti ne nalazimo cvrst dokaz o poboljsanju materijalnog polozaja domainstava na Kosovu u poslednje tri godine. Rezultat koji potkrepljuje specifikaciju i razlicite metodologije ukazuje da ne postoji znacajno poveanje ili smanjenje u stopama siromastva na Kosovu u periodu od 2003/04 do 2005/06. A. PREPORUKE 3.5 Doslednost u pogledu upitnika koji se koriste uistrazivanjimaa trebalo bi da bude cilj sledeih istrazivanja. Cak i male promene u nacinu kako se postavljaju pitanja o troskovima mogu da dovedu do razlika u izjavljenoj potrosnji, cak i ukoliko ne postoje stvarne promene obrasca potrosnje domainstava. Promene u anketnim upitnicima ne bi trebalo da budu uvedene bez prethodnog eksperimenta na slucajnom uzorku. Eksperiment slucajnog uzorka/mini- istrazivanje omoguie da se testira uticaj izmena u pitanjima koja se koriste za izjavljivanje troskova. 3.6 Hitno je potreban popis da bi se dobio osnov za nepristrasno uzorkovanje. Nazalost, zbog nesprovoenja popisa, cetiri godine prikupljanja podataka nije bilo dovoljno da se dobiju pouzdani podaci koji bi obezbedili smernice za voenje politike. Popis e u potpunosti resiti pitanje uzorkovanja za budua istrazivanja i verovatno e moi da se upotrebi retroaktivno da bi se prilagodili tezinski faktori ranijih uzoraka. 21 3.7 Neophodna je bolja administracija istrazivanja i dokumentacija o svim koracima u toku procesa i o podacima. Trenutno nad administracijom istrazivanja skoro i da nema bilo kakvog nadzora. Dodatni nadzor e uticati na budzet IBD samo marginalno, ali e imati veliki uticaj na poboljsanje kvaliteta podataka. Drugo, dokumentacija u vezi svih postupaka je veoma ogranicena. Ovaj korak je u najmanju ruku skup, ali e unaprediti kvalitet podataka i njihovu korisnost. 22 PRILOG A: TABELE I PODACI Tabela A.1: Uporeivanje prethodnih metodologija Procene siromastva SB 20013 20054 Stope Apsolutno Ekstremno Apsolutno Ekstremno siromastva Ukupno 50.3 11.9 Ukupno 37.0 15.2 Ruralno 52.0 11.6 Ruralno 34.1 14.8 Urbano 47.5 12.5 Urbano Nije dostup Pristina 36.4 7.7 Ostalo 47.1 19.1 Podaci IMZS 2000 IBD 2002-2003 Vremenski okvir: Sept ­ Dec 2000. Vremenski okvir: 6/2002-5/2003. Okvir uzorkovanja: Okvir uzorkovanja: 2, 880 domainstava. 2400 domainstava Ruralno: zasnovano na istrazivanju o Slicno IMZS sa revidiranom primarnom proceni stete na stambenim objektima jedinicom uzorkovanja. (1999). Reprezentativnost: Urbano/ruralno; OEBS-ova registracija glasaca u urbanim etnicka grupa. sredinama. Reprezentativnost: Urbano/ruralno. Oblast odgovornosti, etnicke grupe. Zbirna Hrana: Hrana: potrosnja 1. Kupljena hrana u poslednjih 30 dana u 1. Troskovi na hranu. 39 kategorija, kolicina i vrednost. 2. Sopstvena proizvodnja 2. Skladistena hrana u poslednjem mesecu 3. Nedostatak hrane i u prosloj godini, 7 kategorija. 3. Sopstvena proizvodnja, pokloni. 4. Nedostatak hrane. Troskovi smestaja i kirije:Iskljuceni. Troskovi smestaja i kirije:Iskljuceni. Neprehrambeni artikli: Neprehrambeni artikli: licni artikli, usluge u domainstvu. licni artikli, usluge u domainstvu polutrajni artikli Trajni artikli: trajni artikli: vrednost kirije. iskljuceni; Obrazovanje: Obrazovanje: Ukljuceno, jednogodisnje belezenje. Ukljuceno, metod dnevnika Zdravstvo: Zdravstvo: iskljuceno Ukljuceno 3 Ove informacije su iz Procene siromastva 2001i Dodatka G IMZS na Kosovu iz 2000. Dokument sa osnovnim informacijama nalazi se na http://www.worldbank.org/lsms 4Procena siromastva na Kosovu (2005) i Tsirunyan, Sasun. 2004. "Siromastvo i nejednakost na Kosovu", izvorni dokument za procenu siromastva. 23 Indeks cena: koristei jedinicne vrednosti Indeks cena: (odnos vrednosti i kolicine) nakon CPI po mesecu i urbanoj/ruralnoj iskljucivanja obs > 2 st.d. dimenziji. Paseov indeks cena. Ekvivalent EAi = ( Ai + Ci ) gde je = 0.75. EAi = ( Ai + Ci ) gde je = 0.75. odraslih Ekvivalent odraslih = (odrasli + .75 Ekvivalent odraslih = (odrasli + .75 deca).75. Deca < 15 godina starosti deca).75. Deca < 15 godina starosti. Za potrosnju ekvivalenta PECi = TCi × (A0 + C0) PECi = TCi × (A0 + C0) odraslog (Ai + Ci ) A0 + C0 (Ai + Ci ) A0 + C0 gde glavno doaminstvo ima 4 odrasla i gde glavno doaminstvo ima 4 odrasla i 2 dece (A0=4, C0=2). 2 dece (A0=4, C0=2). Granice Granica siromastva u hrani: Ista metodologija kao za 2001. Korpa hrane siromastva Zasnovano na 2, 100 kalorija po od 2100 kalorija je procenjena sa odraslom. Kalorijska struktura od 30-tog informacijama o cenama iz IBD. do 50-tog procenta stanovnistva. Kalorijska struktura od 30tog do 50tog Granica za hranu: procenta stanovnistva iz IBD. 1.8529 nemacke marke po odraslom Granica za hranu: dnevno. 0.93 eura/dnevno/odrasli. Granica siromastva: Granica siromastva: 3.498 nemacke marke po odraslom 1.41 evra po odraslom dnevno. dnevno. Koristei udeo neprehrambenih Ista metodologija kao za 2001. Udeo artikala za domainstvo sa potrosnjom hrane = 65.9%. hrane blizu granice za hranu. Udeo hrane= 53.97%. Konverzija Nedostatak PPP prilagoavajuih indeksa. PPP nije dostupan. valute Konverzija valute koristi stope koje Nije naznaceno. odgovaraju mesecu istrazivanja. Nezvanicni kurs od 30 do 33 dinara za nemacku marku Ostalo Stratifikacija nije uzeta u obzir. Izvor: Svetska banka, Procena siromastva na Kosovu (2001) i Procena siromastva (2005). 24 Tabela A.2: Uporeivanje istrazivanja KOSOVO IBD Ciklus I Ciklus II Ciklus III Ciklus IV IBD_2002-2003 IBD _2003-2004 IBD _2004 IBD _2005 Period korisen za analize 6/2002-/2003 6/2003-6/2004 6/2004-5/2005 6/2005-5/2006 Broj posmatranja 2400 domainstava 2400 2400 2400 ((960 rural, 1440 urban) Domainstava domainstava domainstava Dizajn upitnika istrazivanja i njegove promene Vremenski okvir 6/2002 6/2003 1/2005 1/2006 upoznavanja sa upitnikom Troskovi potrosnje hrane Period belezenja Dnevno Nedeljno nedeljno nedeljno Metod Dnevnik Belezenje Belezenje Belezenje Tip pitanja Otvoren Zatvoren Zatvoren Zatvoren Kategorije 165 103 103 107 Potrosnja sopstvene proizvodnje Kolicina da Ne ne ne Hrana u naturi da Da da da dobijena kao poklon, donacija Kategorije 85 12 12 12 Neprehrambeni troskovi Obrazovanje Dnevni dnevnik Nedeljno Nedeljno Nedeljno belezenje belezenje belezenje Kategorije 14 13 13 13 Zdravstvo Dnevni dnevnik Nedeljno Nedeljno Nedeljno belezenje belezenje belezenje Kategorije 6 6 6 11 Ostali neprehrambeni proizvodi Odea Dnevni dnevnik Nedeljno Nedeljno Nedeljno belezenje belezenje belezenje Kategorije 31 10 10 10 Domainstvo Godisnje Nedeljno Nedeljno Nedeljno belezenje belezenje belezenje belezenje Kategorije 6 6 6 6 Transport Dnevni dnevnik Nedeljno Nedeljno Nedeljno belezenje belezenje belezenje Kategorije 11 5 5 15 Trajna dobra Kupovina da da da da Vlasnistvo Kolicina artikala ne ne da Vrednost Ne ne ne ne Kada je kupljeno Ne ne ne da Troskovi stanovanja Kirija Ne da da da Kategorije 2 6 6 6 Procenjena kirija Da da da da ukoliko je u vlasnistvu Komunalne Dnevni dnevnik Nedeljno Nedeljno Nedeljno usluge belezenje belezenje belezenje Kategorije 16 24 24 26 Izvor: Relevantni upitnici IBD i paketi podataka . 25 Tabela A. 3: Procenat promena u glavnim artiklima u uporeivanju od istrazivanja do istrazivanja Promena od... II do III III do IV II do IV Osnova je 03/04 04/06 03/04 Ukupna potrosnja 9% -13% -5% domainstava Ukupni troskovi domainstava 14% -13% -1% Potrosnja sopstvenih -18% -12% -28% proizvoda ili kupljene hrane Troskovi hrane (ukljucujui 2% -12% -9% alkohol i duvan) Neprehrambeni troskovi 32% -15% 12% Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Table A.4: Alternativne definicije potrosackih kategorija i stope siromastva Stope siromastva Koeficijent Specifikacija potrosackih kategorija Ponderisano varijacije 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Osnovna hrana iskljucujui sopstvenu 77.8 81.7 73 79.7 5% proizvodnju + osnovna neprehrambena potrosnja iskljucujui komunalne usluge Gornje, plus sopstvena potrosnja 61.3 68.8 58.8 69.6 8% Gornje, plus u naturi, nedostatak hrane, 55.6 63.5 51.4 62.6 10% alkohol i duvan Gornje, plus polutrajni artikli i 46.4 49.6 38.9 50.1 11% komunalne usluge Gornje, plus obrazovanje 46.4 49.6 38.9 50.1 11% Gornje, plus medicinske usluge 44.6 47.6 36.8 48.4 12% Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 26 Tabela A. 5: Dosledno postavljana pitanja kroz 4 istrazivanja Promenljive Ciklus I 2003-04/III Ciklus IV Obrazovanje nosioca Ukoliko ima 7 godina ili stariji: Ukoliko ima 6 godina ili Ukoliko ima 6 godina ili domainstva i Koje je njegov/njen najvisi nivo stariji: Koje je stariji: Koje je maksimalno obrazovanje postignutog obrazovanja? njegov/njen najvisi nivo njegov/njen najvisi nivo u domainstvu 8 kategorija postignutog obrazovanja? postignutog obrazovanja? 8 kategorija 8 kategorija Starost (glave Koliko je on/ona stara? Starost na Koliko je on/ona stara? Koliko je on/ona stara? domainstva) poslednjem roendanu. Upisati Starost na poslednjem Starost na poslednjem "o" za decu ispod jedne godine. roendanu. Upisati "o" za roendanu. Upisati "o" za decu ispod jedne godine decu mlau od jedne godine Pol nosioca domainstva Kog je pola? Kog je pola? Kog je pola? Status student/nezaposlen Koja je njegova/njena glavna Koja je njegova/njena Koja je njegova/njena aktivnost u proteklih 12 meseci? glavna aktivnost u glavna aktivnost u 11 kategorija proteklih 12 meseci? proteklih 12 meseci? 11 kategorija 11 kategorija Izvor prihoda Koji je glavni izvor prihoda za Koji je glavni izvor Koji je glavni izvor ovo domainstvo? prihoda za ovo prihoda za ovo 8 kategorija domainstvo? domainstvo? 8 kategorija 10 kategorija Stambeni objekat: zidovi Koji je glavni materijal zidova? 4 Da li vas stambeni Da li vas stambeni od cigle kategorije; 2=cigle/cementni objekat ima zidove od objekat ima zidove od blokovi. blokova, cigli ili blokova, cigli ili cementa? cementa? Stambeni objekat: struja Da li je vas smestaj elekrificiran? Da li vas stambeni Da li vas stambeni objekat ima struju? objekat ima struju? Stambeni objekat: tekua Koji je glavni izvor vode za ovo Da li vas stambeni Da li vas stambeni voda u kui domainstvo? Centralni vodovod, objekat ima tekuu vodu? objekat ima tekuu sopstveni vodovod, stojea pumpa vodu? za vodu. Kupovina trajnih dobara Da li je iko iz domainstva u Da li je iko iz Da li je iko iz poslednjih 12 meseci kupio bilo domainstva u poslednjih domainstva u poslednjih koji...? 12 meseci kupio bilo koji 12 meseci kupio bilo koji 57 kategorija ...? ...? 57 kategorija 57 kategorija Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 27 Tabela A. 6: Definicija potrosackih kategorija za razlicite metodologije PA 05 CA revidiran* Uporedivi CA Hrana iskljucujui sopstvenu proizvodnju Alkohol i duvan U naturi (dobijeno) Sopstvena proizvodnja Neprehrambeni, iskljucujui zdravstvo i obrazovanje Obrazovanje Zdravstvo Komunalne usluge, iskljucujui vrednost stambenog objekta Vrednost stambenog objekta Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Napomene: * Odreeni artikli koji imaju visoku nestalnost su iskljuceni (troskovi vazdusnog i morskog transporta; kockanje i paketi za praznike; finansijske i sudske usluge). Komunalne usluge ukljucuju domae usluge. Tabela A. 7: Granice siromastva u razlicitim metodologijama (u evrima, po ekvivalentu odraslog mesecno) Metodologija 2002 PL Robustna u Bez spoljnog Bez spoljnog Bez spoljnog prilagoen uporedivom uzroka u uzroka u uzroka u sa CPI CA uporedivim ekonometrijskim ekonometrijskim istrazivanjima projekcijama projekcijama (ponderisano) (neponderisano) Ciklus Granica siromastva 2002/03 43.12 45.6 44.1 2003/04 43.10 41.8 37.2 45.6 44.0 2004/05 43.34 44.2 38.1 46.8 45.2 2005/06 43.10 40.39 38.1 46.8 45.2 Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 28 PRILOG B: REZULTATI DOBIJENI KORISENJEM RAZLICITIH DEFINICIJA GODINA ISTRAZIVANJA 3.8 U ovom prilogu predstavljamo nase rezultate koristei cikluse istrazivanja definisane uvoenjem izmena u upitnicima. 3.9 Postoji razlika izmeu vremenskog okvira uzorkovanja i vremenskog okvira uvoenja izmena u upitnik. Uzorkovanje je ucinjeno za domainstva koja su anketirana u periodu od juna do maja svake godine. Izmene i dodaci anketnog upitnika su uraeni u januaru, pocevsi od 2005. godine. Izbor domainstava i PO koji su uzorkovani svakog meseca nije jasan, mada je 200 domainstava iz 25 PO dosledno istrazivano. Meutim postoje dokazi da posledice istrazivanja nisu reprezentativne za mesec ili za pola godine. Na primer, mnogo vei udeo stanovnistva je ispitan svake druge polovine godine, nego u toku ostatka istrazivanja. Prema tome, podela uzorka prema kalendarskoj godini dovodi do neobjektivnosti. Zaista, rezultati koji koriste cikluse koji su definisani kao u donjoj tabeli pokazuju razlicite trendove u siromastvu. 3.10 Tabela B.1: Uvoenje novih upitnika KOSOVO IBD Ciklus I Ciklus II Ciklus III Ciklus IV IBD_2002-2003 IBD _2003-2004 IBD _2004 IBD _2005 Period 6/2002-5/2003 6/2003-6/2004 6/2004-12/2004 1/2005-12/2005 Broj posmatranja 2400 domainstava 2400 1400 2400 (960 ruralnih, 1440 domainstava domainstava domainstava urbanih) Tabela B.2: Statistika siromastva dobijena korisenjem PA05 metodologije Apsolutno Siromastvo brojano Ekstremno Brojano po glavi po siromastvo glavi Ponderisano Neponderisano Ponderisano Neponderisano 6/2002-5/2003 37.93 43.56 15.43 18.30 6/2003-6/2004 45.14 41.83 13.85 13.64 6/2004-12/2004 35.79 31.61 12.43 10.39 1/2005-12/2005 39.72 39.13 12.68 13.24 Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Napomena: Ovde se neponderisano odnosi na to da nisu koriseni tezinski faktori, pa prema tome ove procene su na nivou domainstva, nasuprot procenama na nivou stanovnistva u "ponderisanim" kolonama. 29 Tabela B.3: Stope siromastva dobijene korisenjem PA05 metodologije Stope apsolutnog i ekstremnog siromastva Stope urbanog i ruralnog siromastva 50 44 Urbano Ruralno noita 40 39 38 2002/03 46.99 34.49 etaryrt pulpothefotnecreP 35 2003/04 42.73 46.01 30 veoP 06-12/2004 30.13 38.73 20 2005 34.95 42.39 15 14 12 12 10 1 2 3 4 Survey wave Poverty rate Extreme poverty rate 95% Confidence Intervals Source: HBS I, II, III and IV. Poverty Assessment (2005) methodology used. Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Table B.4: Detaljna dijagnostika siromastva sa revidiranim potrosackim kategorijama Apsolutno siromastvo brojano po glavi Ekstremno siromastvo brojano po stanovnika glavi stanovnika Po ciklusu Ponderisano neponderisano ponderisano neponderisano 6/2002-5/2003 40.6 46.0 17.9 20.1 6/2003-6/2004 46.9 42.8 14.5 14.4 6/2004-12/2004 37.3 33.0 12.8 10.7 1/2005-12/2005 42.1 40.7 13.1 13.7 Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ovde se neponderisano odnosi na to da nisu koriseni tezinski faktori, pa prema tome ove procene su na nivou domainstva, nasuprot procenama na nivou stanovnistva u "ponderisanim" kolonama. 30 Tabela B.5: Stope siromastva dobijene korisenjem alternativne potrosnje i metodologijama granice siromastva Definicija potrosackih kategorija Stope siromastva (CA) CA I. CA sa metodologijom PA PL 2002 prilagoen sa CPI 05 ponderisano neponderisano Po ciklusu 2002-03 37.9 43.6 2003-04 45.1 41.8 2004-05 35.8 31.6 2005-06 39.7 39.1 CA II u uporedivim istrazivanjima (Landzou i Landzou, 2001) PL 2002 prilagoen sa CPI Neparametarska granica siromastva ponderisano neponderisano ponderisano neponderisano Po ciklusu 2002-03 40.6 46.0 2003-04 46.9 42.8 39.6 35.9 2004-05 37.3 33.0 39.2 34.8 2005-06 42.1 40.7 38.6 37.5 CA II u uporedivim istrazivanjima PL 2002 prilagoen sa CPI Granica siromastva bez spoljnog uzroka ponderisano neponderisano ponderisano neponderisano Po ciklusu 2002-03 40.6 46.0 2003-04 46.9 42.8 37.8 34.9 2004-05 37.3 33.0 29.9 25.7 2005-06 42.1 40.7 33.2 32.5 CA I korisenjm ekonometrijskih projekcija siromastva (Stifel i Kristiansen, 2006; Elbers, Granica siromastva Landzou i Landzou, 2003) PL 2002 prilagoen sa CPI Utvrena bez spoljnog uzroka Po ciklusu ponderisano neponderisano ponderisano neponderisano 2002-03 29.7 34.7 38.2 36.2 2003-04 24.7 31.1 30.2 31.1 2004-05 28.8 30.1 38.8 32.3 2005-06 26.8 28.7 35.5 30.7 Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 31 LITERATURA AMP Kosovo. 2006. Kontekst ruralnog razvoja Kosova. Poljoprivredni i ruralni razvojni plan za Kosovo. (uzeto sa web-sajta http://www.ampkosovo.com/ardp1.html na 9/12/2006). Carletto, C. , Davis, B. i Stampini, M., Zezza, A. (2004). Zemlja u pokretu: Unutrasnja mobilnost i meunarodne migracije u post-komunistickoj Albaniji. FAO (mimeo) Deaton, A. and Zaidi, S. 2002. Uputstva za konstruisanje skupova potrosnje za analize materijalnog polozaja. IMZS radni clanak 135. Deaton, A. and Dreze, J. 2002. Siromastvo i nejednakost u Indiji: Ponovno ispitivnje. Ekonomski i politicki nedeljnik Septembar 7, 2002 Deaton, A. 2003. Prilagoene indijske procene siromastva za 1999-2000. Ekonomski i politicki nedeljnik Januar 25, 2003 Demery, L. and Groootaert, C. 1993. Ispravljanje za uzorkovanu neobjektivnost u merenjima materijalnog polozaja i siromastva u istrazivanju zivotnog standarda Obale slonovace. Ekonomski pregled svetske banke. Tom 77 br 2: 263-292. Elbers, C., Lanjouw, J., Lanjouw, P.,. 2003. Procene siromastva i nejednakosti na mikro- nivou. Ekonometrija, Tom. 71, br 1 (Januar, 2003), 255-364. Gibson, John. 2005. Statisticki alati i metode procene za merenje siromastva na osnovu istrazivanja preseka domainstava. Prirucnik za statistiku siromastva: Koncepti, metodi i upotreba politike, 128-205 (uzeto sa web-sajta http://unstats.un.org/unsd/methods/poverty/pdf/Chapter-5.pdf na 9/12/2006) Grimm, M. and Gunther, I. 2004. Kako postii rast siromasnih u siromasnim ekonomijama: Slucaj Burkine Faso. "Operacionalizacija rasta siromasnih" (uzeto sa web-sajta www.worldbank.org na 9/12/2006). Howes, S. i Lanjouw, J. 1997. Poreenje siromastva i dizajn istrazivanja domainstava. IMZS Radni dokument broj 129. Lanjouw, P., i Kijima, Y. 2003. Siromastvo u Indiji u toku 1990-tih: Regionalna perspektiva. Svetska banka Radni dokument istrazivanja politike 3141. Lanjouw, J, i Lanjouw, P. 2001. "Kako uporediti babe i zabe: Merenje siromastva zasnovano na razlicitim definicijama potrosnje" Pregled prihoda i blagostanja Serija 47, 33 broj 1, Mart 2001. Lohr, S. 1999. Uzorkovanje ­ Dizajn i analize. Prvo izdanje, Drzavni univerzitet Arizone, 0534353614 . Lynn, P. 2004. "Razvoj metode uzorkovanja za istrazivanja domainstva u posleratnoj Bosni i Hercegovini" Statistike u tranziciji Jun 2004 tom. 6, br. 6, pp. 953--977 Ravallion, M. 1994. "Bolji nacin za postavljanje granica siromastva, " Outreach #15, Mart 1994. Zavod za statistiku Kosova (ZSK). 2005. Istrazivanje poljoprivrede i domainstva 2005 Serija-Poljoprivredne i statistike sredine, Pristina, Kosovo. Stifell, D. i Christiaensen, L. 2006. Praenje siromastva u vremenu u odsustvu uporedivih podataka za potrosnju. WPS3810. Tarozzi, A. 2005. Izracunavanje uporedivih statistika iz neuporedivih istrazivanja, sa primenom na siromastvo u Indiji. (uzeto sa web-sajta http://www.econ.duke.edu/~taroz/TarozziComparability.pdf na 9/12/2006) 34