HRVATSKA Ekološki prihvatljiva prometna rješenja (pomorska industrija) Priobalni pomorski promet odnosi se na prijevoz putnika ili dobara na kratkim udaljenostima u priobalnom vodama. Sastoji se od obalne trgovine, npr. prijevoza tereta od pomorskog do drugih načina prijevoza te prijevoza do konačnog odredišta unutarnjim plovnim putovima. Ti strateški segmenti priobalnog pomorskog prometa prilika su za Hrvatsku zbog geografskih značajki njezine obale. Oni su i platforma za ispitivanje inovacija, na primjer, zelenog pomorskog prometa te pametnog pomorskog prometa. ‘Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj’ Trenutačno stanje Globalna pomorska industrija oporavlja se od Hrvatska pomorska industrija suočava se s poteš- razdoblja stagnacije, no prekomjerni kapaciteti i koćama. Hrvatska je oduvijek bila središte pomor- dalje će predstavljati problem. Ta je industrija 2014. ske znanosti i brodogradnje. I dalje je jedan od na globalnoj razini ostvarila prihode od 228 milijardi najvećih brodograditelja u Europi. No, takav privi- eura, što predstavlja kumulativni rast od 1,1 % od dan status nije u skladu s financijskim problemima početka svjetske financijske krize 2008. Izvoz je s kojima se suočavaju hrvatska brodogradilišta. 2014. dosegnuo 138 milijardi eura. No, rast potra- Hrvatska zaostaje za drugim europskim zemljama žnje i dalje je premali u odnosu na broj plovila koji u prelasku na specijalizirane segmente s velikom ulazi na tržište. vrijednosti. Brodogradnja je važna u Hrvatskoj. Hrvatska se pomorska industrija sastoji od 233 društva koja obavljaju djelatnosti povezane s proizvodnjom brodica i brodova. U 2016. u toj je industriji bilo zaposleno 6700 osoba. Ona čini do 1,8 % bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) te čak 15 % hrvatskog izvoza. Multiplikacijski učinak brodogradnje na hrvatsko gospodarstvo iznosi oko 2,8 %. Svakih milijun eura koji se ostvare u brodogradilištima dovodi do 2,8 milijuna eura u ukupnoj proizvodnji hrvatskoga gospodarstva. 2 H RVATS K A : E KO LO Š K I PR I H VATL J I VA P ROM ETNA RJ EŠENJA ( P OM ORSKA INDU STRIJA ) Rastući strateški segmenti Svjetski trendovi dovode do promjena u pomorskoj industriji. Stanje pomorske industrije povezano je s rastom stanovništva, urbanizacijom, obujmom svjetske trgovine, slobodnom trgovinom, globalizacijom, klimatskim izazovima te digitalizacijom. Čišći pogonski sustavi zamjenjuju dizelske motore. Na primjer, u Kini je stopa prirasta stanovništva na Ne postoji jedinstvena vrsta pogonskog sustava obali tri puta veća od prosjeka na nacionalnoj razini. koja bi zamijenila dizelski motor, već postoji puno Veći ekonomski rast u regijama uzduž obala dovodi alternativa koje uključuju električni pogon, hibridni do migracije na obalna područja u Aziji i Africi. pogon, pogon na vodikove gorive ćelije te pogon Većina svjetskih megagradova udaljena je od mora na ukapljeni prirodni plin (LNG). Primjena pogonskih manje od 100 km. sustava ovisi o vrsti i uvjetima putovanja. Rast stanovništva i urbanizacija uzduž obala svijeta pokreću potražnju za uslugama prijevoza vodenim Na primjer, u Kini je stopa prirasta putem. Stanovništvo na obalama raste puno brže stanovništva na obali tri puta veća od od stanovništva na kontinentalnim područjima. prosjeka na nacionalnoj razini. Priobalni pomorski promet Promet u priobalnom području, koji omogućuje jednostavno punjenje goriva i električne energije, povoljnije vremenske uvjete i uporabu kopnene komunikacijske infrastrukture Rastući strateški segment priobalnog pomorskog Priobalni pomorski promet i povezane usluge bit prometa sve je privlačniji s obzirom na svjetske će platforma za ispitivanje u pomorskoj industriji. trendove. Takozvani priobalni pomorski promet Klimatski izazovi i digitalizacija korjenito mijenjaju odnosi se na promet koji se odvija u blizini obale, pomorsko poslovanje. Unutar industrija potrebno je za razliku od plovidbe otvorenim morem. Ako su analizirati i primijeniti rastuće tehnologije „zelenih okolnosti povoljne, blizina obale nudi nekoliko brodova” i „pametnih brodova”. Ta će se tehnolo- prednosti: pristup postrojenjima za punjenje goriva gija ispitati u segmentima priobalnog pomorskog ili električne energije, povoljne vremenske uvjete prometa prije nego što se prilagodi za promet na te dostupnost komunikacijske infrastrukture. No, otvorenom moru. prednosti strateškog segmenta priobalnog pomor- skog prometa ne odnose se na brodove duge Unutar europske pomorske industrije otvorila plovidbe. Takva prekooceanska plovila još uvijek se mogućnost za proizvodnju plovila u strateš- čine jedan od ključnih sektora pomorske industrije kom segmentu priobalnog pomorskog prometa. općenito. Europski proizvođači izrađuju brodove sa specifič- nim značajkama za priobalnu plovidbu. U proizvod- nji tih brodova primjenjuju se sofisticirani postupci temeljeni na visokoj tehnologiji za koju je potrebno povezivanje velikih mreža specijaliziranih dobav- ljača i podizvođača. H RVATS K A : E KO LO Š KI P RIHVATL J IVA P ROM ETNA RJ EŠENJA ( P OM ORSKA INDU STRIJA) 3 K A KO H R VAT S K U U Č I N I T I KO N K U R E N T N O M ? Gdje su slabosti u lancu vrijednosti? Hrvatska bi mogla ojačati svoj lanac vrijednosti Za izgradnju specijaliziranih plovila za priobalni kako bi osposobila svoju pomorsku industriju za pomorski promet Hrvatska mora poboljšati svoje rastući segment priobalnog pomorskog prometa. inovacijske kapacitete. Rastući strateški segmenti priobalnog pomorskog prometa zahtijevaju visoku ❚❚ Potreba za razvojem vještina. Hrvatska treba razinu znanja te su izrazito korisni za inovacijske povećati svoje kapacitete i unaprijediti istraži- kapacitete unutar društava iz tri razloga: vanje i razvoj na području električnih i hibridnih pogonskih sustava te sustava s pogonom na ❚❚ Proizvodnja jedinstvenih brodova ili malih alternativna goriva te izraditi okvir za pametne, serija brodova. Kupci u strateškim segmentima povezane brodove. priobalnog pomorskog prometa često naručuju male količine visokotehnoloških plovila. Kupci ❚❚ Manjak projektanata brodskih sustava. Kako žele brodove za koje je potreban prilagođen brodovi postaju pametniji i složeniji, brodogra- postupak proizvodnje. Za ispunjavanje tih diteljska poduzeća moraju projektirati čitave zahtjeva potrebna je inovacija u cijeloj proizvod- sustave brodova oko električne platforme. noj liniji. Projektant električnih sustava postaje ključna kontaktna točka i nositelj odnosa s klijentima. ❚❚ Projektiranje prema konceptu. Brojna su preko- oceanska plovila izrazito standardizirana, no ❚❚ Nedostatak stručnosti za popravke i preinake. to u puno manjoj mjeri vrijedi za specijalizirane Mogućnosti postoje na području popravaka i brodove koji prometuju u priobalnom području. preinaka plovila u svrhu prijelaza na električni ili Narudžbe se mogu temeljiti na konceptu, a ne hibridni pogonski sustav ili na sustav koji pokreću na detaljnim specifikacijama. Da bi se ispunili alternativna goriva. Viktor Lenac brodogradilište takvi zahtjevi, potrebna je sposobnost inovacije je koje je specijalizirano za popravke i preinake. nakon potpisivanja ugovora. ❚❚ Nedostatak pomoćne infrastrukture za alterna- ❚❚ Sofisticirani lanci proizvodnje. Proizvodnja u tivna goriva. Za brodove koje pokreću električni strateškom segmentu priobalnog pomorskog i hibridni pogonski sustavi ili pak pogonski prometa razlikuje se od procesa masovne sustavi koji se koriste alternativnim gorivima proizvodnje. Proizvodnja u strateškom poput prirodnog ukapljenog plina potreban je segmentu priobalnog pomorskog prometa pristup odgovarajućoj infrastrukturi. Premalo je uključuje razgranate mreže visokospecijalizi- električnih punionica i punionica na kojima se ranih podizvođača. Za koordinaciju tih mreža nude alternativna goriva na hrvatskim pristani- potrebna je inovacija u cijelom lancu vrijednosti. štima i u hrvatskim lukama. Pomorska se industrija trenutačno suočava s problemima prekomjernih kapaciteta i prekomjerne ponude koji su započeli sa svjetskom financijskom krizom. No, dugoročno su uvjeti potražnje povoljni za hrvatske proizvođače specijaliziranih plovila u segmentu priobalnog pomorskog prometa. 4 H RVATS K A : E KO LO Š K I PR I H VATL J I VA P ROM ETNA RJ EŠENJA ( P OM ORSKA INDU STRIJA ) Područja za reformu Određeni aspekti ekosustava u ovom sektoru ograni- Pristup izvorima financiranja posebno je nepovoljan čavaju konkurentnost Hrvatske u rastućim strateškim za pomorsku industriju. Dvije su bitne razlike između segmentima priobalnog pomorskog prometa. financiranja kupnje broda i ostalih transakcija. Prva je razlika u visokoj cijeni kapitala za izgradnju novog broda. Druga je razlika činjenica da je proizvođačima Uvjeti potražnje potreban izvor financiranja prije izgradnje plovila. (Brodograditeljska poduzeća moraju povući sredstva Potražnja je u pomorskoj industriji ciklička. prije nego što trup broda postane dostupan kao Pomorska se industrija trenutačno suočava s kolateral.) Državni programi financiranja iznimno su problemima prekomjernih kapaciteta i prekomjerne važni za pomorsku industriju. Za razliku od svojih ponude koji su započeli sa svjetskom financijskom konkurenata, Hrvatska još nije osigurala takav krizom. No, dugoročno su uvjeti potražnje povoljni program financiranja. za hrvatske proizvođače specijaliziranih plovila u segmentu priobalnog pomorskog prometa. Strategija, struktura i konkurencija Dostupni resursi Izvoz se smanjuje. Hrvatska je pomorska industrija usmjerena na izvoz. Izvoz čini 63 % ukupnog Produktivnost rada u hrvatskoj pomorskoj industriji prometa industrije. Brodogradnja je ciklička. Zbog je niska. Produktivnost rada u hrvatskoj pomor- toga usporedba trendova na godišnjoj razini nije skoj industriji čini oko trećine produktivnosti rada dovoljna za sveobuhvatan prikaz stanja industrije. u Koreji te je upola manja nego u Japanu i EU-u. Međutim, vidljivo je da se izvoz hrvatske pomorske Znatno je niža nego u Kini. industrije smanjio za više od 40 % između 2015. i 2016. te je 2016. iznosio 136 milijuna eura. Hrvatskoj možda nedostaje odgovarajućih ljudskih resursa. Hrvatskoj su pomorskoj industriji potrebne drukčije i novije vještine kako ne bi bila usmjerena Povezane i popratne industrije samo na konvencionalnu brodogradnju. Potrebno ju je uskladiti s trendovima „ekologizacije” i digitali- Javni i privatni sektor u Hrvatskoj slabo sustavno zacije u rastućem strateškom segmentu priobalnog surađuju na istraživanju. Iznimno je važno pobolj- pomorskog prometa. No, nedostaje kvalificiranih šati suradnju između sveučilišta, istraživačkih insti- inženjera zbog iseljavanja, urbanizacije te potenci- tuta i privatnog sektora u svrhu provedbe ciljanog i jalnih novih izazova na tržištu rada. relevantnog istraživanja i razvoja. H RVATS K A : E KO LO Š KI P RIHVATL J IVA P ROM ETNA RJ EŠENJA ( P OM ORSKA INDU STRIJA) 5 Preporuke Hrvatska bi mogla poboljšati svoj položaj u rastućim strateškim segmentima priobalnog pomorskog prometa na sljedeće načine: 1. 5. Uključivanjem instrumenata zaštite od komer- Educiranjem o tržišnim trendovima u priobalnom cijalnog rizika u nabavu inovativnih proizvoda. pomorskom prijevozu robe i velikog broja osoba. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta MGPO bi za ove edukacije mogao angažirati relevan- (MGPO) moglo bi provesti ovu preporuku u obliku tna državna tijela putem programa tehničke pomoći. jamstva s djelomičnim pokrićem rizika kojim bi se Očekivano trajanje: uključuje kratkoročne (jedno- pokrio dio privatnih ulaganja (od dugovanja ili od godišnje) programe i dugoročne (desetogodišnje) izravnih kapitalnih ulaganja). programe. Očekivano trajanje: 7 godina. 6. 2. Pružanjem poslovnog mentorstva u područjima Provedbom pretkomercijalne nabave (PCP). inovacija proizvoda, prepoznavanja prilika, percep- Pretkomercijalna nabava dovela je do inovacije i cije rizika, poduzetništva te poslovnog umrežava- komercijalizacije alternativnih pogonskih sustava nja. Ovaj bi program mentorstva mogao provesti na javnim trajektnim rutama. Ova bi se preporuka MGPO (preko EBRD-a) ili Hrvatska gospodarska provela uz sveobuhvatan program financiranja komora (putem programa tehničke pomoći) u okviru javne nabave inovativnih dobara i usluga (u obliku komplementarnog sustava dodjele bespovratnih programa tehničke pomoći preko Ministarstva financijskih sredstava. pomorstva, prometa i infrastrukture). Očekivano trajanje: 2 godine. Očekivano trajanje: 7 – 10 godina. 7. 3. Usvajanjem regulatornog okvira i politika u cilju Pružanjem pomoći hrvatskim poduzećima u prihva- poticanja promjena u pomorskoj industriji. Domaća ćanju novih, alternativnih pogonskih sustava. Ovu politika u ovom sektoru mora biti u skladu s međuna- bi ulogu mogao imati tehnički centar za sektor rodnim konvencijama i normama te čak otići i korak ekološki prihvatljivog prometa. dalje. Neki su od referentnih primjera u svijetu Pariški sporazum o klimatskim promjenama sklopljen na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) i 4. Međunarodne pomorske organizacije (IMO). MGPO i druga relevantna tijela mogli bi provesti te reforme Traženjem inovativnih tehnoloških rješenja u strateškom segmentu priobalnog pomorskog preko javnih ustanova i državnih tijela. prometa i najboljih svjetskih pružatelja tih usluga. Očekivano trajanje: 3 godine. Ovu bi preporuku MGPO mogao provesti putem programa tehničke pomoći u okviru komplemen- tarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava (eng. matching grant). 8. Provođenjem istraživanja tržišta radi prikupljanja Očekivano trajanje: 3 godine. podataka o velikim pomorskim središtima (npr. Antibes, Parma i Barcelona). Takvim bi se studijama prikupili podaci o potražnji korisnika (te o tome koliko su oni spremni platiti prilagođene proizvode i usluge koji se odnose na sigurnost, praćenje te traganje i spašavanje). MGPO i druga relevantna tijela mogli bi te studije naručiti od poduzeća iz NAPOMENA: privatnog sektora. Ova analitička podloga proizvod je zaposlenika Grupacije Svjetske banke. Nalazi, tumačenja i zaključci u ovom izvješću ne odražavaju nužno stajališta Očekivano trajanje: 5 godina. Grupacije Svjetske banke, njezinog Odbora izvršnih direktora niti vlada koje zastupaju. Grupacija Svjetske banke ne jamči točnost podataka uključenih u ovo izvješće, a koji su preuzeti iz više vanjskih izvora. Sadržaj ovog dokumenta ne predstavlja i ne smatra se ograničenjem ili odricanjem od povlastica i izuzeća Grupacije Svjetske banke, koji su svi posebno zadržani.