39737 v.1 Procena siromastva na Kosovu Tom I: Ubrzavanje inkluzivnog rasta u cilju smanjivanja rasirenog siromastva 3. oktobar 2007. Svetska banka Zavod za Statistiku Kosova Region Evrope i centralne Azije Socijalne Statistike Sluzba za smanjenje siromastva i Statistike zivotnog standarda ekonomsko upravljanje http://www.worldbank.org/ECA/poverty http://www.ks-gov.net/ESK VALUTA I EKVIVALENTNE JEDINICE (od 15. marta 2007.) Jedinica valute = Evro 1 US$ = 0.756 Evra SKRAENICE CIS Komonvelt nezavisnih drzava CPI Indeks potrosackih cena Dom. Domainstvo EAR Evropska agencija za rekonstrukciju ECA Istocna Evropa i centralna Azija ECAPOV Baza podataka istocne Evrope i centralne Azije u Svetskoj banci EO Ekvivalent odraslog EU Evropska unija EU-8 Ceska Republika, Estonija, Maarska, Latvija, Litvanija, Poljska, Slovacka Republika i Slovenija IBD Istrazivanje budzeta domainstva IPPD Istrazivanje prihoda i potrosnje domainstva IZS Ispitivanje zivotnog standarda JIE Jugoistocna Evropa JPIP Javna potrosnja i institucionalni pregled MMF Meunarodni monetarni fond MRSP Ministarstvo za rad i socijalna pitanja PA05 Procena siromastva 2005 PIS Privremene institucije samouprave PO Popisne oblasti PSRK Plan i strategija razvoja Kosova SIDA Svedska agencija za meunarodni razvoj TRG Tehnicka radna grupa UNMIK Misija UN-a na Kosovu ZNP Zemlje sa niskim prihodom ZSK Zavod za statistiku Kosova ZSP Zemlje sa srednjim prihodom ZAHVALNOST Ovaj izvestaj je proizvod zajednickih napora osoblja sluzbe za istrazivanje budzeta domainstva Zavoda za statistiku Kosova iz , koji cine Baskim Belaa, Bekim Canolji i Emina Deljiu i tehnickog tima Svetske banke, koji cine Endrju Dabalen i Ana Gueorguieva, uz podrsku Sasun Tsirunian i Spenda Ahmetija. Izvestaju je doprinela podrska Odeljenja za meunardni razvoj Ujedinjenog kraljevstva, koje je velikodusno finansiralo Poverenicki fond kao podrsku izgradnji kapaciteta i analitickih aktivnosti Programskog rada na siromastvu na zapadnom Balkanu. Ovaj izvestaj ne bi bio mogu bez veoma tesnog ukljucivanja i podrske Odeljenja za socijalnu statistiku Zavoda za statistiku Kosova. Tim se ljubazno zahvaljuje na analitickom radu MMF-u (makro statistika), EAR-u i Ministarstvu za poljoprivredu PIS, ZSK i Vlaznimu Bitiiju (Migracije). Timu su veliki doprinos predstavljali komentari i smernice dobijeni od Petera Lanjouva (saradnik recenzent), Pierele Paci (saradnik recenzent), Asad Alama, Ardo Hansona, Elizabet Huibens, Feliksa Martina i Kantan Sankar. Tim se zahvaljuje Dzuliani Lampieti, Ruslanu Jemcovu, Kinonu Skotu, Gero Karleto, Markusu Goldstajnu, Gabrijelu Demombines, Huanu Munjozu i Johanu Mistiaenu za izvrsne komentare i predloge. Izradi ovog izvestaja izuzetno su doprinele izvrsne ureivacke sposobnosti Suzan Padila. SADRZAJ Spisak okvira....................................................................................................................... v POGLAVLJE 1. MAKROEKONOMSKI I SOCIJALNI KONTEKST........................ 1 A. RAST BDP BIO JE SLAB ............................................................................................ 1 B. POLJOPRIVREDNI RAST BIO JE SPOR.......................................................................... 3 C. RAZOCARAVAJUE FUNKCIONISANJE TRZISTA RADA ............................................... 5 D. SLABI IZGLEDI ZA SMANJENJE SIROMASTVA............................................................. 6 POGLAVLJE 2. TRENDOVI SIROMASTVA I RAZGRADNJA............................... 9 A. O KVALITETU PODATAKA I PRISTUPU....................................................................... 9 B. NIJE BILO PROMENE U SIROMASTVU....................................................................... 11 C. NEPRIHODNE DIMENZIJE SIROMASTVA.............................................................. 16 POGLAVLJE 3. PROFIL SIROMASTVA I RIZIK SIROMASTVA......................... 19 A. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SIROMASNIH DOMAINSTAVA ........................... 19 B. KARAKTERISTIKE TRZISTA RADA SIROMASNIH....................................................... 21 C. POSTIGNUTO OBRAZOVANJE I UCESTANOST SIROMASTVA...................................... 21 D. UCESTANOST SIROMASTVA U PROSTORU................................................................ 22 E. ZASTO SU LJUDI SIROMASNI I KOD KOGA POSTOJI VELIKI RIZIK OD SIROMASTVA?.. 24 POGLAVLJE 4. JAVNI TRANSFERI, DOZNAKE I SIROMASTVO...................... 29 A. STRUKTURA I TRENDOVI TRANSFERA SOCIJALNE ZASTITE...................................... 29 B. UTICAJ PROGRAMA SOCIJALNE ZASTITE NA SIROMASTVO ...................................... 31 C. VELICINA I RASPODELA DOZNAKA ......................................................................... 34 D. UTICAJ MIGRACIJA NA SIROMASTVO ...................................................................... 35 POGLAVLJE 5. JACANJE TEMELJA ZA PRAENJE SIROMASTVA I KREIRANJE POLITIKE NA OSNOVU DOKAZA ....................................................... 39 Dodatak A. TABELE I PODACI................................................................................. 43 Dodatak B. PROFIL SIROMASTVA.......................................................................... 49 Dodatak C. STRUKTURA SIROMASTVA................................................................ 69 Dodatak D. SOCIJALNI TRANSFERI I DOZNAKE................................................. 73 Literatura........................................................................................................................... 81 Spisak tabela Tabela i: Predlozene politike i njihova cena i uticaj na siromastvo................................... x Tabela 1.1: Makroekonomski trendovi.............................................................................. 2 Tabela 1.2: Alternativne procene BDP za Kosovo............................................................ 3 Tabela 1.3: Makroekonomski i indikatori poljoprivrednog sektora .................................. 4 Tabela 1.4: Stvarne srednje mesecne plate i broj opservacija ........................................... 6 Tabela 2.1: Analiza siromastva: 2003/04 u poreenju sa 2005/06.................................. 14 Tabela 2.2: Stope rasta potrosnje po glavi stanovnika..................................................... 14 Tabela 2.3: Pokazatelji nejednakosti za 2003/04 i 2005/06............................................. 15 Tabela 3.1: Apsolutne i ekstremne stope siromastva....................................................... 21 Tabela 3.2: Siromastvo i nezaposlenost............................................................................ 21 Tabela 3.3: Zaposlenje i obrazovanje, 2005/06. Da lije vea verovatnoa da e dobro obrazovani ljudie biti zaposleni? ...................................................................................... 22 Tabela 3.4: Stope siromastva i doprinosi po regionima na Kosovu, 2002-2006.............. 22 Tabela 3.5: Uticaj promena karakteristika domainstava na siromastvo (u procentima). 27 Tabela 4.1: Penzija i programi socijalne zastite, zvanicni i procenjeni broj korisnika iz IDB i ukupna isplaena vrednost...................................................................................... 30 Tabela 4.2: Socijalna pomo i penzije: Pokrivenost i ucestanost prema urbanoj/ruralnoj sredini i prema petinama, u procenatima pojedinaca........................................................ 32 Tabela 4.3: Adekvatnost i simulacija transfera socijalne pomoi i penzija..................... 33 Tabela 4.4: Migracije i doznake: 2005 ............................................................................ 35 Tabela 4.5: Poklapanje rezultata trendova, rezultati za stope upisa u srednje skole ....... 36 Tabela 4.6: Doznake iz inostranstva u 2005. godini po domainstvu, u gotovom novcu i u naturi za poslednjih 12 meseci....................................................................................... 37 Tabela A.1: Razlika u pretpostavkama i prilagoavanjima Svetske banke i MMF-a ..... 43 Tabela A.2: Zbirne statistike glavnih skupina prema ciklusu ispitivanja........................ 43 Tabela A.3: Prosecna mesecna potrosnja domainstva na hranu, u evrima .................... 44 Tabela A.4: Prosecni mesecni troskovi domainstva koji se ne odnosne na hranu (Evri) ........................................................................................................................................... 44 Tabela A.5: Udeo prehrambenih i neprehrambenih troskova u ukupnim troskovima..... 45 Tabela A.6: Udeo troskova za razlicitekategorije hrane u ukupnim troskovima za hranu ........................................................................................................................................... 45 Tabela A.7: Siromastvo po glavi stanovnika prema lokaciji........................................... 45 Tabela A.8: Kosovo: Procene MMF-a BDP po trenutnim cenama, 2004­10. (u milionima evra osim ako nije drugacije navedeno), podlezu daljoj reviziji..................... 46 Tabela A.9: Ucestanost siromastva, raskorak i ozbiljnost, korigovano za potrebe ankete ........................................................................................................................................... 47 Tabela B.1: Siromastvo brojano po glavi po lokaciji i etnickim oblastima...................... 49 Tabela B.2: Doprinos siromastvu po lokaciji ................................................................... 49 Tabela B.3: Doprinos siromastvu po regionima .............................................................. 49 Tabela B.4: Doprinos siromastvu po etnickim oblastima................................................ 49 Tabela B.5: Siromastvo brojano po glavi po kategoriji velicine domainstva ................. 50 Tabela B.6: Siromastvo brojano po etnickoj pripadnosti glave domainstva................... 50 Tabela B.7: Siromastvo brojano po polu glave domainstva .......................................... 50 Tabela B.8: Udeo starijih u domainstvu i siromastvo.................................................... 50 Tabela B.9: Stopa zavisnosti i siromastvo brojano po glavi............................................ 50 Tabela B.10: Obrazovanje glave domainstva i siromastvo brojano po glavi................. 50 Tabela B.11: Glavna aktivnost glave domainstva i siromastvo brojano po glavi.......... 51 Tabela B.12: Sektor u kojem je zaposlen nosilac domainstva i siromastvo brojano po glavi................................................................................................................................... 51 Tabela B.13: Zakup zemlje i siromastvo u ruralnim oblastima....................................... 51 Tabela B.14: Vlasnistvo nad stocnim fondom i siromastvo u ruralnim oblastima.......... 51 Tabela B.15: Vlasnistvo nad mehanizacijom (traktor ili prikolica) i siromastvo u ruralnim oblastima ............................................................................................................ 51 Tabela B.16: Zaposlenost i obrazovanje, 2002/03. Da li je verovatnije da su dobro obrazovani ljudi zaposleni?............................................................................................... 52 Table B.17: Nezaposlenost i obrazovanje, 2002/03. Da li je vea verovatnoa da su nezaposleni slabije obrazovani?........................................................................................ 52 Tabela B.18: Zaposlenost i obrazovanje, 2003/04. Da li je verovatnije da su dobro obrazovani ljudi zaposleni?............................................................................................... 53 Table B.19: Nezaposlenost i obrazovanje, 2003/04. Da li je vea verovatnoa da su nezaposleni slabije obrazovani?........................................................................................ 53 Tabela B.20: Zaposlenost i obrazovanje, 2004/05. Da li je verovatnije da su dobro obrazovani ljudi zaposleni?............................................................................................... 53 Table B. 21: Nezaposlenost i obrazovanje, 2004/05. Da li je vea verovatnoa da su nezaposleni slabije obrazovani?........................................................................................ 54 Tabela B.22: Zaposlenost i obrazovanje, 2005/06. Da li je verovatnije da su dobro obrazovani ljudi zaposleni?............................................................................................... 54 Table B. 23: Nezaposlenost i obrazovanje, 2005/06. Da li je vea verovatnoa da su nezaposleni slabije obrazovani?........................................................................................ 54 Tabela B.24: Siromastvo i nezaposlenost........................................................................ 55 Tabela B.25: Bruto stope upisa za osnovne skole............................................................ 55 Tabela B.26: Neto stope upisa za osnovne skole.............................................................. 55 Tabela B.27: Neto stopa upisa za srednje skole............................................................... 55 Tabela B.28: Neto stopa upisa za visoko obrazovanje .................................................... 56 Tabela B.29: Pristup elektricnoj energiji: Procenat ljudi koji zive u smestaju sa elektricnom energijom ...................................................................................................... 56 Tabela B.30: Centralno grejanje: Procenat ljudi koji zive u smestaju sa centralnim grejanjem?......................................................................................................................... 56 Tabela B.31: Pristup sigurnom smestaju: Procenat ljudi koji zive u objektima sa zidovima od cigle, blokova ili cementa?........................................................................... 57 Table B.32: Pristup vodi: procenat ljudi koji zive u objektima sa tekuom vodom?...... 57 Tabela B.33: Stope ruralnog siromastva brojanog po glavi i doprinosi siromastvu........ 57 Tabela B.34: Ruralna etnicka raspodela: siromastvo brojano po glavi i doprinosi .......... 57 Tabela B.35: Nivoi obrazovanja u ruralnim oblastima, postignuto obrazovanje ............ 58 Tabela B.36: Dostupnost elektricne energije na selu: Procenat ljudi koji zive u objektima sa elektricnom energijom?................................................................................................ 58 Table B.37: Dostupnost sigurnog smestaja u selu: Procenat ljudi koji zive u objektima sa zidovima od cigala, blokova ili cementa?......................................................................... 58 Tabela B.38: Centralno grejanje na selu: Procenat ljudi koji zive u objektima sa centralnim grejanjem?....................................................................................................... 58 Tabela B.39: Dostupnost vode na selu: Procenat ljudi koji zive u objektima sa tekuom vodom u kui?................................................................................................................... 59 Tabela B.40: Nezaposlenost na selu: procenat pojedinaca koji su izjavili da su nezaposleni........................................................................................................................ 59 Tabela B.41: Bruto stope upisa na selu za osnovnu skolu................................................ 59 Tabela B.42: Neto stope upisa na selu za osnovnu skolu ................................................ 60 Tabela B.43: Ruralne neto stope upisa za srednju skolu ................................................. 60 Tabela B.44: Neto stope upisa na selu za visoko obrazovanje ........................................ 60 Tabela B.45: Ugrozena grupa iznad granice siromastva i mesecna potrosnja ispod 53.7 evra po cenama iz 2002. godine, u procentima pojedinaca .............................................. 61 Tabela B.46: Ugrozene grupe nabrojane ispod granice siromastva i mesecne potrosnje iznad 32.3 evra po cenama iz 2002................................................................................... 62 Tabela B.47: Unutrasnji migranti i njihovo odrediste (u procentima od svih pojedinaca) ........................................................................................................................................... 64 Tabela B.48: Indeksi nejednakosti za 2002-2006............................................................ 65 Tabela B.49: Korelacije potrosnje po godinama.............................................................. 65 Tabela B.50: Uporeenje stopa upisa u regionu i u Evropskoj uniji, 2005 ..................... 67 Tabela B.51: Doprinos siromastvu prema aktivnosti nosioca domainstva .................... 67 Tabela B.52: Doprinos siromastvu prema obrazovanju, u procentima pojedinaca ......... 67 Tabela B.53: Demografska distribucija prema etnickoj pripadnosti nosioca domainstva i prema regionu ................................................................................................................... 68 Tabela B.54: Demografska distribucija prema tipu naselja i regionu............................... 68 Tabela C.1: Struktura siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2003/04.............................. 69 Tabela C.2: Struktura siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2004/05.............................. 69 Tabela C.3: Struktura siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2005/06.............................. 69 Tabela C.4: Struktura siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2004/05.............................. 69 Tabela C.5: Struktura siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2005/06.............................. 69 Tabela C.6: Pregled urbanog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2003/04 .................. 69 Tabela C.7: Pregled urbanog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2003/04 .................. 70 Tabela C.8: Pregled urbanog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2004/05 .................. 70 Tabela C.9: Pregled urbanog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2005/06 .................. 70 Tabela C.10: Pregled urbanog siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2005/06 ................ 70 Tabela C.11: Pregled urbanog siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2005/06 ................ 70 Tabela C.12: Pregled urbanog siromastva: 2004/05 uporeujui sa 2005/06 ................ 70 Tabela C.13: Pregled ruralnog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2003/04................ 71 Tabela C.14: Pregled ruralnog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2004/05................ 71 Tabela C.15: Pregled ruralnog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2005/06................ 71 Tabela C.16: Pregled ruralnog siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2004/05................ 71 Tabela C.17: Pregled ruralnog siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2005/06................ 71 Tabela C.18: Pregled ruralnog siromastva: 2204/05 uporeujui sa 2005/06................ 71 Tabela D.1: Migracije i doznake: zbirne statistike za 2005, u procentima pojedinaca ... 74 Tabela D.2: Urbana i ruralna domainstva sa doznakama i migrantima, u procentima i pojedinaca ......................................................................................................................... 76 Tabela D.3: Regresija rezultata za dvoetapnu procenu uticaja postojanja migranta na materijalni polozaj domainstva ....................................................................................... 77 Tabela D.4: Rezultat tendencije uparivanja, Rezultati za potrosnju................................ 78 Tabela D.5: Stope siromastva meu domainstvima sa migrantima i bez migranata, rezultat tendencije uparivanja ........................................................................................... 79 Tabela D.6: Dvostepena IV regresija za uticaj postojanja migranta u domainstvu na potrosnju, za urbane i ruralne oblasti................................................................................ 80 SPISAK okvira Okvir 1.1: Da li se siromastvo povealo na Kosovu? NE..................................................ii Okvir 2-1: Procena kosovske populacije ........................................................................... 9 Okvir 2-2: Izazovi upotrebe IBD podataka u analizi siromastva..................................... 10 Okvir 3-1: Tri hipoteze za pogorsanje uslova u srpskim domainstvima......................... 20 Spisak slika Slika i: Apsolutne i ekstremne stope siromastva ······························································i Slika ii: Siromastvo na zapadnom Balkanu, prema glavi stanovnika·································ii Slika iii: Stope siromastva po velicini domainstva ························································iii Slika iv: Stope siromastva po statusu radne snage····························································iii Slika v: Trendovi ruralnog i urbanog siromastva······························································iv Slika vi: Venov dijagram siromastva usled nepostojanja prihoda i siromastva u prihodima··························································································································v Slika vii: Veza izmeu rasta i smanjenja siromastva·······················································vii Slika 1.1: Stope zaposlenosti i nezaposlenosti, 2001-2005·············································5 Slika 1.2: Registrovana nezaposlenost i stopa rasta BDP ··················································5 Slika 1.3: Vlasnistvo nad sredstavima i nivoi prihoda koristei se podacima IBD ···········7 Slika 2.1: Apsolutno i ekstremno siromastvo 2003/04 i 2005/06 ···································12 Slika 2.2: Distribucija potrosnje, 2003/04 i 2005/06 ······················································12 Slika 2.3: Krive ucestanosti rasta za rast od 2003/4 do 2005/06······································13 Slika 2.4: Lorencove krive za 2003/04 i 2005/06···························································15 Slika 2.5: Neto stope upisa·····························································································16 Slika 2.6: Pristup vodi: Procenat ljudi koji zive u stanovima sa tekuom vodom, 2003/04 i 2005/06 ·························································································································17 Slika 2.7: Venov dijagram siromastva na osnovu prihoda i van prihoda ························18 Slika 3.1: Stope siromastva prema velicini domainstva·················································19 Slika 3.2: Trendovi ruralnog i urbanog siromastva·························································23 Slika 3.3: Pristup uslugama u ruralnim oblastima ··························································24 Slika 3.4: Ukupne stope upisa u ruralnim oblastima·······················································24 Slika 4.1: Procenjena godisnja pomo po domainstvu··················································31 Slika 4.2: Potrosnja na socijalnu zastitu, izabrane zemlje: 2004·····································31 Slika 4.3: Uspesnost usmeravanja programa socijalne pomoi na Kosovu·····················33 Slika 4.4: Udeo doznaka u BDP na zapadnom Balkanu ·················································34 Slika 4.5: Stope upisa za domainstva sa migrantima ili bez migranata, 2005 ···············36 Slika C.1: Krive ucestanosti rasta···················································································72 Slika D.1: Nedovolja pokrivenost i gubitak socijalne pomoi u urbanim i ruralnim oblastima·························································································································73 Slika D.2: Prvih 20 zemalja po primljenim doznaka kao udelu uBDP, 2004··················73 Slika D.3: Tendencija rezultata uparivanja za migracije i u (potrosnji)··························79 Slika D.4: Tendencija rezultata i ucestanost za tretirane (domainstva sa migrantima) i netretirane grupe ·············································································································80 Tom II SADRZAJ ZAHVALNOST .............................................................................Error! Bookmark not defined. Poglavlje 1: ISTRAZIVANJE BUDZETA DOMAINSTAVA (IBD) I PRAENJE SIROMASTVA NA KOSOVU......................................................Error! Bookmark not defined. A. POSTOJE PROBLEMI UPOREDIVOSTI PODATAKA ........ ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. B. TEZINSKI FAKTORI UZORAKA UNOSE DODATNU NESIGURNOST ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. C. VEROVATNE POSLEDICE: POTROSNJA........................ ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. D. VEROVATNE POSLEDICE: PROCENE SIROMASTVA ..... ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. Poglavlje 2: SIROMASTVO ­ ALTERNATIVNE PROCENE.........Error! Bookmark not defined. A. POST-STRATIFIKACIJA ............................................... ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. B. POREENJE SAMO 2003. I 2005. GODINE .................. ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. C. METODOLOGIJA UPOREDIVIH SKUPOVA POTROSNJE. ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. D. POREENJE SVIH GODINA.......................................... ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. E. UPOREIVANJE PODATAKA O SIROMASTVU IZ IMZS I IBD .......ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. Poglavlje 3: ZAKLJUCCI I PREPORUKE .........................Error! Bookmark not defined. A. PREPORUKE ............................................................... ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. prilog A: TABELE I podaci.................................................Error! Bookmark not defined. PRILOG B: REZULTATI dobijeni KORISENJem RAZLICITIH definicija godina ISTRAZIVANJA............................................................................Error! Bookmark not defined. Literatura ........................................................................................Error! Bookmark not defined. Spisak tabela Tabela 1.1: Velicina Stanovnistva Po Ciklusu Istrazivanja I Godini ...........Error! Bookmark not defined. Tabela 1.2: Pregled Ogranicenja Istrazivanja I Njihov Uticaj Na Procene Siromastva ........ Error! Bookmark not defined. Tabela 1.3: Siromastvo Brojano Po Glavi Po Lokaciji I Etnickim Oblastima, Koristei Metodologiju Pa05 .........................................................................Error! Bookmark not defined. Tabela 1.4: Siromastvo Brojano Po Glavi Po Etnickoj Pripadnosti Nosioca Domainstva.. Error! Bookmark not defined. Tabela 2.1: Pregled Rezultata Metodologija Za Uporedive Procene Siromastva.......................... 11 Tabela 2.2: Pregled Procena Siromastva Iz Korisenih Metodologija......................................... 12 Tabela 2.3: Stope Siromastva Sa Sadasnjim Ponderisanim I Ponovno Ponderisanim Vrednostima.................................................................................................... 13 Tabela 2.4: Postupak Uzorkovanja U Istrazivanju Budzeta Domainstava Bosne I Hercegovine 14 Tabela 2.5: Stope Siromastva Korisenjem Pa05 Metodologija I Uporedivi Ca ....................... 15 Tabela 2.6: Robustne Granice Siromastva Zasnovane Na Doslednim Prehrambenim Artiklima Granica Siromastva U Hrani Iskljucuje Sopstvenu Potrosnju...........................................16 Tabela 2.7: Stope Siromastva Dobijene Korisenjem Metodologije Redukovane Grupe Proizvoda....................................................................................................................................... 16 Tabela A.1: Uporeivanje Prethodnih Metodologija ....................Error! Bookmark not defined. Tabela A.2: Uporeivanje Istrazivanja...........................................Error! Bookmark not defined. Tabela A. 3: Procenat Promena U Glavnim Artiklima U Uporeivanju Od Istrazivanja Do Istrazivanja .....................................................................................Error! Bookmark not defined. Tabela A. 4: Alternativne Definicije Potrosackih Kategorija I Stope Siromastva ................ Error! Bookmark not defined. Tabela A. 5: Dosledno Postavljana Pitanja Kroz 4 Istrazivanja.....Error! Bookmark not defined. Tabela A. 6: Definicija Potrosackih Kategorija Za Razlicite Metodologije.Error! Bookmark not defined. Tabela A. 7: Granice Siromastva U Razlicitim Metodologijama (U Evrima, Po Ekvivalentu Odraslog Mesecno).........................................................................Error! Bookmark not defined. Tabela B.1: Uvoenje Novih Upitnika...........................................Error! Bookmark not defined. Tabela B.2: Statistika Siromastva Dobijena Korisenjem Pa05 Metodologije ..Error! Bookmark not defined. Tabela B.3: Stope Siromastva Dobijene Korisenjem Pa05 Metodologije..Error! Bookmark not defined. Tabela B.4: Detaljna Dijagnostika Siromastva Sa Revidiranim Potrosackim Kategorijama Error! Bookmark not defined. Tabela B.5: Stope Siromastva Dobijene Korisenjem Alternativne ............Error! Bookmark not defined.Potrosnje I Metodologijama Granice Siromastva.............Error! Bookmark not defined. Spisak slika Slika 1.1: Ukupno stanovnistvo u milionima i velicina domainstva ..........Error! Bookmark not defined. Slika 1.2: Prosecna mesecna potrosnja domainstva, u nominalnim cenama ....Error! Bookmark not defined. Slika 1.3: Procene stope siromastva i uticaj promena u upitniku..Error! Bookmark not defined. Slika 2.1: Kumulativna raspodela i raspodela gustine potrosnje za donjih 50 procenata stanovnistva....................................................................................Error! Bookmark not defined. Lista okvira Okvir 2.1: Bosna i Hercegovina IBD: Primer uzorkovanja bez popisa.Error! Bookmark not defined. Okvir 2.2: Analiza promena..............................................Error! Bookmark not defined. IZVRSNI SAZETAK 1. Oko 45 procenata stanovnistva Kosova je siromasno, sa dodatnih 18 procenata koje ugrozava siromastvo. Postojanost nivoa siromastva u prvoj polovini ove decenije nije iznenaujua ako se uzme u obzir kontekst preovlaujuih makro-ekonomskih uslova, cija je karakteristika slab rast, nizak prihod i velika ogranicenja potrosnje. Bez sigurnosne mreze koja je obezbeena putem migracija i poslatog novca, dobrobit velikog dela stanovnistva bila bi cak i gora. Meutim, dobra vest je da je siromastvo plitko, u smislu da je mnogo ljudi upravo iznad ili ispod granice siromastva. Plitkost siromastva takoe ukazuje da mala pozitivna promena u prihodu, kroz rast generisan zaposlenjem, moze da izvuce mnogo ljudi van siromastva. Zivotni standard stagnira 2. Sveukupna ekonomska stagnacija se ogleda u nedostatku napretka u poboljsanju zivotnog standarda. Procenjuje se da je oko 15 procenata stanovnistva ekstremno siromasno, u koje spadaju pojedinci koji imaju poteskoa u zadovoljavanju svojih Slika i: Apsolutne i ekstremne stope siromastva osnovnih prehrambenih potreba (Slika i). 50.0 50 Oko 45 procenata (sto je nesto vise od 2 an od 5 stanovnika Kosova) izjavilo je da im luto 45.1 43.5 je nivo potrosnje ispod granice 40.0 Aps 40 siromastva koja je po cenama iz 2002. utvrena na 43 evra po ekvivalentu 30.0 30 odraslog mesecno. Ove stope siromastva su veoma velike kada se uporeuju sa 20.0 susednim zemljama u regionu (Slika ii) i 20 za razliku od mnogih zemalja u regionu 16.7 13.6 nisu se menjale tokom vremena. 10.0 Ekstremna 10 2003/04 2005/06 3. Samo 20 procenata stanovnistva Interval pouzdanosti na vrhu ima mali pozitivni rast u potrosnji izmeu 2003. i 2005, dok ostali imaju negativan rast. Meu najsiromasnijim grupama, gubici su znacajni. Najsiromasnija petina Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka. stanovnistva iskusila je gubitke u potrosnji od oko 10 procenata. Ispitivanja promena u potrosnji, odvojeno za urbane i ruralne oblasti, pokazuju da potrosnja opada za skoro svo ruralno stanovnistvo, dok je u urbanim oblastima samo donja petina stanovnistva prijavila smanjenje potrosnje. 4. Pored stagnirajueg siromastva, veliki deo stanovnistva je ugrozen. Sok koji bi umanjio prihode za 25 procenata mogao bi da utice da se dodatnih 18 procenata stanovnistva nae ispod granice siromastva. Slicno, pozitivno poveanje u prihodima stanovnistva moze da izdigne mnoge iz siromastva. Ovo odrazava fenomen da, dok je s jedne strane siromastvo siroko rasprostranjeno, ono je plitko u smislu da je veliki deo stanovnistva negde oko granice siromastva. Za oko 40 procenata ranjivih je procenjeno da zive u Pristini i Prizrenu. i Okvir 1.1: Da li se siromastvo povealo na Kosovu? NE Ovom izvestaju su prethodile dve procene siromastva na Kosovu (Svetska banka 2001, 2005). Izvestaj iz 2001. koristi istrazivanje merenjem zivotnog standarda (IMZS) Kosova i procenjeni udeo stanovnistva ispod granice siromastva bio je oko 50 procenata. Izvestaj iz 2005. koristi istrazivanje budzeta domainstva, sprovedeno u 2002/03, a procenjena stopa siromastva je 37 procenata. U ovom izvestaju procenjena stopa siromastva je oko 45 procenata. Da li ovo znaci da se siromastvo povealo? Odgovor je NE. Kao sto je objasnjeno u Tomu II ovog izvestaja, ova tri paketa podataka nisu uporediva. Posebno, mada izvestaj iz 2005, kao i ovaj, koriste IBD istrazivanja, promene u tome (a) kako su domainstva pitana da se prisete perioda kada su koristili prijavljene kupljene artikle (dnevno, nedeljno, itd), i (b) o potrosnji artikala koje su sami proizveli, cine da istrazivanje iz 2002/03 i naredna IBD istrazivanja nisu uporediva. CIni se da je dodatna stvar da je Kosovo usamljen slucaj u regionu u smislu udela stanovnistva ispod granice siromastva. Ovo ne treba da iznenauje, obzirom da je BDP po glavi stanovnika skoro upola manji od regionalnog proseka. Slika ii: Broj siromasnih na zapadnom Balkanu 50 45 40 35 opatS 30 25 20 15 10 5 0 Albanija 2005 BiH 2004 BJRM 2003 Kosovo 2005 Crna Gora 2004 Srbija 2005 Zemlja i godina iz koje su podaci Broj siromasnih 5. Konacno, nejednakost ­ mada niska ­ se poveala. Sveukupno, nejednakost je na Kosovu niska. Najcese prijavljena mera nejednakosti (Gini indeks) je oko 30 procenata u 2005. U 2003. godini isti indeks je iznosio 27 procenata. Kao sto se ocekivalo, nejednakost u urbanim sredinama je vea od one posmatrane u ruralnim oblastima. Meutim, tokom vremena, urbana nejednakost je ostala nepromenjena (31 procenat), dok se ruralna nejednakost poveala sa 25 procenata na 28 procenata. Druge mere nejednakosti takoe potvruju opste nisku, ali rastuu nejednakost. Na primer, jaz izmeu najbogatijih i najsiromasnijih u uzorku od deset, sirio se tokom vremena. Rastua nejednakost u ruralnim oblastima utice na poveanje u sveukupnoj nejednakosti. Ali u ruralnim oblastima, cini se da doznake predstavljaju glavni razlog za rast nejednakosti, obzirom da je primeeno da bolje stojea domainstva dobijaju znacajno vise doznaka. ii Siromasni su uglavnom koncentrisani u velikim porodicama, meu nezaposlenim i onima sa slabim obrazovanjem 6. Vea domainstva su u proseku siromasnija. Ucestanost siromastva kod domainstva sa vise od 7 clanova je barem 7 procenata vea, nego kod domainstva sa 1 do 3 clana (Slika iii. Pored velicine domainstva, sastav Slika iii: Stope siromastva po velicini domainstva domainstva predstavlja dodatni teret za poboljsanje dobrobiti. Domainstva sa vise clanova koji zavise od odraslih 2003/04 2005/06 koji rade imaju veu ucestanost 50 51 siromastva, u poreenju sa 49 48 48 48 46 domainstvima sa veim brojem 40 40 41 odraslih od zavisnih lica. vasta 37 30 31 7. U domainstvima gde je zena sirom glava porodice postoji vea st 20 ucestanost siromastva. Procenjeno je tano da je ucestanost siromastva vea za 4 escU 10 procenta za domainstva koja vode zene, u poreenju sa domainstvima 0 koja vode muskarci. Meutim tokom 1 do 3 4 do 6 7 do 9 10 do 12 13 + 1 do 3 4 do 6 7 do 9 10 o 12 13 + Velicina domainstva Velicina domainstva vremena ovaj jaz se nije sirio, sto sugerise da uprkos teskoj makro- Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka. ekonomskoj situaciji, domainstva koja vode zene nisu izgubila osnov. Procenjena ucestanost siromastva kod domainstava koje vode Srbi poveala se tokom vremena, mada pitanje kvaliteta podataka, za koje se cini da je u ovom slucaju ozbiljnije pitanje nego sto je to slucaj generalno, ukazuje da velicinu pogorsanja ovih trendova treba uzeti sa oprezom. Slika iv: Stope siromastva po statusu radne snage 8. Rizik siromastva je takoe vei za nezaposlene. Ne zive svi nezaposleni u siromasnim 2003/04 2003/04 2005/06 2005/06 5050 domainstvima i nisu svi zaposleni 5151 4949 bezbedni od siromastva. Dokazi iz a a 4040 istrazivanja ukazuju da je oko 70 3838 3737 procenata svih siromasnih ili 3030 siromastv siromastv zaposleno ili radno neaktivno. sto sto Meutim, uporeivanje ucestanosti 2020 siromastva izmeu zaposlenih i estancU estancU nezaposlenih ukazuje da je kod 1010 nezaposlenih za 20 procenata vei rizik od zaposlenih (Slika iv). Drugim 00 Zaposleni Zaposleni Nezaposleni Nezaposleni Zaposleni Zaposleni Nezaposleni Nezaposleni recima, dok veinu svih siromasnih cine oni koji rade, verovatnoa da neko bude siromasan je vea ukoliko je on Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka nezaposlen, nego ukoliko ima posao. Veinu siromasnih cine oni koji rade na dnevnicui zaposleni u sektoru rudarstva. iii 9. Kao sto je ocekivano, ucestanost siromastva opada sa visim obrazovanjem glave domainstva. Ucestanost siromastva kod glava domainstava sa visim obrazovanjem je 20 procenata, ali procenjeno je da 1 od 2 glave domainstva sa osnovnim obrazovanjem zivi u siromastvu. Kod obrazovanijih je manja ucestanost siromastva, zato sto imaju bolje izglede za zaposljenje i sto su bolje plaeni. Preko 70 procenata ljudi sa strucnim i visim obrazovanjem je izjavilo da su zaposleni i da primaju platu, u poreenju sa 25 procenata pojedinaca sa srednjim obrazovanjem. Siromasni su koncentrisani u ruralnim oblastima i u Mitrovici i Urosevcu 10. Veina siromasnih zivi u ruralnim oblastima. Stanovnici ruralnih i urbanih sredina suocavaju se sa istom verovatnoom Slika v: Trendovi ruralnog i urbanog siromastva siromastva od oko 42 procenta u 2003. Meutim, u 2005, urbano siromastvo je 50 opalo za oko 5 procenata, a ruralno 49.2 siromastvo se povealo za slican red 44.2 40 42.1 velicine (Slika v), tako da je vise od dve tvas 37.4 treine svih siromasnih sada u ruralnim vni 30 oblastima. Siromastvo je u ruralnim stano oblastima tesno povezano sa % 20 nedostatkom zemlje, stocnog fonda ili 18.1 15.6 14.0 poljoprivredne opreme. 10 12.5 11. Ucestanost siromastva siroko 0 2003/04 2005/06 2003/04 2005/06 varira od regiona do regiona. U 2003. Selo Grad godini Kosovska Mitrovica, Urosevac, Apsolutno siromastvo Ekstremno siromastvo akovica i Prizren su imali veu Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka. ucestanost siromastva u poreenju sa stopama koje vaze za celo Kosovo. U 2005. samo su Kosovska Mitrovica i Urosevac zadrzali tu odliku. Pristina je, zajedno sa Gnjilanom imala jednu od najnizih stopa siromastva u 2003. godini Meutim, dok je situacija pogorsana u 2005. godini, stopa je je jos uvek niza od proseka za celo Kosovo. Zatim, dok Pristina ima ucestanost siromastva koja je niza od kosovskog proseka, ona je rangirana kao neko ko najvise doprinosi siromastvu. I zaista, 3 od 5 siromasnih ljudi zive u samo tri regiona ­ Pristina, Prizren i Kosovska Mitrovica. Neprihodne dimenzije dobrobiti pokazuju bolje rezultate, ali ih pritiskaju nepravicnosti u pristupu tim dimenzijama i slab kvalitet kljucnih javnih usluga 12. Konacno, dok s jedne strane neprihodne dimenzije pokazuju bolje rezultate, one trpe zbog znacajnih nepravicnosti i loseg kvaliteta. Odreenije, postoje znacajne razlike u pristupu srednjem i visem obrazovanju izmeu najbogatijih i najsiromasnijih domainstava. Osim toga, ruralne porodice imaju znacajno nizi nivo pristupa centralnom grejanju i vodosnabdevanju iz vodovoda, u poreenju sa urbanim porodicama. Takoe, poznato je da je kvalitet vode i kvalitet zdravstvenih usluga nizi u ruralnim oblastima. 13. Osim toga, veliki deo stanovnistva prijavljuje da je obespravljen u vise pogleda. Na primer, oko 8 procenata je materijalno siromasno i nema tekuu vodu u kui i odgovarajuu kanalizaciju. Kao i mnogi drugi, tacno 9 procenata, je siromasno i nema telefon ili kupatilo u svom stanu (Slika vi). Ove stope su dosta vee od onih u Rumuniji (ili Gruziji i Rusiji), gde je samo 1 procenat stanovnistva izjavio da je obespravljen u vise pogleda. iv Slika vi: Venov dijagram siromastva usled nepostojanja prihoda i siromastva u prihodima A. Voda, sanitarije i siromastvo usled B. Telefon, smestaj i siromastvo usled siromastva u prihodima siromastva u prihodima A: Pristup tekuoj vodi u kui A Telefonski prikljucak B: Sanitarije: protocni toalet B Dostupno kupatilo C: Siromasna domainstva C Siromasna domainstva Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka 14. Ovaj kratak profil siromastva pokazuje da su se u toku perioda koji je obuhvatio ovaj izvestaj, raznovrsne grupa domainstava suocile sa nemastinom. Ovakvo opste rasprostranjeno siromastvo ne predstavlja iznenaenje u kontekstu preovlaujuih makroekonomskih uslova. Makroekonomski uslovi nisu omoguili masovno smanjenje siromastva 15. Trenutni makroekonomski uslovi ne pruzaju izglede za poboljsanje zivotnog standarda. Ekonomski rast postignut u periodu neposredno posle sukoba, obelezen je velikim prilivom sredstava za rekonstrukciju. Od tada, i posebno u poslednje 4 godine, rast je zaustavljen. Razlog tome je uglavnom taj sto industrijska proizvodnja jos uvek nije bila obnovljena, dok je proljoprivreda, koja ima veliki udeo u BDP i na osnovu koje veina stanovnistva zarauje svoje prihode, bila nisko produktivna aktivnost. Poljoprivreda, zasnovana na proizvodnji za sopstvene potrebe, suocava se sa visokim cenama ulaganja i slabom infrastrukturom i funkcionise u okolnostima slabo definisanih imovinskih prava. Kao posledeica toga, prinosi i zasejane povrsine nisu poveani, kao ni rezultat. 16. Ovakvo okruzenje je dovelo do slabih uslova trzista rada. Procenjeno je da je oko 30 procenata radne snage nezaposleno, a uslovi za mlade ljude se pogorsavaju. Preovlaujui losi uslovi trzista rada bez sumnje takoe delimicno objasnjavaju ono na sta se sumnja da je razlog za poveanje udela neformalnih aktivnosti, a verovatno i nivoa nedovoljne zaposlenosti. Pored toga, periodi nezaposlenosti traju dugo a plate su ostale nepromenjene u poslednje 4 godine (Tabela 1.4) v Programi socijalne pomoi su neadekvatni 17. Jedna od posledica teskih makro-ekonomskih uslova je poteskoa u uravnotezavanja ogromnih investicionih potreba i socijalnih prioriteta, posebno imajui u vidu restriktivne fiskalne propise i konzervatizam. Ovo je stvorilo poteskoe u zastiti siromasnih ljudi pruzanjem javne podrske. U njihovom sadasnjem obliku programe socijalne pomoi na Kosovu karakterise jedna pozeljena osobina, a to je da koristi od programa koji za cilj imaju siromasne, uglavnom imaju siromasni. Nasuprot ovoj dobroj karakteristici nalaze se tri slabosti. 18. Prvo, program ima nisku pokrivenost, delom zbog ogranicenog fiskalnog prostora. Konkretno, preko 75 procenata siromasnih nije obuhvaeno programom socijalne pomoi. Drugo, vrednost dobiti po domainstvu koje dobija pomo ostala je nepromenjena u periodu od 2002. do 2005. godine. Ovo je razumljivo imajui u vidu teske fiskalne uslove. Osim toga, imajui u vidu da je ukupna inflacija takoe bila mala ili negativna, verovatno nije doslo do opadanja stvarne vrednosti dobiti. Trea, poslednja slabost, slaba pokrivenost i mali nivo dobiti zajedno cine da programi imaju mali uticaj na poboljsanje dobrobiti stanovnistva. ... ali migracije i doznake su bili efikasni mehanizmi za smanjivanje siromastva 19. Trenutno oko 1 od 5 stanovnika Kosova prijavljuje da ima najmanje jednog clana domainstva koji je otisao u inostranstvo. Isto toliko ljudi je izjavilo da dobija doznake iz inostranstva. Poreenja radi, samo 2 procenta stanovnistva prima socijalnu pomo koja je usmerena na najsiromasnije grupe. Ona domainstva koja imaju clanove koji zive u inostranstvu takoe su prijavila vee nivoe potrosnje, pa se procenjuje da su ona manje siromasna. Dokazi iz istrazivanja domainstava pokazuju da ona domainstva koja imaju za 10 procenata veusklonost da odu u inostranstvo, prijavljuju za 2 procenta veu potrosnju. Uporeivanje domainstava koja imaju clanove u inostranstvu i onih sa slicnim karakteristikama, ali bez clanova koji su otisli u inostranstvo, pokazuju da ovi drugi imaju potrosnju ekvivalnetnu iznosu od 25 procenata od granice ekstremnog siromastva. Ucestanost siromastva podpopulacije koja ima clanove koji su otisli u inostranstvo je takoe niza za 7 procentnih poena, u poreenju sa opstom populacijom. Vei nivoi potrosnje i niza ucestanost siromastva domainstava koja imaju clanove u inostranstvu su cak i vei u ruralnim oblastima. Na primer, ucestanost siromastva domainstava koja imaju clanove u inostranstvu je za 20 procentnih poena niza nego kod slicnih domainstava u ruralnim oblastima koja nemaju clanove u inostranstvu. 20. Uzeti zajedno, ovi zakljucci pokazuju da bi bez migracija ucestanost siromastva bila vea i koncentrisanija u ruralnim oblastima. Zato bi bilo koji napori koji vode drasticnom smanjenju trenutnog sablona migracija imali potencijal da pogorsaju blagostanje stanovnistva Kosova, pogorsavajui ve postojee ruralno-urbane disparitete u blagostanju i dovodei do mogue nestabilnosti, posebno u ruralnim oblastima. Pogledi u budunost 21. U skladu sa evropskim teznjama, razvojni ciljevi Kosova imaju za cilj stvaranje inkluzivnog drustva kroz bolji zivotni standard. Ovo znaci postizanje napretka u brojnim oblastima kao sto su demokratsko upravljanje, efikasna decentralizacija i obuhvatanje sektorskih strategija. Meutim, ovo nee biti lako, zato jer Kosovo nastavlja da se suocava sa izazovima zajednickim za sve krhke drzave: ogromni zaostaci investicionih potreba i ogranicena vladina sredstva za njihovo ispunjavanje, naruseni drustveni odnosi i slaba sigurnost. Bie potrebno da se napravi prioritet akcija koje e voditi rapidnom unapreivanju blagostanja stanovnistva u cilju ojacavanja socijalne kohezije i obezbeivanja odrzivog mira. Dok s jedne strane sve ovo naravno vi zavisi od resavanja pregovora o konacnom statusu, analize u ovom izvestaju ukazuju na cetiri oblasti kroz koje se mogu ostvariti koristi po dobrobit. 22. Prvo, stvaranje visokog i odrzivog rasta je od sustinske vaznosti. Kao sto je gore pomenuto, siromastvo je siroko rasprostranjeno i postoji mnogo ljudi koje ugrozavaju i mali sokovi. Kada se veliki deo stanovnistva nalazi oko granice siromastva i kada je nejednakost niska, ocekivali bismo da e osetljivost siromastva na rast (elasticnost siromastva na rast) biti veoma visoka. Na zapadnom Balkanu Albanija predstavlja najjasniji primer koliko visok i odrziv rast moze da smanji siromastvo na opstem nivou. Pocetkom 2000. godine oko cetvrtine stanovnistva Albanije bilo je siromasno, a nejednakost je bila niska. Meutim, sa stopom rasta od 6 procenata godisnje u periodu od 2002. do 2005. godine, siromastvo je opalo sa 25 procenata u 2002. godini na oko 18.5 procenata u 2005, sto ukazuje na osetljivost siromastva na rast od -1.5. Pored Albanije, mnoge zemlje u svetu u kojima je situacija u vezi uslova zivota slicna onoj na Kosovu ­ siroko rasprostranjeno, ali plitko siromastvo i niska nejednakost ­ bile su u mogunosti da znacajno smanje siromastvo kada su bile u mogunosti da generisu visi i inkluzivni rast. Na slici vii prikazane su takve zemlje. Da bi se postigao ocekivani rast kosovskih izgleda za smanjenje siromastva, treba znati da bi odrzivi rast od 5 procenata u BDP za sledeih 5 godina, uz postojanje osetljivosti siromastva na rast koja je slicna onoju Albaniji, doveo do smanjenja siromastva od 38 procenata, ili pad u apsolutnom siromastvu sa 45 procenata na 28 procenata. Sa ovakvom stopom rasta i osetljivosu siromastva na rast koja je jednak onoj koja je procenjena za CIS zemlje sa srednjim prihodom (-3.1), siromastvo bi opalo za 75 procenata, ili sa 45 procenata na 11 procenata u tih 5 godina. Slika vii: Veza izmeu rasta i smanjenja siromastva EU-8 JIE (bez Balkana) CIS Srednji prihod CIS Nizak prihod W Balkan Kosovo +40% +20% siromastvu Kosovo u +0% Promena -20% -40% -10% -5% +0% +5% +10% +15% Promena u BDP Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz baze podataka Svetske banke ECAPOV vii 23. Dok je rast od sustinske vaznosti, on e imati velikog uticaja samo ako je inkluzivan. Bilo bi logicno da se postavi pitanje u vezi izvora takvog rasta. Dok je s jedne strane ovakva analiza van okvira ovog izvestaja, zajednicko iskustvo mnogih zemalja koje su uspesno u velikoj meri smanjile siromastvo putem rasta, predstavlja sprovoenje strategija koje su vodile visokom rastu uz otvaranje radnih mesta. U slucaju Kosova, kljucni sektori u kojima bi moglo da se ocekuje otvaranje velikog broja radnih mesta, sto bi doprinelo smanjenju siromastva, obuhvataju transportnu i komunikacionu infrastrukturu, izgradnju, usluge i poboljsanje investicione klime za mala i srednja preduzea, posebno obezbeivanjem priustivog i pouzdanog snabdevanja elektricnom energijom. Ovakav inkluzivan rast je od kljucne vaznosti zato sto simulacije u ovom izvestaju pokazuju da je politika koje generise otvaranje radnih mesta u visokoj korelaciji sa smanjenjem siromastva. Na primer, 10 procenata smanjenja kod preovlaujue nezaposlenosti meu stanovnistvom odgovara smanjenju siromastva od 6 procentnih poena. Obzirom da veinu siromasnih cine siromasni koji rade, ovakav rast bi omoguio dvostruku korist po dobrobit ukoliko bi mogao da generise otvaranje radnih mesta i povea plate. 24. Pored toga, od sustinskog znacaja je poboljsanje urbane infrastrukture i usluga. Ovakva akcija priznaje da su urbane oblasti centralne za ekonomski rast. U stvari, dokazi o pravcima internih migracija ukazuju da se siromasni verovatno ve kreu ka urbanim oblastima radi trazenja boljih mogunosti. U urbanim oblastima situacija je neznatno bolja uprkos mnogo veem prilivu doznaka u ruralne oblasti. Pored smanjenja pritiska potrebe za meunarodnom migracijom, urbana obnova takoe ide zajedno uz resavanje nekih upornih problema u ruralnom razvoju. Konkretno, vei tokovi migracija od sela ka gradu mogu da umanje dalju fragmentaciju zemljista, unaprede produktivnost poljoprivredne proizvodnje i poveaju dobrobit u ruralnim oblastima. 25. Odrziv rast, pre ili kasnije, mora da bude poduprt dobro obrazovanom, adaptabilnom i zdravom radnom snagom. Dokazi poazuju da je uspeh Kosova kada se radi o pristupu osnovnom i srednjem obrazovanju razumno visok. Skoro 9 od 10 dece u uzrastu za osnovnu skolu i oko 3 od 4 dece u uzrastu za srednju skolu je upisano. Meutim, ovi rezultati maskiraju tri potencijalne prepreke za postizanje dobro obrazovanog stanovnistva. Jedan problem je postojanje velikog dispariteta u stopama upisa, posebno u srednjem i visokom obrazovanju, izmeu najsiromasnijih i najbogatijih, sa jedne strane i izmeu urbanih i ruralnih domainstava sa druge. Druga prepreka je da tradicionalne vrednosti koje ogranicavaju obrazovanje zena jos uvek preovladavaju u ruralnim oblastima. Primeeno je da je zbog toga stopa upisa u srednje obrazovanje za devojke za 20 procentnih poena niza od stope za decake kod dece u uzrastu za srednju skolu u ruralnim oblastima. Polednji problem je siroko rasprostranjeno misljenje da dok su s jedne strane stope upisa razumno visoke, kvaltet skolovanja je sa druge strane generalno slab. Kao posledica toga rezultati ucenja mnoge dece su cesto tako slabi da oni odustaju dosta rano. Jednostavne simulacije u ovom izvestaju pokazuju da je visoko obrazovanje u korelaciji sa manjim siromastvom. Prema tome, opste poboljsanje kvaliteta obrazovanja i pristupu srednjem i visokom obrazovanju, posebno za siromasne i devojke iz ruralnih oblasti, morae da bude razmotreno kao dugorocna strategija za odrzivi visok rast. 26. Drugo, u skoroj budunosti, odrzavanje migracionih tokova je od sustinske vaznosti za zastitu zivotnog standarda i stabilnosti. Glavni razlog koji podupire ovaj argument je generisanje visokog i odrzivog rasta ­ to jest, rasta koji stvara visoku zaposlenost ­ koji moze da omogui velikom delu stanovnistva da zaradi za svoj izlazak iz siromastva, i prema tome da sluzi kao efikasna strategija za masovno smanjenje siromastva, mada je malo verovatno da e ovo biti postignuto u kraem roku. Na primer, da bi se trenutna stope nezaposlenosti smanjila na pola (sa 40 na 20 procenata) u narednih 10 godina, ako pretpostavimo godisnju stopu rasta ucestvovanja radne snage od 1.9 procenata i rast elasticnosti zaposljavanja u proizvodnji od 1.6, Kosovo bi viii trebalo da ima rast od oko 6 procenata godisnje. Imajui u vidu postojeu investicionu klimu i potrebe za investicijama u infrastrukturu koje su potrebne da bi zapoceo visoki rast, ovakva strategija e verovatno biti realizovana samo na srednji ili duzi rok. 27. Poreenja radi, migracije su i dalje u velikoj meri jedan od najefikasnijih mehanizama za smanjenje siromastva na Kosovu. Osim toga, za razliku od rasta, efekat je trenutan. Potreba za odrzavanjem migracija kao mehanizma za zastitu rednjorocnog nivoa blagostanja moze da zahteva da vlada Kosova preduzme smele korake i ue u okvir za kontinuirani tok migracija sa kljucnim zemljama primaocima. Ovakav okvir moze da bude bilateralan ili regionalan (recimo sa nekoliko zemalja, ili sa svim zemljama clanicama EU). On moze da ukljuci podsticaje za migrante da se eventualno vrate kui uz mogunost prenosenja penzija i ostalih prinadleznosti (Svetska banka 2006c). 28. Sve dok traje tok migracija, Kosovo moze da se osloni na doznake povezane sa migracijom u cilju zastite znacajnog dela svog stanovnistva od siromastva. Meutim jasno je da razvojna strategija koja se previse oslanja na doznake nije ni pozeljna niti odrziva. Razlozi su brojni, ali su tri vredna pomena. Jedan taj sto se migranti menjaju. Vremenom, kada se migranti stacioniraju u svojim zemljama domainima, veze sa njihovim 'maticnim zemljama' imaju tendenciju opadanja. Ovo opadanje "povezanosti" se rapidno ubrzava u narednim generacijama. Drugi razlog je taj sto se menja politika u zemljama domainima. Ovo posebno pogaa Kosovo obzirom da je vise zemalja Evropske unije koje su bile glavni primaoci migranata sa Kosova ili zatvorilo svoje granice, ili preti da e to uciniti. Poslednji razlog je taj sto doznake, koje u principu predstavljaju privatne transfere, ne mogu da budu efikasna zamena za pouzdanije resurse generisane kod kue za finansiranje javnih investicija u infrastrukturu, ljudski kapital, socijalne usluge i tako dalje. Ovo znaci da konacno postoji potreba, pre ili kasnije, za tranzicijom koja e voditi izlasku iz velike zavisnosti od migracija i doznaka. 29. Tree, poboljsano usmeravanje programa socijalne pomoi doprinee uspehu, mada u maloj meri. Programi socijalne pomoi su skromni po velicini, sto je razumljivo obzirom na postojeu fiskalnu situaciju. Pored toga program socijalne pomoi je dobro usmeren: oko 50 procenata fondova ide najsiromasnijoj petini stanovnistva. Meutim, oko 25 procenata nesiromasnih prima pomo. Ne radi se o tome da svi ovi nesiromasni nemaju pravo na pomo, imajui u vidu visoku ugrozenost stanovnistva. Meutim, ukoliko su ovo zaista pojedinci koji nemaju pravo na pomo, to je prostor u kojem moze da se postigne marginalni uspeh. Vremenom kada fiskalna ogranicenja popuste, takoe e biti potrebno da se prosiri pokrivenost socijalnom pomoi u cilju obezbeivanja znacajnije zastite. 30. Rast e dovesti do popustanja fiskalnih ogranicenja i to je ocigledno pozeljna opcija za prosirenje programa socijalne zastite. Ali to nije jedina opcija. Kosovo trenutno priprema svoj srednjorocni okvir potrosnje koji e biti predstavljen za finansiranje na donatorksoj konferenciji kasnije u toku godine. Logicno pitanje koje se postavlja je, ukoliko se budzet povea i ukoliko postoji vise sredstava koja e se potrositi na socijalnu zastitu, koji program bi vlada trebalo da prosiri. Da bi dobili ideju, posmatrali smo velicinu smanjenja siromastva koju impliciraju tri mogue akcije: a) poveanje iznosa penzija (uglavnom osnovnih penzija) za 10 evra mesecno, b) poveanje iznosa socijalne pomoi za 5 evra mesecno za postojee korisnike i c) prosirenje programa socijalne pomoi za sve ekstremno siromasne i davanje svakom novom korisniku srednje vrednosti trenutnog iznosa socijalne pomoi. Treba primetiti da nije pokusano da se slicna politika primeni na penzije zato jer penzje ve primaju skoro svi oni koji na to imaju pravo. Rezultati (Tabela i) pokazuju da bi prosirenje programa socijalne pomoi na ekstremno siromasno stanovnistvo smanjilo ekstremno siromastvo za pola (sa oko 15 na 8 procenata). Postoje dve dodatne stvari koje se primeuju u vezi sa rezultatima iz Tabele i. Jedna je da bi procenjene ix troskove trebalo smatrati manje vezanim obzirom da je verovatno da dodatni administrativni troskovi nisu ukljuceni. Druga je ta da uticaj sve tri akcije na apsolutno siromastvo nije veliki. Ovo znaci da, kao dodatak ekspanziji, nivoi pomoi mozda moraju da porastu da bi bio postignut veliki uticaj na siromastvo. Tabela i: Predlozene politike i njihova cena i uticaj na siromastvo Cena Stopa apsolutnog Stopa ekstremnog siromastva siromastva Predlozena politka Proc. broj Marginalna Korisnici Proc. broj Korisnici Proc. broj korisnika cena korisnika korisnika Socijalna pomo (evra (procentni poeni) (procentni poeni) mesecno) Poveani transfer za 5 eura 43,356 216,780 -0.8 -0.1 -2.3 -0.3 Prosirenje na sve ekstremno siromasne 37,076 2,345,328 -1.6 -0.4 -34.2 -8.3 Penzije Poveani transfer za 10 evra 127,742 1,277,423 -3.6 -1.1 -2.1 -0.7 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka. 100 procenata sklonosti ka potrosnji iz pretpostavljenog prihoda od transfera. Procenjeni broj korisnika socijalne pomoi (kolona 2) odnosi se na domainstva. Kada se radi o penzijama to su pojedinci. Zakljucak 31. Siromastvo je na Kosovu siroko rasprostranjeno i dalje opstaje u prvoj polovini ove decenije. Dokazi pokazuju da je siromastvo vee meu onima koji zive u velikim porodicama, koje imaju dosta nezaposlenih clanova i koje imaju nize nivoe obrazovanja. Siromasni su takoe geografski koncentrisani u ruralnim oblastima i u samo nekoliko regiona. Glavna poruka ovog izvestaja je da je spor i nestalan rast imao dvostruke posledice. Prva posledica bila je sto nije omogueno znacajnom delu stanovnistva da pronae put iz siromastva. Druga posledica bila je ogranicavanje prihodne osnove vlade, sto je stvorilo poteskoe mnogim porodicama da dobiju adekvatnu javnu zastitu od sokova. Prema tome, da bi se postiglo poboljsanje dobrobiti u budunosti, izvestaj predlaze fokusiranje na stvaranje visokog i odrzivog rasta - poboljsanjem urbanih usluga i infrastrukture i usmeravanjem na nejednakosti u pristupu srednjem i visokom obrazovanju za najsiromasnije stanovnistvo ­ odstupajui od prevelikog oslanjanja na migracije, kao i poboljsavanjem usmeravanja i prosirenjem programa socijalne pomoi ukoliko se prihodna osnova vlade poboljsa tokom vremena. x POGLAVLJE 1. MAKROEKONOMSKI I SOCIJALNI KONTEKST Prosecna godisnja stopa rasta realnog BDP u periodu od 2002. do 2006. procenjena je na manje od jednog i po procenta. Potencijalni izvori rasta, posebno u rudarstvu, energetici i poljoprivredi imali bi izuzetnu korist od novih i modernih tehnologija. Meutim, neefikasno naslee i neodreena imovinska pravai i dalje ometaju priliv direktnih stranih investicija. Prema tome, srednjorocna perspektiva za ekonomiju ne izgleda svetla. 1.1 Od prestanka neprijateljstava u 1999. godin, na Kosovu je ucinjen napredak u unapreivanju infrastrukture, pruzanju javnih usluga i postavljanju temelja za jacanje drzavnih institucija. U 2006. godini poceli su razgovori o resavanju statusa Kosova. Dok se razgovori o statusu nastavljaju i u iscekivanju konacnog resenja, vlasti Kosova su zapocele sa pripremama Strategije i plana razvoja Kosova (SPRK) u cilju rada na viziji i koordinaciji sektorskih strategija, koji pokriva ruralni sektor i sektore poljoprivrede, zdravstva, obrazovanja, infrastrukture, polova i vodosnabdevanja i kanalizacije. Obzirom da bi sveukupan razvojni plan trebalo da poboljsa dobrobit stanovnistva, ocekuje se da e smanjenje siromastva biti integralni deo svake od ovih sektorskih strategija. Fokus na smanjenje siromastva je od sustinskog znacaja u sektorskim stategijama, zbog toga sto nedavna procena siromastva ukazuje da je siromastvo na Kosovu siroko rasprostranjeno i utice na nesrazmeran broj stanovnika u ruralnim oblastima, decu, starije, domainstva koja vode zene i na nesrpske manjine. Osim toga rezultati u obrazovanju i zdravstvu su niski, dok je izlaganje zdravstvenim rizicima siroko rasprostranjeno, Cak sta vise, Kosovo nastavlja da se suocava sa izazovima zajednickim za sve krhke drzave; ogromne nagomilane investicione potrebe i ogranicena vladina sredstva za njihovo ispunjavanje, naruseni drustveni odnosi i slaba sigurnost. da bi ojacala socijalnu koheziju i osigurala odrzivi mir, javna politika stvara potrebu za fokusiranjem na razvojne strategije za smanjenje siromasta kao na stvar od najvee hitnosti. SPRK moze da ima znacajnu korist od unosenja zakljucaka takvih procena u svoje sektorske strategije. 1.2 Ovaj izvestaj daje procene trendova u siromastvu i nejednakosti korisenjem podataka iz istrazivanja budzeta domainstva koje vrsi Zavod za statistiku Kosova svake godine. Istrazivanje azurira informacije o velicini, opsegu i determinantama siromastva, a ono je poslednji put uraeno koristei podatke sakupljene 2002. godine. Ovo poglavlje daje kratak opis makroekonomskog razvoja. Poglavlje 2 razmatra trendove siromastva i daje analiticki prikaz. Poglavlje 3 predstavlja profil siromasnih i faktore koji odreuju rizike za siromastvo. Poglavlje 4 sadrzi diskusiju o sistemu socijalne zastite i njegovom uticaju na siromastvo. Ono takoe ispituje uloge koje imaju migracije i doznake u zastiti domainstva od siromastva. Poglavlje 5 daje preporuke za praenje siromastva. A. RAST BDP BIO JE SLAB 1.3 Rast je u poslednje vreme bio nizak, ali problem je i u kvalitetu podataka. U kratkom periodu od zavrsetka sukoba rast je povean usled masivnih rekonstrukcionih napora, finansiranim iz ogromnog priliva sredstava od donatora i kosovske dijaspore. Rast BDP je procenjen na 21 procenat u 2000, uglavnom usled velikog priliva strane pomoi za aktivnosti rekonstrukcije i privatnih investicija, kao odgovor na znacajne trgovinske reforme. Ali procenjeni stvarni rast BDP u periodu od 2002. do 2005. bio je spor i nestalan. Stvarni rast BDP bio je negativan u 2002. i 2003. godini. Ovo je bilo praeno pozitivnim preokretom u 2004. Usled ekspanzione fiskalne politike. Revidirane procene utvruju rast u 2005. blizu nule (na 0.5 procenata) i 3 procenta u 2006. godini. Predvieno je da e rast opasti na 2.3 procenata u 2007. godini (Tabela 1.1). Prosecan stvarni rast BDP bio je oko 1.5 procenata u periodu od 5 godina, izmeu 2002. i 2007. godine. Ovaj spori rast je posledica kombinacije malih investicija i tekueg povlacenja meunarodne zajednice sa Kosova. Tabela 1.1: Makroekonomski trendovi Proj. 2002e 2003e 2004r 2005r 2006r 2007p Nacionalni racuni Stvarni rast BDP -0.1 -0.5 2.5 0.5 3.3 2.3 BDP po glavi stanovnika (u 2002. u evrima) 1141 1147 1156 1143 1161 1168 Investicije (u 2002. u milionima evra) 634 594 635 627 677 772 Spoljni racuni Trenutno stanje salda (% BDP) /2 -50.1 -41.6 -39.5 -40.7 -42.2 -40.5 Strana pomo (% BDP) /3 42.7 32.4 25.5 22.6 20.7 16.2 Radnicke doznake (miliona evra) /4 35 125 215 262 300 342 Cene Inflacija IPC 3.6 1.3 -1.4 -1.4 1.5 2.0 Izvor: MMF (2007) i Svetska banka i procene MMF osoblja. Napomene: e = procena, r = revizija u 2007., p = projekcija. 2/ Pre donacija od strane donatora. 3/ Ukupna strana pomo, iskljucujui kapitalne transfere. 4/ Ukljucujui penzije iz inostranstva. 1.4 Trenutno, MMF i EAR obezbeuju procene BDP. Brojne revizije procena odrazavaju neadekvatnost podataka i metodoloske razlike. Kljucna razlika je da li treba tretirati UNMIK kao domaeg doprinosioca BDP-u. MMF procene tretiraju UNMIK kao domaeg, dok EAR daje procne koje tretiraju UNMIK i kao domau i kao stranu organizaciju. Kao rezultat toga, procene BDP koje tretiraju UNMIK kao domaeg doprinosioca bile su za 21 procenat i 16 procenata vee u 2002. i 2003. godini od onih procena koje tretiraju UNMIK kao stranu organizaciju. Tretiranje UNMIK-a kao strane organizacije takoe objasnjava negativne stope rasta u ranijim godinama, obzirom da UNMIK smanjuje svoj obim rada. Problemi sa izracunavanjem CPI doprinose kompleksnosti. U Tabeli 1.2 prikazan je obim razlicitosti. 1.5 Promene u potrosnji takoe mogu da budu pogoene pretpostavkama datim u pogledu rasta stanovnistva i dodatnim prilagoavanjem koje je izvrseno sa odreenim potrosackim stavkama. Na primer, u projektovanju dela BDP koji se odnosi na privatnu potrosnju, MMF racuna sa rastom stanovnistva od 1.7 procenata godisnje. On takoe ukljucuje kupovinu automobila kao potrosnju i vrsi dodatna prilagoavanja u odnosu na struju i hranu na osnovu izvestaja iz ispitivanja domainstava. U ovom izvestaju nisu izvrsena prilagoavanja za troskove za struju i hranu, a kupovine automobila koje nisu ceste i od kojih se korist uziva u duzem periodu nisu ukljucene (videti Tabelu A.1). Takoe postoje razlike u odnosu na ranije procene potrosenje koje je dao ZSK: na primer, u izvestaju ZSK (2006b) procenjeno je da su troskovi domainstava rasli za oko 5% godisnje. Do ove razlike su dovele alternativne metodologije procena: u ZSK (2006b) troskovi domainstava obuhvataju polutrajne i trajne proizvode, dok su 2 te robe u ovom izvestaju iskljucene posto godisnja potrosnja koristi koja se ima od njih ne moze da bude procenjena. Tabela 1.2: Alternativne procene BDP za Kosovo 2002 2003 2004 BDP u sadasnjim cenama (miliona evra) Ukljucujui donatorski sektor: EAR 2 589.9 2 505.0 ? Procene MMF-a 2423.9 2414.7 2434.3 Bez donatorskog sektora 2 139,2 2 157,4 2 008,2 BDP po glavi stanovnika u postojeim cenama (evro) Ukljucujui donatorski sektor 1 363,1 1 296,4 1239,0 Procene MMF-a 1294 Bez donatorskog sektora 1 125,9 1 116,5 1021,9 Stvarni rast BDPe (%) Ukljucujui donatorski sektor -5.9 +2.8 Procene MMF-a -0.6 +4.1 Bez donatorskog sektora -1.9 + 7.1 Promene CPI (%) -1.6 Izvor: Kosovski nacionalni racuni, Konsultantski izvestaj. Mart 2006. B. POLJOPRIVREDNI RAST BIO JE SPOR 1.6 Slabi rezultati delom se objasnjavaju sporim poljoprivrednim rastom. Poljoprivreda ostaje glavni sektor i najvei poslodavac na Kosovu. U 2004. godinipoljoprivreda je ostvarila 25 procenata od kosovskog BDP, 16 procenata od vrednosti ukupnog izvoza i zaposljavala je izmeu 25 i 35 procenata svih zaposlenih, uglavnom u neformalnom sektoru (AMP, 2006.). Dok je zabelezeni udeo poljoprivrede u BDP opao na 19 procenata u 2005. godini, ne veruje se da je ovo refleksija produktivnosti u sektoru. Cini se da dokazi ukazuju na opravak u drugim sektorima, posebno u sektoru usluga. Spor poljoprivredni rast je delom posledica ratne stete, kao sto je unistenje infrastrukture, mehanizacije i stocnog fonda i gubitak tradicionalnih izvoznih trzista. Kao rezultat toga, procene poljoprivrednih rezultata pokazuju ostar porast uvoza hrane u periodu od 2000. do 2003. godine, koji je neznatno opao u periodu od 2004. do 2005. godine, dok je izvoz porastao sa veoma niske osnove u periodu od 2004. do 2005. godine. 1.7 Zemlja namenjena poljoprivrednoj proizvodnji ostala je na istom nivou. Prema istrazivanju poljoprivrednih domainstava koje je sproveo ZSK, korisenje poljoprivrednog zemljista ostalo je na istom nivou od oko 360,000 hektara u 2004. i 2005. godini. Vlasnistvo nad stocnim fondom takoe nije pokazalo poveanje. Kosovskom poljoprivredom dominiraju zitarice (49 procenata obradivog zemljista namenjeno je zitaricama) i karakterisu je male farme (oko 65 procenata svih farmi su manje od 3 hektara), nedostatak savetodavnih usluga i niska produktivnost, sto sve doprinosi ogranicenjima u rastu. Obradive povrsine dostigle su maksimum 2004. godine (ovo je takoe jedina godina u kojoj je procenjeni rast BDP bio vei od proseka za dati period), ali je opala za oko 14 procenata u 2005. godini (Tabela 1.3). 3 Tabela 1.3: Makroekonomski i indikatori poljoprivrednog sektora 2001 2002 2003 2004 2005 Poljoprivredni ucinak 2 Uvoz hrane 283 300 330 193 Izvoz hrane 1.5 3.8 7.6 10.3 Ukupne obradive povrsine 3 209,058 196,883 n/a 220,506 190,479 Povrsine pod psenicom 75,070 70,000 n/a 77,783 80,127 Povrsine pod ukkuruzom 75,038 69,000 n/a 100,970 74,079 Povrsine pod povrem 28,000 28,220 n/a 14,419 14,140 Indikatori trzista rada1 Registrovana nezaposlenost 282.3 282.3 302 319.7 Radnicke doznake 341 341 345 347 Istrazivanje poljoprivrednih doaminstava 2004. i 2005.4, 5 Velicina domainstva 7.7 7.8 Poljoprivredno stanovnistvo (mil) 1.3 1.3 1.3 Poljoprivredno zemljiste (000) 291 264.9 260.1 Prosecni prinos (000)6 Zitarice 3.1 3.4 Povre 16.2 12.6 Stocna hrana 4.5 5.8 Voe 9.7 5.1 Broj grla stocnog fonda Stoka (u hiljadama) 347 318 351.8 335.2 Zivina (u milionima) 2.2 3.1 2.6 2.2 Izvor:1 SB Privremena strategija 2006; 2 AMP Poljoprivredni razvojni plan; 3 Poljoprivredna statisticka kancelarija-MAFRD (total iskljucuje stocnu hranu i voe). 4Istrazivanje ZSK poljoprivrednih domainstava, 2005. Velicina domainstva za 2004. je iz izvestaja za 2004., pa prema tome nije prilagoena za promene u postupku ponderisanja.5 Podaci iz Istrazivanja poljoprivrednih domainstava za poslednje dve godine nisu uporedive sa podacima za 2001. i 2002. zbog promene u metodologiji. Prosecan prinos bio je izracunat uzimajui 6 neponderisan prosecan prinos prikazan u Tabelama 4.1 i 12 u istrazivanju ZSK poljoprivrednih domainstava, 2005. Prinosi su u kg/hektaru, dok je zemlja u hektarima. 1.8 Pored toga, prinosi ne ukazuju na poboljsanje u protekle dve godine. Poljoprivredni prinosi su opali ili ostali relativno isti u periodu od 2004. do 2005. godine, mada mora biti zabelezeno da je dve godine previse kratak period da bi se izvukli zakljucci, dajui vaznost meteoroloskom riziku po poljoprivredu. Dok su prinosi zitarica ostali isti, najvei pad bio je posebno zabelezen kod voa i povra (Tabela 1.3). Kada su farmeri upitani zasto su ostavili zemlju neobraenom, oko 30 procenata je izjavilo da je razlog niska ekonomska profitabilnost, sto ukazuje na nisku produktivnost poljoprivrede. Nije iznenaujue sto je poljoprivredna proizvodnja jos uvek uglavnom orijentisana na proizvodnju za sopstvene potrebe, tako da su mali farmeri izjavili da je 70 procenata prinosa namenjeno potrebama domainstava u 2005. Cak i farme na gornjem kraju lestvice farmi prema vilicini jos uvek posveuju preko 50 procenata svoje proizvodnje domaim potrebama (ZSK, 2005a). Kada se to kaze vazno je imati na umu da postoji nekoliko problema u poljoprivredi na Kosovu, tako da je ono sto se pojavljuje izgraeno na uporednoj prednosti. 4 C. RAZOCARAVAJUE FUNKCIONISANJE TRZISTA RADA 1.9 Spori rast je za rezultat imao i slabo funkcionisanje trzista rada u poslednje dve godine (Slika 1.1 i Slika 1.2). Sveukupna stopa nezaposlenosti porasla je sa oko 40 procenata u 2004. na 42 procenta u 2005. (ZSK, 2006.). Prema Istrazivanju radne snage koje je sproveo Zavod za statistiku Kosova (ZSK, 2006, 2005b), stope nezaposlenosti meu muskim radnicima ostale su na oko 30 procenata u obe pomenute godine, ali su meu zenskim radnicima one iznosile 60 procenata. Broj registrovanih nezaposlenih porastao je sa 282,000 u 2002. na 319,000 u 2005. godini, prema zvanicnim administrativnim podacima registrovane nezaposlenosti (Svetska banka, 2006.). Posmatrajui prema starosnim grupama, najvea nezaposlenost je bila meu omladinom (15-24 godina starosti) ­ 67 i 65 procenata u 02/03 i 04/05. Konacno, trajanje nezaposlenost je dugo ­ to jest, preko 80 procenata nezaposlenih su u takvom statusu godinu dana ili vise. Slika 1.1: Stope zaposlenosti i nezaposlenosti, Slika 1.2: Registrovana nezaposlenost i stopa 2001-2005 rasta BDP 60 57.1 Rast BDP i nezaposlenost 55.0 50 49.7 3 3.2 3.0 2.8 2.8 40 39.7 41.4 2 2.1 atn 30 28.5 23.8 25.3 27.7 1 proce20 19.6 0 -0.1 0.3 10 -0.5 -1 0 2002 2003 2004 2005 2001 2002 2003 2004 2005 Registrovana nezaposlenost Stopa zaposl. Stopa nezaposl. Stvarni rast BDP (in 00, 000) Izvor: IRS 2001-2005, izracunavanja ZSK. Privremena strategija Svetske banke 2006. 1.10 Konacno, plate su ostale nepromenjene tokom ovog perioda. Realne prosecne plate koje su prijavilizaposleni u domainstvima, ostale su nepromenjene u perioud od 2002. do 2005. godine. Situacija je ista bilo da se posmatraju odvojeno plaeni profesionalni ili industrijski radnici (Tabela 1.4). 5 Tabela 1.4: Stvarne srednje mesecne plate i broj opservacija 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 218.4 214.7 219 209.4 Broj opservacija (1184) (1590) (1689) (1820) Muskarci 220 219.8 225.7 213.2 Zene 211.2 197.2 195.5 193.9 Plaeni zaposleni 218.6 214.4 222.6 219.5 Broj opservacija (1124) (1566) (1577) (1577) Profesionalci 229.6 239.6 249.9 232.3 Proizvodni 204.3 204.6 196.4 210.6 radnici Ostali 234.6 206.9 204.3 213.1 Nadnicari 215.5 227.6 168.1 153.5 Broj opservacija 60 24 112 243 Izvor: Izracunavanja osoblja svetske banke iz podataka IBD. Napomena: Ukljucene su samo gotovinske plate i nadnice, bez poreza, samo za stalno zaposlene radnike i nadnicare. Definicija plate se promenila u 2005. kada je ogranicena samo na zarade na Kosovu, a broj kategorija prihoda u upitnicima je povean sa 8 na 13 od 2002. do 2005. D. SLABI IZGLEDI ZA SMANJENJE SIROMASTVA 1.11 Preovladavajui makroekonomski uslovi ne obezbeuju platformu za znacajno smanjenje siromastva. Izgledi za poveanje rasta su neizvesni. Prema MMF-u, ocekuje se da e slaba baza privrede i kontinuirano povlacenje donatora usporiti rast u nekom narednom periodu. Ocekuje se da e slaba infrastruktura i energetska situacija biti glavna uska grla. Gledano sa pozitivne strane, mogue resavanje statusa moze dati pozitivan signal za jasnija imovinska prava i poboljsati investicionu klimu. 1.12 Osim toga, kratak pogled na vlasnistvo sredstava u domainstvima ne daje jasne dokaze o pozitivnim promenama u dobrobiti. Udeo domainstava koja poseduju automobile i mobilne telefone porastao je tokom vremena (Slika 1.3). Rast je ocigledan u ruralnim i urbanim oblastima, ali je bio brzi u urbanim oblastima. Dodatno zapazanje je to da relativno veliki udeo domainstava izjavljuje da poseduje trajna dobra kao sto su frizider, automobil, mobilni telefon i masina za pranje vesa, sto dodatno potvruje da je siromastvo na Kosovu opste rasprostranjeno, ali plitko. Cini se da su nivoi prihoda domainstva porasli izmeu 2002. i 2005. godine u urbanim oblastima, a opali u ruralnim1. Ovaj pokazatelj je mesovit i nedovoljan za zakljucivanje kada se radi o pravcu u kojem se kreu promene stopama siromastva na Kosovu, obzirom da veliki deo stanovnistva zivi u ruralnim oblastima. 1Ove podatke treba uzimati sa oprezom, zbog zabrinutosti oko tezine uzoraka za IBD. 6 Slika 1.3: Vlasnistvo nad sredstavima i nivoi prihoda koristei se podacima IBD A. Procenat domainstava sa vlasnistvom nad B. Nivoi prihoda pojedinaca. sredstvima d horip nices me lni individuaijnde Sr Sporet Masina za ves Frizider Mobilni telefon Auto Izvor: Izracunavanje osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Napoemene: Prihod je definisan kao plata u gotovom novcu bez poreza, plata u naturi, prihod iz dnevnica, dividenda, kamata, dobit od socijalne pomoi, penzije na Kosovu. 1.13 Kao zakljucak mozemo da kazemo, da se nakon poveanog rasta usled finansiranja rekonstrukcije u ranoj fazi posle sukoba rast znacajno usporio. Oporavak industrije je jos uvek neizvestan a poljoprivreda, gde mnogi zarauju za zivot, je postala dominantna orijentacija za opstanak. Kao rezultat toga, izgledi na trzistu rada za mnoge porodice bili su slabi. Nedostatak mogunosti da se nae put iz siromastva vodi u siroko rasprostranjeno i stagnirajue siromastvo, kao sto to naredno poglavlje dokumentuje. 7 POGLAVLJE 2. TRENDOVI SIROMASTVA I PREGLED PO STAVKAMA Oko 45 procenata stanovnistva Kosova je zivelo u siromastvu tokom posmatranog perioda. Dodatnih 18 procenata je bilo ugrozeno od siromastva. Pored toga, 15 procenata stanovnistva je ocenjeno kao ekstremno siromasno. Dok je ukupna skala siromastva ostala nepromenjena, izmereno je opadanje siromastva u gradskim sredinama, dok je u seoskim sredinama uocen porast siromastva. Podaci govore da u gradskim sredinama u rastu potrosnje ucestvuje sire stanovnistvo, dok je u seoskim sredinama pozitivnim rastom potrosnje obuhvaena svega gornja petina stanovnistvae. Kao rezultat tog procesa izmerena je poveana nejednakost u stanovnistvu kao i u seoskim sredinama. A. O KVALITETU PODATAKA I PRISTUPU 2.1 Ovaj izvestaj oslanja se najveim delom na podatke dobijene istrazivanjem budzeta domainstva (IBD). Istrazivanje budzeta domainstva je kljucno istrazivanje Zavoda za statistiku Kosova (ZSK). Ono predstavlja dovoljan pocetak za posmatranje siromastva i nejednakosti.. Meutim, korisenje 4 poslednja izvestaja IBD za analizu siromastva i nejednakosti dovodi do izvesnih prakticnih problema. Zbog toga je korisno zapoceti analizu razmatranjem izazova i nacina na koji im ova analiza pristupa. 2.2 Prva velika neizvesnost tice se reprezentativnosti uzoraka. Kosovo nije imalo validan popis od 1981. godine. Zbog toga sadasnji izvestaji jos uvek koriste podatke o stanovnistvu iz 1981. godine kao polaziste za odabir oblasti, a time i domainstava koja e biti ukljucen¸a u uzorak. Meutim, mnogo toga se promenilo od tada. Neke oblasti koje su bile gusto naseljene mozda sada nisu, a neke koje su bile retko naseljene mogu sada da imaju mnogo vise stanovnika. Ukoliko se nista ne preduzme, u prvom slucaju to dovodi do velike greske u uzorku, a u drugom slucaju do pristrasnosti. Na primer, procenjena populacija iz izvestaja pokazuje dramatican pad sa 2 miliona iz 2002/03 na 1.5 miliona u 2005/06, sto nije u skladu sa podacima iz drugih izvora. (Okvir 2.1). Posto nema jasnih podataka o istrazivanoj populaciji, ove probleme nije jednostavno resiti. Zbog toga je mogue da podaci iz uzoraka, kao i iz njih dobijenih statistickih podataka sadrze proizvoljnosti. Okvir 2-1: Procena kosovske populacije Ne postoji niti jedan izvor koji sadrzi tacne podatke o broju stanovnika. Mi se oslanjamo na dva izvora prilikom procene kako ukupne populacije, tako i na relaciji selo-grad. Kao prvo, koristimo podatke o pohaanju skole prilikom procene ukupnog broja populacije. Izmeu 2002/03 I 2005/06, osnovnu i srednju skolu je ukupno pohaalo izmeu 410,000 i 422,000. Oko 380,000 od ovog broja odnosi se na osnovnu skolu, uzrasta 6-14 godina. Koristei populacionu piramidu susedne Albanije i koristei relaciju ove starosne grupe u odnosu na ukupnu populaciju Albanije, procenjujemo da ukupan broj populacije iznosi oko 2 miliona. Ove podatke kombinujemo sa procenama seoske populacije u istrazivanju seoskih domainstava (AHS) voenom od strane ZSK radi procene primenjene ruralne i urbane raspodele. Ovo istrazivanje je prvo navelo svih 1400 sela na Kosovu. Nakon toga je uzet uzorak od ovih sela i navedeni su svi stambeni objekti. Na taj nacin ruralna populacija je procenjena na 1.3 miliona. Ukupno uzev, udeo ruralne populacije iznosi oko 65 procenata, a urbane oko 35 procenata. 2.3 Drugi izazov tice se uporedivosti istrazivanja. Prvo istrazivanje u nizu, voeno tokom 2002/03, trazilo je od domainstava da beleze dnevnu potrosnju u dnevniku otvorenog tipa, bez rokova. U narednim godinama, domainstvima je davan spisak koji je obuhvatao troskove navedene u prvom istrazivanju. Meutim, od njih je takoe trazeno da beleze nedeljne a ne dnevne troskove. Takoe, spisak se vremenom uveavao, mada za samo nekoliko stavki. Druga znacajna promena bila je u tome kako se prijavljivala potrosnja sopstvenih proizvoda. U prvom istrazivanju bilo je ostavljeno domainstvima da sama beleze svaku stavku. U narednim istrazivanjima sazete su u nekoliko kategorija. Umesto da prijave kiliko su zita proizveli za sopstvene potrebe, od domainstava je trazeno da prijave zetve, ili voe i vone proizvode itd. Dalje, umesto da prijave kolicinu potrosene robe, od njih je trazeno da prijave vrednost u evrima onih proizvoda koje su sacuvali za sopstvene potrebe. Takoe, za potrosnju sopstvenih proizvoda belezenje je promenjeno sa dnevnog u prvom istrazivanju na mesecno u narednim istrazivanjima. Znacaj ovih promena je u da tome belezenje na duzi vremenski rok pokazuje tendenciju da umanji potrosnju, a naglasi stopu siromastva (Okvir 2.2). Okvir 2-2: Izazovi upotrebe IBD podataka u analizi siromastva Istrazivanje budzeta stanovnistva Kosova (IBD) zapoceto je u junu 2002 i od tada se podaci obrauju na mesecnom nivou od strane Zavoda za statistiku Kosova. Ono je postalo kljucno istrazivanje u kosovskim naporima da se izgradi dugorocni sistem posmatranja i procenjivanja i u potpunosti je finansirano od strane vlade. Meutim, podaci istrazivanja postavljaju nekoliko prakticnih problema prilikom relevantne procene opsteg stanja kosovskog drustva u prvoj polovini 2000-ih. Dva pitanja zahtevaju pazljivo korisenje rezultata: 1. Zastareli okviri uzoraka dovode do velikih gresaka u uzorcima. Kao i bilo koje drugo mikro istrazivanje, IBD se oslanja na reprezentativan populacioni uzorak kako bi se doslo do pouzdane procene populacione statistike. Kako bi se to ostvarilo, potreban je pouzdan okvir gde bi se pronasao potreban uzorak. Poslednji relevantni popis na Kosovu izvrsen je 1981. godine. Okvir uzoraka (spisak popisnih oblasti (PO)) obezbedio je ZSK, a uzorke je obradila Svedska meunarodna agencija za razvoj i saradnju (SIDA) (Anderson, 2002b). Pouzdanost samog spiska popisnih oblasti (EA) je sumnjiva: razlika izmeu urbanog i ruralnog je cisto administrativna; klasifikacija nacionalne pripadnosti nije u potpunosti po pravilima, a i opis geografskih granica PO je zastareo (Anderson, 2002a). Konacno, organizovanje istrazivanja kako bi se obezbedio kvalitet u velikoj meri je bilo ograniceno nedostatkom sredstava u Zavodu za statistiku Kosova i zbog toga su pogresno klasifikovane popisne oblasti preskocene (Anderson, 2002c), pravljenje novih spiskova velikih popisnih oblasti (PO) je bilo nekompletno, a nedostaje i kontrola popisivaca na terenu. Postavlja se i pitanje tajnosti. Zbog toga IBD demografske statistike svake godine treba da bude iz drugih ciljanih populacija. Na primer, procena ukupnog broja stanovnika zasnovana na IBD je 2.1 miliona u 2002-03 i 1.5 u 2005-06. Takav pad nije realan i protivreci administrativnim podacima o pohaanju skola, po kojima je populacija ostala relativno stabilna. 2. Problem uporedivosti podataka. Otkriti kako se siromastvo menjalo na Kosovu koristei IBD podatke nije jednostavno. Dve promene u istrazivanju cine podatke neuporedivim i zahtevaju posebne metodologije da bi se uporedivost poboljsala, koje su razmatrane u Tomu II. Prva promena je prelazak sa belezenja dnevne potrosnje na metod belezenja dugorocne potrosnje, pocevsi od 2003. godine. Druga promena u sistemu istrazivanja je redefinisanje potrosackih dobara, bilo da se spisak smanjuje ili poveava. Jedna takva promena, trea promena, jeste zbir potrosnje sopstvenih proizvoda sa duge liste (85 proizvoda) na kratku (12) i istovremeno promena perioda belezenja sa dnevnog na mesecno. Sabiranje potrosenih dobara dovodi do toga da ispitanici zavise od toga cega se ispitanik sea, a i prelazak sa duzeg spiska na krai spisak e verovatno dovesti do manjih vrednosti prijavljene potrosnje, a samim tim i do poveanog stepena siromastva. 2.4 Ova pitanja resavamo u tri etape. Prvo, koristimo najbolje proracune drugih istrazivanja i administrativnih podataka o distribuciji stanovnistva da bismo dobili tacniji uzorak. 10 Podesavamo podatke tako da odnos ruralnog i urbanog ostane stabilan i tako podesene podatke nazivamo post-stratifikovanim podacima. 2.5 Drugo, donosimo tri odluke u vezi sa pitanjem uporedivosti. Prva odluka je da poredimo samo podatke iz 2003/04 i 2005/06 radi proucavanja trendova. Ne racunamo 2002/03 jer je najmanje uporediva sa ostala tri istrazivanja. Na primer, koristi otvoreni dnevnik , sadrzi znacajno vise dobara i ima najopsirniju definiciju domaih proizvoda. Takoe iskljucujemo 2004/05, ali je odluka daleko teza. U svim oblastima istrazivanje je uporedivo sa 2003/04 i 2005/2006. Snabdelo je domainstva jednakim spiskovima prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, definisanom potrosnjom sopstvenih proizvoda na istovetan nacin i koristilo je isti vremenski period za belezenje. Nalazimo da je potrosnja znatno vea u 2004/05 u poreenju sa godinom pre ili posle. Tacnije, potrosnja neprehrambenih proizvoda je za oko 30, odnosno 18 procenata visa u poreenju sa 2003/04 i 2005/06 (Tabela A1). Kao posledica toga, stopa siromastva je znatno niza i trend pokazuje veu promenljivost. Nema jasnog objasnjenja za ovaj veliki skok potrosnje u 2004/05. Zbog toga iskljucujemo ovo istrazivanje iz analize trendova. 2.6 Prva odluka implicira uspostavljanje granicne linije siromastva na osnovu podataka dobijenih 2003/04. Bilo bi idealno dobiti liniju siromastva na osnovu cena osnovnih namirnica koristei isto istrazivanje. Meutim, istrazivanja nakon 2002/03 prestala su sa prikupljanjem podataka o kolicini sto je preduslov za izracunavanje linije siromastva. Stoga je druga odluka bila da se koristi linija siromastva dobijena 2002/03 i najnoviji izvestaj o siromastvu (Svetska banka 2005), prilagoeni promenama cena. 2.7 Konacna odluka ukljucivala je izradu vise analiza osetljivosti. U pokusaju da se iskoriste sva istrazivanja, nekoliko metoda uporeivanja neuporedivih podataka koje postoje u literaturi primenjeno je na podatke sa Kosova. Ukupno su korisena cetiri razlicita metoda. Detaljno razmatranje ovih metoda i rezultata dobijenih njihovom primenom na kosovske IBD podatke predmet je Toma II ovog izvestaja. Sa takvom osnovom, ostatak ovog izvestaja posmatra pokazatelje siromastva koristei grupe podataka iz 2003/04 i 2005/06. B. NIJE BILO PROMENE U SIROMASTVU 2.8 U skladu sa slabom ekonomskom aktivnosu, cinjenice iz izvestaja o budzetu domainstava pokazuju da nema promena u stopi siromastva. Stopa siromastva je oko 45 procenata i u 2003/04 i 2005/06 (Slika 2.1). Rezultati iz nekoliko metodologija (v. Tom II), koje pokusavaju daa isprave brojne slabosti u podacima, takoe podrzavaju nepromenjenu stopu siromastva. Iznenaujui je vrlo veliki pad stope siromastva izmeu 2003 i 2004, ali je neverovatno da je obuhvaena realna promena generalnog stanja stanovnistva. Verovatnije je da su problemi prilikom prikupljanja uzoraka (administracija istrazivanja) doprineli uocenom padu (v. Okvir 2-2 radi detalja). Ostala merenja siromastva podrzavaju stagnaciju u siromastvu. Granicno siromastvo je ostalo na oko 12 do 13 procenata, dok je stepen ozbiljnosti siromastva bio na oko 5 procenata (Tabela A.9). 2.9 Takoe nije bilo promene u grupi ekstremno siromasnih. Ekstremno siromasni, definisani kao osobe koje imaju poteskoa u obezbeivanju osnovnih potreba za kalorijama, cinili su 13 procenata populacije u 2003, ali oko 16 procenata u 2005. Ocevidan porast je uzrokovan gotovo u potpunosti ogromnim i neverovatnim porastom broja ekstremno siromasnih meu domainima koji su se deklarisali kao Srbi. (Okvir 3.1). Stopa ekstremno siromasnih meu domainima koji su Albanci porasla je sa oko 13 na 15 procenata tokom ovog perioda, dok je stopa meu srpskim domainima porasla sa 9 na 44 procenata tokom istog perioda (Tabela 3.1)) 11 2.10 Pored siroke Slika 2.1: Apsolutno i ekstremno siromastvo 2003/04 i rasprostranjenosti siromastva, 2005/06 ugrozenost je visoka. Iako siroko 0. rasprostranjeno, siromastvo na 50 50 no Kosovu je plitko. Jedan nacin za lut teulos 45.1 43.5 merenje toga je da posmatramo psoA Ab 0. 40 40 druge nacine merenja siromastva koji su osetljivi na polozaj 0. siromasnih u raspodeli mera 30 30 pomoi. Na primer, granicno siromastvo je osetljivo na distancu 0. 20 20 e izmeu siromasnih i linije 16.7 siromastva. Ono meri manjak 13.6 remnost 0. mertxEEk potrosnje po glavi siromasnih, kao 10 10 deo linije siromastva, i izmereno je 2003/04 2005/06 oko 12 do 13 procenata u ovom Interval pouzdanosti Confidence Interval periodu, sto je nisko. Ozbiljnost siromastva koja je osetljiva i na Izvor: Procene osoblja Svetske Banke na osnovu IBD podataka . udaljenost od linije siromastva i na nejednakost meu siromasnima, takoe je niska i procenjena je na oko 5 procenata. Drugi nacin da se izmeri dubina siromastva je da se proceni onaj deo stanovnistva koji se nalazi negde oko linije siromastva. Na slici 2.2 (deo A) prikazano je da bi sok smanjenja potrosnje onih koji sada spadaju u nesiromasne, a kojih je oko 25 procenata, poslao dodatnih 18 procenata populacije u siromastvo. Odnosno, ako bi linija siromastva bila za 25 procenata visa, stopa siromastva bi bila 63 procenta a ne 45 procenata. Slika 2.2: Distribucija potrosnje, 2003/04 i 2005/06 A. Kumulativna distribucuja za potrosnju B. Potrosnja sa ranjivosu i linijama siromastva Granice siromastva Poverty lines Ekstremno Apsolutna ranjivost Extreme Absolute Vulnerability Granica siromastva Poverty line vasttal noi Ekstremno Extreme Granica Vulnerability .6 .8 siromastvo Poverty ranjivosti Line vnipu anotsof po .6 a,j,onti % .4 y uciibrtbuirs anitstisn .4 GuDe disadiev .2 .2 ivntatialu muluKC m 0 0 2 3 4 5 6 0 20 40 60 Log of Monthly P r-capita Consumption, Logaritamska mesecna potrosnja po glavi Stvarna ukupna potrosnja po ekvivalentu odraslog, mesecna Real total consumption per adult equivalent, monthly stanovnika, u cenama iz 2002. in 2002 prices 2003/04 2005/06 2003/04 2005/06 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Granice siromastva su prosek izmerenog stanovnistva za dve godine istrazivanja. 2.11 Rast potrosnje je bio negativan za veinu populacije. Promene u potrosnji za svaki postotak (rangirane grupe domainstava prema potrosnji po glavi) raspodele potrosnje na donjoj liniji pokazuju negativan rast kod donje cetiri petine izmeu 2003 i 2005. Stavise, vizuelni pregled gornjih linija pokazuje skromnu stopu rasta, negde oko 5 procenata u proseku. 12 2.12 Meutim, urbano stanovnistvo je poraslo i rast je bio ravnomernije rasporeen. Na Slici 2.3 (Deo B) prikazane su promene u potrosnji za svaki postotak. Prikazuje porast svih urbanih grupa, osim mozda najnizih 5 postotaka. Pokazatelji sugerisu da je velicina rasta posmatrana u postocima koja je rasla u donjoj polovini raspodele bila priblizno iste magnitude kao i rast koji su imali oni iz gornje polovine raspodele. Odnosno, porast (tamo gde ga ima) je bio izmeu 5 i 10 procenata, nezavisno od nivoa postotaka. Slika 2.3: Krive ucestanosti rasta za rast od 2003/4 do 2005/06 Ukupno Urbano Ruralno 10 10 10 0 5 0 0 0 0 -1 -1 -5 0 0 -2 -2 0 -1 0 -3 0 5 -3 -1 0 20 40 60 80 100 0 20 40 60 80 100 0 20 40 60 80 100 Procenti Percentiles Procenti Percentiles Procenti Percentiles Srednji otklon Median spline Srednja stopa rasta Growth rate in mean Srednji otklon Median spline Srednja stopa rasta Growth rate in mean Srednji otklon M dian spline Srednja stopa rasta Growth rate in mean Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 2.13 Meutim, u ruralnim oblastima samo je gornja petina populacije u porastu. Rast je za prve tri petine (do 60-og postotka) bio negativan, dok je za cetvrtu petinu (Skuja 2.3, deo C) bio na nuli. Opadanje potrosnje se javlja kao vrlo znacajno za petinu sa dna. Oni beleze pad vei od 10 procenata. Primeujemo takoe pad vei od 20 procenata kod nekih populacionih grupa sa donje lestvice postotaka. Grafikon takoe pokazuje zasto primeujemo opadanje siromastva u urbanim sredinama, a ne u ruralnim. U prethodnom, dve od cetiri desetine koje su smatrane siromasnim imale su pozitivan rast, sto je omoguilo nekim od ovih grupa da izbegnu siromastvo, dok je u ruralnim oblastima primeena erozija potrosnje kod siromasnih. Posto je barem 60 procenata kosovske populacije jos uvek ruralno, sveukupna stagnacija u siromastvu ne iznenauje. 2.14 Analiza promena u siromastvu sugerise da je redistribucija igrala bitniju ulogu u primeenim trendovima siromastva nego rast. U Tabeli 2.1 prikazan je odnos posmatranih trendova na osnovu rasta, promena u distribuciji i ostatka. Analiza je uraena za popis, granicu siromastva i kvadrat granice siromastva. Obratite paznju da je izmeu 2003 i 2005 procenjeno prebrojavanje poraslo za oko 1.6 procenata. Podaci iz Tabele 2.1 sugerisu da ukoliko je vid distribucije ostao isti, sto znaci da se nejednakost nije menjala izmeu 2003 i 2005, onda bi popis siromastva opao za 0.8 procenata zbog rasta prosecne potrosnje. To znaci da je oko 16,000 ljudi moglo izbei siromastvo. Umesto toga, primeujemo porast siromastva zbog redistribucije unutar populacije koja vodi ka porastu od 2.5 procenata u popisanom siromastvu, sto je premasilo ocekivane koristi od rasta. Drugacije receno, tabela sugerise da je uz porast siromastva, takoe primeen i rast nejednakosti na Kosovu tokom ovog perioda. 13 Tabela 2.1: Analiza siromastva: 2003/04 u poreenju sa 2005/06 Promena Rast Redistribucija Interakcija Ukupno Popis Siromastva (P0) 1.6 -0.8 2.5 -0.1 Granica siromastva (P1) 1.4 -0.4 1.7 0 Ozbiljnost siromastva 1.2 -0.2 1.3 0 (P2) Urbano Popis Siromastva (P0) -4.7 -3.3 -0.1 -1.3 Granica siromastva (P1) -1.2 -1.5 0.2 0.1 Ozbiljnost siromastva (P2) -0.2 -0.7 0.5 0 Ruralno Popis Siromastva (P0) 5 1.4 3.7 -0.1 Granica siromastva (P1) 2.8 0.5 2.3 0 Ozbiljnost siromastva (P2) 1.9 0.2 1.6 0 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 2.15 U Tabeli 2.2 prikazane su sumirane promene u celoj distribuciji. Pokazuje da je izmeu 2003 i 2005, prosecna potrosnja po glavi porasla za oko 1 procenat, ali oni u sredini gotovo da nisu zabelezili nikakav rast. U stvari, prosecan rast potrosnje po glavi za svaki postotak je bio negativan (Tabela 2.2, red 3). Jos vaznije, potrosnja po glavi 44 Tabela 2.2: Stope rasta potrosnje po glavi stanovnika postotka grupe ­ a to je deo populacije koja je Stopa rasta u sredini 1.13 oznacena kao siromasna u 2003 ­ pokazuje neke od najveih padova, smanjenje od 5.8 procenata. Srednja stopa rasta -0.50 Srednji procenat stope rasta -1.28 2.16 U urbanim oblastima rast se odnosi na znatno opadanje siromastva, dok se u ruralnim Granica siromastva 43 oblastima redistribucija odnosi na porast Odgovarajui procenat 43 siromastva. Oko 3.3 procenta smanjenja u Stopa pro-siromasnog rasta -5.78 posmatranom opadanju urbanog siromastva oznaceno je kao porast. Stavise, bilo koja primena redistribucije Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske cini se da nema negativnog uticaja na siromastvo. banke iz podataka IBD Naprotiv, gotovo 4 od 5 procenata pokazuje porast ruralnog siromastva, sto je posledica promene oblika distribucije (Tabela 2.1) 2.17 Pored stagnirajueg siromastva javio se blagi porast nejednakosti. Kao sto je ve prethodno receno, dva su nacina na kako posmatrana redistribucija moze voditi ka veoj nejednakosti. Prvo, dok veina urbane populacije pokazuje pozitivan rast, veina ruralne populacije pokazuje negativan rast. Drugo, u ruralnim oblastima, gde zivi barem dve treine populacije, oni koji su svrstani na dno distribucije potrosnje pokazuju znatan pad, dok je gornja petina imala pozitivni rast. Krajnji rezultat bi bio porast nejednakosti, sto mozemo i videti (Tabela 14 2.3 i Slika 2.4). Rezultati pokazuju da je Gini koeficijent porastao za oko 4 procenta u periodu od 2003. do 2005. godine. Druge mere nejednakosti takoe pokazuju porast. Stavise, nejednakost u ruralnim oblastima porasla je vise nego u urbanim oblastima. Posebno, sto se moze videti u prikazu dobitaka i gubitaka (Slika 2.3), raspon izmeu najbogatijih i najsiromasnijih domainstava pokazuje ostar rast u seoskim domainstvima (Tabela 2.3). Tabela 2.3: Pokazatelji nejednakosti za 2003/04 i 2005/06 Ukupno Urbano Ruralno 2003/04 2005/06 2003/04 2005/06 2003/04 2005/06 3.33 3.96 4.05 4.42 3.09 3.68 Raspon u postotcima 1.89 1.97 2.14 2.06 1.78 1.9 p90/p10 p75/p25 0.12 0.15 0.16 0.17 0.1 0.14 Generalizovana entropija, 0.13 0.16 0.17 0.16 0.1 0.14 GE(0) GE(1) 0.27 0.3 0.31 0.31 0.25 0.28 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Slika 2.4: Lorencove krive za 2003/04 i 2005/06 A. Ukupna populacija B. Urbana 1 1 oni oni pt ums njes pt .8 .8 tro ums njes tro oncfo po eo .6 oncfo po eo .6 e arhs evitaul udinvtila .4 erahs .4 mu .2 evitaul udinvtila mu .2 umC Ku umC Ku 0 0 0 .2 .4 .6 .8 1 0 .2 .4 .6 .8 1 Kumulativni udeo stanovnistva Cumul tive share of population Kumulativni udeo stanovnistva Cumul tive share of population 2002/03 2005/06 2002/03 2005/06 Jednakost Jednakost Equality Equality C. Ruralna D. Pristinska oblast 1 1 noitp noi njes pt nje .8 s ums .8 tro ums tro oncfopo eo .6 oncfo po eo .6 e e ud ar shv udin .4 evtialu tila arhs .4 mu .2 evitaul invtila mu .2 umC Ku umC Ku 0 0 0 .2 .4 .6 .8 1 0 .2 .4 .6 .8 1 Kumulativni udeo stanovnistva Cumulative share of population Kumul ivni udeo stanovnistva Cum ative share of population 2002/03 2005/06 2002/03 2005/06 Jednakost Equality Jednakost Equality Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 15 C. NEPRIHODNE DIMENZIJE SIROMASTVA 2.18 Neprihodne dimenzije dobrobiti pokazuju poboljsanje. Iako su trendovi siromastva na osnovu prihoda losi, primetan je znacaj osnovnog obrazovanja. Nema znacajne musko-zenske podele u osnovnom obrazovanju, a i razlike na liniji siromasni ii nesiromasni su takoe zanemarljive. Upis u srednje skole je takoe u okviru stopa koje su procenjene za zemlje u regionu. Ipak, stope upisa u tercijalrno obrazovanje su malo nize od procenjenih stopa za zemlje u regionu, osim Albanije. Na primer, neto stopa upisa za lica starosti od 20-24 godine bila je oko 17 procenata 2005. godine. U Bosni je ta stopa 24 procenta. Upis lica starosti od 20-29 godina je 10 procenata na Kosovu, dok je u Albaniji 13 procenata. (Tabela B.50). Pored toga, relativno veliki deo populacije prema izvestajima zivi u sigurnim stambenim prostorima (sa zidovima od cigle, blokova ili cementa) (Tabela B.31), objektima sa strujom i tekuom vodom (Slika 2.6 i Tabela B.29). Slika 2.5: Neto stope upisa Osnovno Srednje Visoko 100 100 30 95 95 25 90 90 85 85 20 2003/04 2003/04 2003/04 80 80 15 2005/06 2005/06 2005/06 75 75 10 70 70 65 65 5 60 60 0 Najsiroma Poorest Petina 22 Petina 33 Quintile 4 Najbogatija Najsiroma Quintile Quintile Petina 4 Richest Poorest Petina 2 Petina 3 Petina 4 Quintile 2 Quintile 3 Quintile 4Najbogatija Richest Najsiroma Poorest Petina 2 Quintile 33 Quintile 44 Najbogatija Quintile 2Petina Petina Richest snijaquintile petina quintile snija quintile petina quintile snija quintile petina quintile petina petina petina Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Stope ucesa u obrazovnoj mrezi = Ukupno ucese ucenika starosti 6-14 godina u toj starosnoj grupi. U upitniku iz 2002/03, pitanje o ucesu se odnosilo na decu iznad 7 godina. U kasnijim istrazivanjima ovo je promenjeno na uzrast od 6 godina. Korisene starosne grupe su: osnovno 7-14 u 2002/03, osnovno 6-15 pocev od 2003/04; srednje 16-18; visoko 20-24. 2.19 Uprkos pozitivnim pokazateljima, postoje dve glavne oblasti slabosti osnovnih usluga. Prvo, znacajna nejednakost postoji u pristupu osnovnim uslugama. U obrazovanju je ucestvovanje u obrazovnom sistemu u proseku oko 70 procenata. Meutim, procenat ucestvovanja najbogatije petine je za oko 20 procenata vise od najsiromasnije petine. Disparitet u ucestvovanju je znatno visi na nivou viseg obrazovanja, gde je procenat ucesa najbogatije petine duplo vei od najsiromasnije petine. U zdravstvu, imunizacija dece i neadekvatna ishrana imaju vrlo lose pokazatelje, narocito u manjiskim grupama (Romi, Askalije, Egipani) (Svetska Banka, 2006a). Slican raskorak u posedovanju tekue vode unutar stanova uocen je izmeu najbogatije i najsiromasnije petine (Slika 2.6). 16 Slika 2.6: Pristup vodi: Procenat ljudi koji zive u stanovima sa tekuom vodom, 2003/04 i 2005/06 A. Ukupno, urbano i ruralno B. Po petinama 90 100 80 90 70 60 Ukupno 80 50 2003/04 Sirom. 40 2005/06 70 30 Ruralno 20 60 10 0 50 Najsiroma Petina 2 Petina 3 Petina 4 Najbogatija petina 2003/04 2005/06 snija petina Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Pitanja o pokustvu nisu ista kao u istrazivanjima iz 2002/03 i kasnije. Broj kategorija opada sa 20 na 9. 2.20 Drugo, takorei univerzalni pristup nije usaglasen sa poednako dobrim kvalitetom usluga. Iako IBD istrazivanja nisu mogla da obrade ova pitanja, ocigledno je da je kvalitet osnovnih usluga los. U oblasti obrazovanja cine se napori za modernizaciju nastave i podizanja ugleda obrazovne profesije. Ipak, prekobrojnost, narocito u gradskim skolama je uobicajena, veliki deo nastavnika nije profesionalno kvalifikovan i ne postoje standardi ili kontrola sa strane (Svetska Banka, 2006a). Zbog toga, nema nacina da se sazna sta deca uce u skolama. Sto se tice struje, poznati su problemi sa neredovnim snabdevanjem, posebno tokom poveane potraznje, dok je kvalitet vode nejednak zavisno od nivoa zemljista i ruralno/urbanih podela. Sto se tice vode, razlike u kvalitetu su narocito ostre izmeu ruralnih i urbanih oblasti. U 2003, 70 procenata uzoraka vode iz ruralnih oblasti bilo je bakterioloski kontaminirano, dok je samo 8 procenata uzoraka iz gradskih oblasti bilo kontaminirano. Dodatno, hemijska kontaminacija je primeena kod 46 procenata uzoraka iz ruralnih oblasti u poreenju sa 4 procenta iz urbanih oblasti (Svetska Banka, 2006a). 2.21 Konacno, oko 9 procenata populacije je visestruko uskraeno. Oko 32 procenta populacije je siromasno i poseduje tekuu vodu unutar stanova kao i odgovarajue sanitarije. To znaci da preostalih 15 procenata siromasnih poseduje ili tekuu vodu ili odgovarajue sanitarije, ali ne oboje. Meutim, najvise su liseni oni koji su sustinski siromasni i ne poseduju tekuu vodu ni odgovarajue sanitarije. Pokazatelji iz IBD sugerisu da je oko 8 procenata siromasnih i da nemaju tekuu vodu unutar stanova ili odgovarajue sanitarije (WC). Slicno tome, 9 procenata populacije je siromasno i nema pristup telefonskim vezama ili kupatilo (Slika 2.7). Radi poreenja, nedavna studija pokazala je da je samo 1 procenat stanovnistva Rusije, Gruzije i susedne Rumunije visestruko uskraeno (Svetska Banka, 2005b). 17 Slika 2.7: Venov dijagram siromastva na osnovu prihoda i van prihoda A. Voda, sanitarije i siromastvo na B. Telefon, pokustvo i siromastvo na osnovu prihoda osnovu prihoda A: Pristup tekuoj vodi unutar A Telefonske veze domainstva B Kupatilo dostupno B: Sanitarije: WC C Siromasna domainstva C: Siromasna domainstva 2.22 Da zakljucimo, podaci prikazani u ovom poglavlju ukazuju da je siromastvo iskazano prihodom i dalje siroko rasprostranjeno i konstantno izmeu 2003 i 2005. Trend dekompozicje siromastva pokazao je da su promene u nejednakosti imale znatno vei uticaj na posmatrane pokazatelje siromastva nego rast. Dodatno, ove promene u nejednakosti takoe delimicno objasnjavaju primeene razlike izmeu urbanih i ruralnih oblasti. Takoe smo otkrili da dok vanprihodske dimenzije siromastva pokazuju bolje rezultate, nejednaki pristup i los kvalitet i dalje su uobicajeni. Konacno, otkrili smo daje veliki deo populacije visestruko uskraen. 18 POGLAVLJE 3. PROFIL SIROMASTVA I RIZIK SIROMASTVA Ucestanost siromastva je vea za vea domainstva, posebno za ona sa mnogo zavisnih i porodice sa mnogo nezaposlenih clanova. Takoe postoje dokazi da srpska domainstva i domainstva koje vode zene imaju vei rizik od siromastva, mada je razlog za brigu, kvalitet prethodnih podataka. Kao u mnogim drugim situacijama, visi nivoi obrazovanja su povezani sa nizim nivoima siromastva. Konacno, zakljucili smo da je geografski gledano ucestanost siromastva vea za stanovnike ruralnih oblasti i da to stanovnistvo zivi u Kosovskoj Mitrovici i Urosevcu. 3.1 Ovo poglavlje daje kratak opis primetnih karakteristika siromasnih. Ono se fokusira na njihov ljudski kapital, demografsku strukturu, njihovu lokaciju u prostoru i njihovu uspesnost na trzistu rada. Ono poklanja posebnu paznju siromasnima u ruralnim oblastima. Diskusija se najpre fokusira na ucestanost siromastva. Zatim, posmatra faktore koji odreuju rizike od pada u siromastvo. A. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SIROMASNIH DOMAINSTAVA 3.2 Vea domainstva su u proseku siromasnija. Domainstva koja imaju preko 6 clanova porodice imaju ucestanost siromastva od oko 50 procenata, u poreenju sa 30 procenata ucestanosti za domainstva koja su upola ili vise manja (1 do 3 clana). Tokom vremena je stopa za vea domainstva ostala nepromenjena, dok se stopa za manja domainstva poveala, reflektujui slabe izglede za celo stanovnistvo tokom vremena. (Slika 3.1 i Tabela B.5). 3.3 Pored velicine, struktura domainstva predstavlja na svoj nacin prepreku unapreenju dobrobiti. Domainstva koja imaju samo zavisna lica, to jest, ona sastavljena samo od dece i starijih, imaju ucestanost Slika 3.1: Stope siromastva prema velicini siromastva od 40 procenata u 2003. domainstva Poreenja radi domainstva bez zavisnih imaju ucestanost siromastva od 29 2003/04 2005/06 procenata. Vremenom, ucestanost .5 0.51 0.49 siromastva za domainstva sa vise starijih 0.48 0.48 0.48 0.46 ili vise zavisnih se pogorsala. Na primer, u .4 0.40 0.41 va 2003, stopa siromastva za domainstva sa 0.37 mast uglavnom starijim clanovima, definisana .3 0.31 kao domainstva sa vise od polovine svojih roist clanova koji su stariji, bila je skoro jednaka cenedciniytrevoP tanos .2 kosovskom proseku ili proseku za escU .1 domainstva bez starijih. Meutim u 2005. godini primetili smo znacajno veu stopu 0 siromastva za veinu domainstava sa 1 to 3 4 to 6 7 to 9 10 to 12 13 + 1 to 3 4 to 6 7 to 9 10 to 12 13 + Velicina domainstva Household size VelicHouseholdinstva ina doma size starijim clanovima. Slicno, razlika u Dijagrami prema ciklusima istrazivanja Graphs by survey wave ucestanosti siromastva izmeu Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka. domainstava sa visim ili nizim stopama zavisnosti, vremenom se poveala (Tabela B.8 i Tabela B.9). 3.4 Ucestanost siromastva je takoe vea meu domainstvima koje vode zene, u poreenju sa domainstvima koje vode muskarci. Ucestanost siromastva meu domainstvima koje vode zene bila je 47 procenata u 2003, dok je kod domainstava koje vode muskarci taj procenat bio 43. Tokom vremena ucestanost siromastva je porasla u oba slucaja, tako da je razlika meu njima ostala nepromenjena (Tabela B.7). Okvir 3-1: Tri hipoteze za pogorsanje uslova u srpskim domainstvima Cini se da stope siromastva meu domainstvima koja su klasifikovana kao srpska pokazuju ostar rast u siromastvu izmeu 2003. i 2005. Postoje tri mogue hipoteze za ova poveanja. Prva je da su srpske oblasti postale enklave sa izolovanim ekonomijama koje se suocavaju sa losijim ekonomskim izgledima unutar uveliko stagnirajue kosovske eknomije. Drugo je da su mnoga bolje stojea srpska domainstva otisla u Republiku Srbiju i da su ostala samo ona veoma siromasna. I konacno, postoji mogunost da je kvalitet podataka iz veine statistickih srpskih oblasti los zato sto Zavod za statistiku nema mnogo kontrole nad anketarima u srpskim oblastima. Prilicno je verovatno da su mogue sve tri hipoteze. Imajui to u vidu cinii se da je velicina poveanja stope siromastva neverovatno visoka, zato sto ni konvencionalno prihvaeni nivoi migracije Srba van Kosova niti njihovo rangirano blagostanje na Kosovu ne podrzava ove podatke. Osim toga, ne cini se da se status radne snage i plata u pretezno srpskim oblastima mnogo razlikuje (videti donji tekst). Slika b3.1: Nezaposlenost i ucestvovanje radne Tabela b3.1: Stope siromastva, status radne snage i snage po etnickoj pripadnosti. zarade meu srpskim stanovnistvom. 2003/04 2005/06 50 Samo srpsko stanovnistvo 2003/04 2005/06 Stope siromastva nezaposlenih 43.8 84.9 apotsi etaR 47 e 40 42 dnatn noiatpicit ag 40 Stope siromastva zaposlenih 30.0 77.0 sne 38 38 36 Stopa nezaposlenosti siromasnih 40.8 30.3 ostemy rPa radna 30 Stopa nezaposlenosti enslopl 26 24 24 27.4 20.6 vanj ezapoNUemn ecroFr nesiromasnih 20 20 21 19 tvo bo escu 10 Zarade (po 2002 cenama) 2003/04 2005/06 La Albanske 215.2 215.6 0 Albanci Albanian Srbi Ostali Other Albanci Albanian Srbi Ostali Other Srpske 241.8 181.2 Serbian Serbian Nezaposlenost Ostalo 181.6 182.0 Unemployment ULabor cestvovanje radne snage Force Participation Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka. podataka. Napomena: Samoizjavljena nezaposlenost Napomena:Izjavljena etnicka pripadnost i nezaposlenost. 3.5 Cini se da su oblasti sa preovlaujuim velikim etnickim grupama Srba i domainstvima koja vode lica koja se identifikuju kao Srbi imale tezak period, iako je kvalitet podataka problematican. Za stvaranje reprezentativnog uzorka domainstava, kosovsko istrazivanje IBD sprovelo je ankete u albanskim i srpskim oblastima. Klasifikacija oblasti sa dominirajuim srpskim ili albanskim stanovnistvom zasnovana je na Popisu iz 1981. i relativno je proizvoljna. Pored toga samo oko 300 domainstava iz oblasti sa dominantnim srpskim stanovnistvom je anketirano svake godine. Prema tome, rezultati prema etnickoj pripadnosti su neprecizniji. Imajui to u vidu, rezultati ukazuju da je siromastvo brojano po glavi stanovnika za srpske oblasti i domainstva koja vode Srbi ostro poraslo izmeu 2003. i 2005. godine (videti Sliku 3.1 i Okvir 3.1). 20 Tabela 3.1: Apsolutne i ekstremne stope siromastva prema etnickoj pripadnosti nosioca domainstva Apsolutno Ekstremno 2003/04 2005/06 2003/04 2005/06 Ukupno 43.5 45.1 13.3 16.6 Albanci 43.6 42.5 13.4 14.7 Srbi 34.7 81.8 8.6 43.5 Ostali 54.3 51.8 18.5 22.7 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. B. KARAKTERISTIKE TRZISTA RADA SIROMASNIH 3.6 Vea je verovatnoa da su nezaposleni siromasni, a njihovi uslovi su se vremenom pogorsali. Stopa nezaposlenosti siromasnih je oko 55 procenata u 2005/06 (Tabela 3.2), a 17 procenata onih koji su siromasni i nezaposleni su glave domainstava. Meu stanovnistvom oko 16 procenata glava domainstava su nezaposleni pojedinci i ovaj udeo je ostao stabilan tokom vremena. Prema tome, ucestanost siromastva meu glavama domainstava bila je skoro 50 procenata i ovo se nije povealo tokom vremena. Tabela 3.2: Siromastvo i nezaposlenost 2003/04 2005/06 Stopa siromastva nezaposlenih 50.6 49.6 Stopa siromastva zaposlenih 31.9 34.7 Stopa nezaposlenosti siromasnih 59.7 54.5 Stopa nezaposlenosti nesiromasnih 41.8 41.3 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka. Napomene: Samo radno aktivna lica starosti 15-64 godina. 3.7 Druga grupa sa visokom ucestanosu siromastva su najamni radnici. Oko 70 procenata siromasnih su ili zaposleni (sa platom ili samozaposleni) ili neaktivni. Meu zaposlenima najamni radnici (verovatno nadnicari kojima se plaaju dnevnice za odreene zadatke) imaju najveu ucestanost siromastva (Tabela B.11 i Tabela B.12). Ova grupa, zajedno sa domainstvima, cija je glava samozaposlena, kao i u rudarskom sektoru, cini znacajan udeo siromasnih koji rade (Tabela B.51). 3.8 Samozaposlena poljoprivredna domainstva suocavaju se sa prosecnim stopama siromastva, ali su i trei najvei doprinositelj siromastvu. Oko 40 procenata domainstava, cije su glave samozaposleni poljoprivredni radnici je siromasno, sto cini da je ucestanost siromastva u ovoj grupi neznato ispod proseka za zemlju. Meutim, ova grupa je prilicno velika, obzirom da cini preko 10 procenata svih siromasnih (Tabela B.51). C. POSTIGNUTO OBRAZOVANJE I UCESTANOST SIROMASTVA 3.9 Ucestanost siromastva rapidno opada sa visim obrazovanjem nosioca domainstva. Oko 43 procenata nosilaca domainstava ima zavrsenu srednju skolu ili vise. Ucestanost je najvea meu onima koji zive u domainstvima ciji nosioci nisu zavrsili osnovnu skolu (Tabela 21 B.10). Najvise siromasnih, meutim, ima ili osnovno ili srednje obrazovanje (Tabela B.52). Ucestanost siromastva ostro opada za domainstva koja vode univerzitetski obrazovani pojedinci na oko 20 procenata. 3.10 Kao sto je i ocekivano, obrazovaniji imaju nizu ucestanost siromastva, zato sto imaju bolje izglede za zaposlenje i bolje plaen posao. Preko 70 procenata ljudi sa strucnim i visim obrazovanjem su plaeni zaposleni. Poreenja radi, samo 27.7 procenata pojedinaca sa srednjim obrazovanjem ima ovakve poslove, dok je 41.1 procenata izjavilo da su nezaposleni. Takoe je vei udeo pojedinaca sa srednjim obrazovanjem, koji su izjavili da rade "za dnevnicu" ili "drugi" radnici (Tabela 3.3). Takoe postoji razlika u plaanju. Izmeu 2002. i 2005. godine stvarne plate plaenih zaposlenih ostale su na istom nivou, dok su za one "sa dnevnicama" i za "druge" radnike, opale (Tabela 1.4). Tabela 3.3: Zaposlenje i obrazovanje, 2005/06. Da lije vea verovatnoa da e dobro obrazovani ljudie biti zaposleni? Nezavrseno Osnovno Srednje Strucno Tercijarno osnovno Poslodavac 0.3 0.1 1.4 1.1 3.6 Plaeni 3 6.2 27.7 70.6 69 sluzbenik Farmer 3.6 7 5.6 2.4 1.1 Najamni 1.8 radnik 3.9 4.3 1.6 1.3 Nezaposleni 16.9 32.1 41.1 15.1 16.6 Nadzornik 55.2 43.8 10.3 2.6 1 Ostali 19.2 6.8 9.7 6.6 7.3 Ukupno 100 100 100 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisani podaci za osobe od 15-64 godina starosti. aci nisu ukljuceni u obracun. D. UCESTANOST SIROMASTVA U PROSTORU 3.11 Ucestanost siromastva siroko varira u prostoru. Pored etnicke pripadnosti, podaci su stratifikovanii u 7 regiona i u urbanim i ruralnim sredinama. Koristimo 7 regiona definisanih u istrazivanjima da bi se dobila ucestanost siromastva u prostoru. U 2003. ucestanost siromastva bila je najvea u Kosovskoj Mitrovici, posle cega sledi Urosevac, akovica i Prizren (Tabela 3.4). Ucestanost siromastva u sva Tabela 3.4: Stope siromastva i doprinosi po regionima na cetiri regiona bila je vea od Kosovu, 2002-2006 nacionalnog proseka. Do 2005. godine Stope siromastva Raspodela samo je u Kosovskoj Mitrovici (sa stanovnistva siromasnih brojnim srpskim stanovnistvom) i 2003-04 2005-06 2003-04 2005-06 Urosevcu, ucestanost siromastva vea akovica 48.9 45.5 11.5 12.8 od nacionalnog proseka. Kosovska Gnjilane 32.5 23.5 7.9 5.6 Mitrovica ima vei deo ruralnog K. 59 69.7 22.7 22.6 stanovnistva (preko 70 procenata) i Mitrovica veliki udeo nealbanskih etnickih Pe 37.8 40.1 9.6 10.2 grupa, kao sto su Srbi (preko 10 Prizren 48.3 40.5 15.3 15.8 procenata) (Tabela B.53 i Tabela Pristina 34.3 40.6 22.5 19.8 B.54). Pristina, koja ima jednu od Urosevac 49.8 54.4 10.5 13.3 najnizih ucestanosti siromastva, iskusila je poveanje u siromastvu Ukupno 43.7 45 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD . 22 tokom vremena. Ovo ukazuje da je ili veliki udeo siromasnih iz drugih urbanih ili ruralnih oblasti presao u ovaj region ili to da nemigrantskostanovnistvo nije pokazalo napredak tokom vremena. 3.12 Pitanja u okviru IBD trazila su od ispitanika da prijave clanove domainstva koji su roeni van njihovih opstina stanovanja (utvrivanje migracija). Nije pitano kada su presli u svoje trenutno prebivaliste, ili iz koje su opstine presli. Tako, dok dostupne informacije ne daju jasnu razliku izmeu ovih procesa, oni daju jednu verovatniju. U Tabeli B.47 prikazan je procenjeni udeo stanovnistva koje zivi u svakoj opstini, udeo stanovnistva koji su izjavili da su roeni van opstina u kojima trenutno zive i raspodelu siromasnih sa clanovima roenim van opstine. Kosovska Mitrovica, Prizren, Pe i Pristina imaju najvee udele stanovnistva roenog van opstine u kojoj trenutno zive. Drugim recima, ove cetiri opstine su primile 3 od svaka 4 "unutrasnja migranta". Ali kada pogledamo status siromastva "migrantskog" stanovnistva i gde oni zive, nalazimo da jedna treina zivi u Kosovskoj Mitrovici, oko jedne cetvrtine zivi u Prizrenu i dodatnih 16 procenata zivi u Urosevcu. Samo 7 procenata siromasnih "migranata" zivi u Pristini. 3.13 Nedostatak sveobuhvatnog procesa za smanjenje siromastva cini razilazenje izmeu ruralnih i urbanih oblasti. U 2003. ruralne i urbane stope siromastva bile su priblizno iste: 44 i 42 procenata. Do 2005. urbano siromastvo je opalo za 5 procenata, dok je ruralno siromastvo poraslo za slicnu velicinu (Slika 3.2). Kao rezultat, vise od dve treine svih siromasnih zivi u ruralnim oblastima i ovaj udeo je opao samo neznato tokom vremena. 3.14 Pojedinci bez proizvodnih Slika 3.2: Trendovi ruralnog i urbanog siromastva poljoprivrednih sredstava imaju najveu procenjenu ucestanost siromastva meu 50 49.2 ruralnim stanovnistvom. U 2002. i 44.2 ponovo u 2005. godini, domainstvima u 40 42.1 ruralnim oblastima je postavljeno pitanje 37.4 da li poseduju neku zemlju. U periodu av ist p notialupo 30 izmeu ove dve godine, nisu bile ovn e th dostupne takve informacije, tako da je ants f o 20 nemogue pratiti promene u ucestanosti % % 18.1 15.6 14.0 siromastva izmeu 2002. i 2005. godine 10 12.5 zbog toga sto korisenje podataka za ove dve godine nije uporedivo. Umesto toga, 0 2003/04 2005/06 2003/04 2005/06 izvestavamo o ucestanosti siromastva za Rural Urban 2005. godinu Oko 10 procenata Apsolutno siromastvo Absolute poverty Ekstremno siromastvo Extreme Poverty domainstava u ruralnim oblastima izjavilo je da je bez zemlje i otkrili smo Izvor:Izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD podataka . da je skoro 7 od svakih 10 domainstava u ovoj grupi klasifikovano kao siromasno u 2005. godini (Tabela B.13). Pored toga, oni koji su izjavili da nemaju stocni fond ili poljoprivrednu opremu, kao sto su traktori, plugovi ili prikolice, takoe pokazuju veu prosecnu ucestanost siromastva (Tabela B.14 i Tabela B.15). 3.15 Prema neprihodnoj dimenziji siromastva, ruralno stanovnistvo ima losije rezultate u pristupu tekuoj vodi u kui i centralnom grejanju. Cini se da je pristup tekuoj vodi u kui unapreen u ruralnim oblastima, ali je jos uvek neuporedivo losiji nego u urbanim oblastima. Na Slici 3.3, dijagram B, vidi se da je pristup cistoj vodi u ruralnim oblastima porastao za svaki uzorak petine stanovnistva izmeu 2003. i 2005. Dok ovo predstavlja pozitivan razvoj, nejednakost u pristupu izmeu najbogatijeg i nasiromasnijeg uzorka petine stanovnistva, je velika. Samo 60 procenata stanovnistva najsiromasnijeg uzorka petine stanovnistva ima tekuu 23 vodu u kui, u poreenju sa 80 procenata najbogatijeg uzorka petine stanovnistva. Prema tome, ove stope su jos uvek nize nego one u urbanim oblastima. Sto se tice centralnog grejanja, manje od 10 procenata ruralnog stanovnistva je izjavilo da zivi u objektima sa centralnim grejanjem, dok u urbanim oblastima postoji skoro univerzalni pristup. Razlika u upisu u srednje skole u ruralnim i urbanim oblastima bio je oko 20 procenata u 2003/04, dok je u 2005/6 pala na oko 10 procenata. U visokom obrazovanju ova razlika je bila oko 15% u 2003/04, odnosno 10% u 2005/06. Slika 3.3: Pristup uslugama u ruralnim oblastima A. Struja B. Voda C. Centralno grejanje 101 100 4.5 100 4 99 80 3.5 98 3 97 2003/04 60 2003/04 96 2.5 2005/06 2003/04 40 2005/06 95 2 2005/06 94 20 1.5 93 92 1 sa t 0 s al eli al eli sat 0.5 es leit t romsiajN tina oni nti tina elitni 33 tse tinain 33 ooreP atnpe ch onalitinape 0 qu Pe Qu leitinuq Pe uQ hesciR onali leitinuq Ukupno ruralno Ruralno siromastvo nija ajbogatijaN Ri tinaep noniat ntiqu romsiajN oorPnatnija ajbogatijaN tinaepnat Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Slika 3.4: Ukupne stope upisa u ruralnim oblastima A. Srednje B. Vise 90 30 80 70 25 60 20 2003/04 50 2003/04 15 40 2005/06 2005/06 30 10 20 5 10 0 0 snija snija 2 3 4 2 ijag 3 4 ijag oma oma tinaep tina tina tina jbota tinaep jsir Pe Pe Pe jbota tinaep tinaep tina jsir tina tina Pe Pe Pe Na Na Na Na Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. E. ZASTO SU LJUDI SIROMASNI I KOD KOGA POSTOJI VELIKI RIZIK OD SIROMASTVA? 3.16 U prethodnoj raspravi razmatrani su trendovi siromastva i profili siromasnih izmeu 2003. i 2005. godine. Postoje dva razloga da se analiza prosiri i van postojeeg razmatranja trendova i profila. Prvo, po definiciji profil siromastva je jednostavna korelacija izmeu karakteristika koje se mogu posmatrati i statusa siromastva. Ove korelacije nam ne govore o nezavisnom efektu posmatranih karakteristika, koji je u korelaciji sa statusom siromastva. Na primer, visoka korelacija izmeu siromastva i osnovnog obrazovanja, cesto nam ne govori koliko je od ove korelacije posledica cinjenice da kod onih koji imaju samo osnovno obrazovanje postoji i vea verovatnoa da su nezaposleni, ili cak i ako su zaposleni, da e verovatno dobijati nize plate. Prema tome, postoji potreba za razumevanjem veze izmeu karakteristika koje se mogu posmatrati i statusa siromastva, kada je uticaj svih ostalih promenljivih iskljucen. 24 3.17 Drugi razlog za prosirenje analize je sto nam dokumentacija o trendovima i profilima siromastva govori o tome sta se desavalo u proslosti, ali ne i sta e se verovatno desiti u budunosti. Naravno, raniji sabloni daju korisne informacije o tome sta treba ocekivati u budunosti. Pored toga politiku za smanjivanje siromastva vise interesuje sta e se desiti u budunosti. Na primer, sta se desava sa rezultatima siromastva meu stanovnistvom, ukoliko se odreene promenljive (recimo plodnost, pohaanje obrazovanje, itd.) promene od sadasnjih sablona? Ovakav promisljen eksperiment je sve zanimljiviji, posebno ukoliko na njega moze da se utice kreiranjem politike. Ova dva prosirenja jacaju sadrzaj politike analize profila. 3.18 U ovom delu prosirujemo prethodnu analizu u ovom pravcu. Prvo procenjujemo potrosacki model u cilju razumevanja velicine potrosackog manjka za domainstva sa specificnim karakteristikama. Ova prva etapa naglasava promenljive koje objasnjavaju posmatrane razlike u potrosnji. Multivarijantna priroda modela znaci da mozemo izvestizakljucak o manjku koji opisuje specificnu promenljivu koja nas zanima. U drugom koraku procenjujemo verovatnou kojom bi domainstvo sa ovakvim uocenim karakteristikama palo u siromastvo, uzimajui u razmatranje njihovu predvienu potrosnju i varijante njihove potrosnje (to jest, iz neobjasnjenog dela potrosnje). Trei korak je odabir nekih promenljivih interesa politike promena njihove vrednosti i predvianje mogue velicine promena u ucestanosti siromastva (za kompletnu raspravu o metodama videti El-laiti, Loksin i Banerji, 2003.). Rezultati multivarijantnog profila siromastva su u skladu sa prethodnim rezultatima. U Tabeli B.49 prikazani su rezultati modela potrosnje posebno za svaku godinu. 3.19 Prvo, izgleda da su kljucne demografske promenljive struktura domainstva i sudbina clanova domainstva na trzistu rada. Domainstva sa veim brojem zavisnih imaju oko 10 procenata manju potrosnju i ova razlika je bila konstantna tokom perioda, dok su domainstva sa vise nezaposlenih clanova imala 4 do 8 procenata manju potrosnju. Sa druge strane ne izgleda da domainstva koja vode zene imaju merljivo manju potrosnju od domainstava koja vode muskarci, kada se uzme u obzir kontrola drugih posmatranih karakteristika. Konacno, cini se da su domainstva koja vode Srbi, prijavila manju potrosnju u prethodnim godinama, sto ukazuje da je mozda doslo do pogorsanja njihove situacije (Okvir 3.1). 3.20 Drugo, izmerena veza izmeu obrazovanja i potrosnje je u skladu sa rezultatima iz profila siromastva. Da bi smo posmatrali uticaj obrazovanja na potrosnju, koristimo najvise obrazovanje u domainstvu, a ne ono koje ima glava domainstva, zato sto smo uocili da ono bolje objasnjava uslove u domainstvu. Model koristi srednje obrazovanje kao grupu za uporeivanje. Rezultati pokazuju da sva domainstva u kojima je najvise postignuto obrazovanje osnovno ili nize, imaju najmanje 12 procenata manju potrosnju, dok ona u kojima je najvise postignuto obrazovanje strucno ili vise, imaju najmanje 12 procenata veu potrosnju. 3.21 Tree, profil siromastva ukazuje da nadnicari imaju jednu od najveih ucestanosti siromastva. Rezultati u Tabeli B.49 potvruju da domainstva kojima je glavni izvor prihoda "dnevnica" imaju oko 33 procenata manju potrosnju od domainstava kojima je glavni izvor prihoda poslat novac. Pored toga, uocili smo da oni kojima je glavni izvor prihoda socijalna pomo imaju jedan od najveih manjka potrosnje, u poreenju sa onima koji se oslanjaju na doznake. 3.22 Konacno, kada uzmemo u obzir kontrolu karakterisika za lokaciju, ljudski kapital i demografske karakteristike domainstva, nalazimo da urbana domainstva nemaju merljivo veu potrosnju od ruralnih domainstva. Meutim, rezultati potvruju da je u urbanim domainstvima bila bolja situacija tokom vremena, kao sto smo zapazili kod evolucije siromastva. U 2003. godini urbana domainstva su imala oko 11 procenata manju potrosnju od ruralnih domainstava, sto je 25 nestalo do 2005. godine. Regionalno gledano, Kosovska Mitrovica, akovica i Urosevac imaju 18 do 20 procenata manju potrosnju od Pristine, a Gnjilane ima 20 procenata veu. 3.23 U drugoj etapi nase prosirene analize, koristimo predvienu potrosnju iz gornjeg modela potrosnje, zajedno sa neobjasnjenim delom potrosnje (u smislu greske), radi dobijanja verovatnoe pada u siromastvo, za svako domainstvo. Zatim, mozemo da damo prosek ovih verovatnoa siromastva odreene grupe (recimo oni koji su zavrsili osnovnu skolu, seoska domainstva itd.). U stvari ovo postaje prosecan rizik od pada u siromastvo za odreenu grupu. Zatim, mozemo da koristimo isti model da bi videli kako promena politicke promenljive menja rizik od pada u siromastvo. U Tabeli 3.5 dati su rezimirani rezultati korisenjem podataka iz 2005. godine. 3.24 Prva kolona Tabele 3.5 prikazuje nekoliko eksperimenata u politici. Kada se radi o demografskim promenljivima, jedno od pitanja koje se postavlja je sta bi se desilo sa rizikom od siromastva kada bi domainstva koja vode zene imala iste mogunosti kao i domainstva koja vode muskarci. Druga kolona pokusava da predvidi promenu u riziku od siromastva ukoliko je broj zavisnih u domainstvu redukovan, za ona domainstva gde je ta stopa vea od prosecne. Obzirom da postoji univerzalno osnovno obrazovanje, zanimljivija pitanja obrazovne politike fokusiraju se na promene u riziku od siromastva ukoliko srednje obrazovanje postane univerzalno ili dostupno najsiromasnijoj petini stanovnistva. Poslednji paket pitanja posmatra kako se rizik od siromastva moze promeniti kada bi ruralno stanovnistvo dobilo iste mogunosti kao urbano ili kada bi svi regioni dobili mogunosti koje postoje u Pristini. Rasprava o posebnim politikama koje bi bile neophodne za realizaciju ovih misaonih eksperimenata je van opsega ovog izvestaja. Dovoljno je razmisljati o tome koji je verovatan uticaj na rizik od siromastva ukoliko bi se ovi ciljevi ispunili. 3.25 Druga kolona Tabele 3.5 prikazuje ucestanost siromastva za grupe na koje je usmerena promena politike, izracunatu iz profila siromastva. O ovome se moze razmisljati kao o empirijskoj verovatnoi siromastva za grupu. Kolona 3 predstavlja predvienu verovatnou korisenjem potrosackog modela, i kao sto rezultat pokazuje postoji bliska slicnost izmeu ove dve kolone. Kolona 4 pokazuje sta bi se desilo sa predvienom verovatnoom siromastva ukoliko budu postignute promene politike iz kolone 1, koristei se apsolutnom granicom siromastva. Poslednje tri kolone prikazuju isto to za ekstremno siromastvo. 3.26 Politike koje unapreuju mogunosti u zaostajuim regionima, unapreuju pristup srednjem obrazovanju i otvaraju radna mesta, imaju najvei uticaj na smanjenje rizika od siromastva. Rizik od siromastva bi opao za oko 15 procenata ukoliko bi se u tri regiona, akovica, Kosovska Mitrovica i Urosevac, gde ukupno zivi 40 procenata stanovnistva, izbrisala razlika u odnosu na Pristinu. Ovo bi bilo isto kao i smanjenje nacionalne stope siromastva u 2005. godini sa 45 na 36 procenata (to jest, 45-0.4*15). Ukoliko bi svi pojedinci sa osnovnim obrazovanjem zavrsili i srednju skolu, rizik od siromastva za ovu grupu bio bi smanjen za 10 procenata. Smanjenje bi bilo cak i vee ukoliko bi ista grupa ostvarila visoko obrazovanje. Meutim, ne predvia se nikakvo znacajno smanjenje u riziku od siromastva, ukoliko najsiromasnija petina stanovnistva zavrsi srednju skolu. Ovo ne znaci da srednje obrazovanje nije vazno ili relevantno za ovu gurpu. To jednostavno znaci da bi pod posebnim uslovima, druge intervencije mogle imati vise uticaja. Smanjenje od 10 procenata u broju nezaposlenih u svakom domainstvu, smanjilo bi rizik od siromastva za 6 procentnih poena. 26 Tabela 3.5: Uticaj promena karakteristika domainstava na siromastvo (u procentima) Stopa Predviena Promena u Stopa Predviena Promena u apsolutnog verovatnoa predvienoj ekstremnog verovatnoa stopi siromastva za apsolutno verovatnoi siromastva za ekstremnog siromastvo za apsolutno ekstremno siromastva siromastvo siromastvo Demografske karakteristike Domainstva koja vode zene 49 44.6 -0.9 18.4 20.6 -0.6 do domainstva koja vode muskarci Stopa zavisnosti vea od 49.1 47.4 -4.3 18.9 47.4 -3 srednje do srednje Stopa zavisnosti vea od 49.1 47.4 -7 18.9 21.2 -4.8 srednje, smanjena za 25 % Obrazovanje (maksimalno obrazovanje u domainstvu) Promena od osnovnog na 64.2 62.2 -10.1 28.5 33.2 -8.4 srednje Promena na srednje za 100 67.9 -2.6 83.5 39.1 -3.3 najsiromasniju petinu Promena od osnovnog na 64.2 62.2 -27.4 28.5 33.2 -19.9 visoko Karakteristike trzista rada Manje od 1 nezaposlenog u 47.7 48.3 -1.3 18.7 21.5 -0.9 domainstvu Manje od 10% nezaposlenosti 47.7 48.3 -5.9 18.7 21.5 -3.9 Prostorna dimenzija (urbano i Pristina su osnova) Ruralno 49.2 47.9 -1.5 18.1 21.4 -1 akovica 45.3 46.7 -13.2 13.5 19 -7.4 Gnjilane 23.5 24.1 14.1 5.4 8.1 7.3 Kosovska Mitrovica 69.7 65.3 -16.4 33.5 35.3 -13.7 Pe 40.1 37 -3 18.7 13.6 -1.6 Prizren 40.5 42.9 -2.2 10.2 16.3 -1.3 Urosevac 54.4 53.8 -14.7 21.6 25.5 -9.8 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Primetite da je promena u stopi ekstremnog siromastva za domainstva sa najvisim postignutim obrazovanjem "Bez obrazovanja, ne moze da cita/pise", vea od posmatrane stope siromastva, zato jer je promena = predvieni rizik od siromastva ­ simulirani rizik od siromastva, i predvieni, u ovom slucaju, je vei od posmatranog. 3.27 Da zakljucimo, ovo poglavlje je pokazalo da siromastvo ima tendenciju da se koncentrise u domainstvima koja su velika, sa starijim clanovima, imaju vise zavisnih, vise nezaposlenih i koja su locirana u ruralnim oblastima, odnosno ako se posmatra prema regionima, regionalno u Kosovskoj Mitrovici i Urosevcu. Poglavlje je takoe posmatralo cinioce rizika od siromastva ili faktore koji poveavaju verovatnou od pada u siromastvo. Ono nalazi da su uspeh clanova domainstva na trzistu rada, demografska struktura (stopa zavisnosti), obrazovanje i region stanovanja najvazniji faktori. Eksperimenti politike posebno ukazuju da politike koje dovode do otvaranja radnih mesta unapreuju mogunosti u pokrivenim regionima i poveanje postignutog obrazovanja stanovnistva i imaju najvee efekte na smanjenje rizika od siromastva. 27 POGLAVLJE 4. JAVNI TRANSFERI, DOZNAKE I SIROMASTVO Programi socijalne zastite na Kosovu ne obuhvataju mnogo ljudi, ali program socijalne pomoi, posebno program za borbu protiv siromastva, dobro je usmeren. Meutim, skromna velicina programa i isti iznos pomoi po domainstvu koji je davan sve ovo vreme, imaju za posledicu to da je uticaj programa na siromastvo skroman. Kada se radi o privatnim transferima rezultatise prilicno razlkuju. Prvo, uporeujui sa pokrivenesu programa socijalne zastite, znacajno vise domainstava ima migrante i dobija doznake. Drugo, uticaj migracije i doznaka na dobrobit bio je veliki. U ruralnim oblastima procenjena razlika u rezultatima siromastva izmeu domainstava sa migratima i onima bez njih je skoro 20 procenata. Meutim, migracije mogu takoe da doprinesu uocenoj nejednakosti u ruralnim oblastima. 4.1 Rasprava je dalje ukazala da je oko 45 procenata stanovnistva na Kosovu zivelo u siromastvu izmeu 2003. i 2005. godine, pri cemu je nekih 15 procenata bilo ekstremno siromasno. Znacajan udeo je i dalje osetljiv na najmanje ekonomske padove. Osim toga, u toku vremena dok je isti deo i dalje siromasan, nejednakost se prosirila. U ovom kontekstu, priustivi sistem socijalne zastite koji ima siroki opseg i koji je dobro usmeren moze da postane sustinski instrument koji e pomoi siromasnom i ugrozenom stanovnistvu, da se zastiti od ozbiljnih oskudica. A. STRUKTURA I TRENDOVI TRANSFERA SOCIJALNE ZASTITE 4.2 Postojei sistem socijalne zastite se sastoji od trostubnog sistema osnovnih penzija, specijalnih sema za ratne invalide i njihove najblize roake, prevremenih penzija za rudare da bi se ubrzalo restruktuiranje sektora, izdvajanja za hendikepirane, socijalna pomo, programa za pomo u zaposljavanju i direktnih i indirektnih subvencija za usko definisane ugrozene grupe (Svetska banka, 2006a). 4.3 Osnovna penzija je pausalni mesecni iznos koji se isplauje svim stanovnicima Kosova i izbeglicama sa Kosova koje zive van Kosova, starosti 65 i vise godina, bez obzira na prethodne doprinose. Iznos je odreen tako da odgovara granici ekstremnog siromastva (potrosacka korpa) i prilagoava se godisnje da bi se uvazile promene cena. Penzije nisu usmerene ka siromasnim porodicama. Socijalna pomo je novcani iznos koji je usko usmeren na manju grupu siromasnih i ekstremno siromasnih domainstava. Ona je uvedena 2002. godine i revidirana decembra 2003. Oni koji imaju pravo na tu pomo dele se u dve kategorije: (1) porodice bez sredstava u kojima niko nije sposoban za rad ili se ne ocekuje da e biti sposoban za rad (samohrane majke, deca): i (2) porodice sa barem jednim detetom mlaim od 5 godina ili poridice koje vode brigu o sirocetu mlaem od 15 godina. U okviru druge kategorije, dodatni clanovi domainstva koji su sposobni za rad, nemaju pravo na pomo, posto se od njih zahteva da se registruju kao nezaposleni. Osim toga, porodice koje imaju pravo na pomo ne mogu da poseduju zemlju pomou koje stvaraju pihod, a koja je vea od 0.5 hektara. Takoe, ukoliko porodice koje imaju pravo na pomo imaju spoljne izvore gotovog novca koji su vei od iznosa socijalne pomoi, tada oni ne primaju nikakvu pomo, ali ukoliko je spoljni izvor manji od iznosa socijalne pomoi, oni dobijaju razliku do tog iznosa (Svetska banka, 2006). 4.4 Podaci iz IBD, koriseni u ovom izvestaju ne razlikuju razlicite tipove penzija ili programa socijalne pomoi. Meutim, vazno je primetiti da je preko 75 procenata sredstava sistema socijalne zastite otpada na osnovne penzije (tri stuba) i socijalnu pomo. Mada je bilo ocekivano da se program prevremenih penzija za sektor rudarstva znacajno prosiri u poreenju sa nivoom iz 2003. godine, on jos uvek predstavlja mali deo celokupnog sistema socijalne zastite. Prema tome, mora se imati na umu da je veina ovde predstavljenih zakljucaka verovatno primenljiva na dva najvea programa. Na osnovu administrativnih podataka i podataka dobijenih iz anketa, u Tabeli 4.1 je dat prikaz evolucije broja korisnika pomoi i ukupnog iznosa penzija i programa socijalne zastite. Oba izvora podataka pokazuju iste rezultate. Tabela 4.1: Penzija i programi socijalne zastite, zvanicni i procenjeni broj korisnika iz IDB i ukupna isplaena vrednost 1. Broj primalaca: 2002 2003 2004 2005 2006 2007 A: Penzije1 Zvanicni podaci 116,387 143,045 158,600 169,000 171,400 Procene IBD 68,307 115,871 111,200 127,742 B: Socijalna pomo2 Zvanicni podaci 52,329 50,724 46,441 Procene IBD 28,917 36,088 45,420 43,356 2. Dobiti: ukupno isplaeno3 A: Penzije Zvanicni podaci 49,495 61,572 84,711 86,268 89,450 Procene IBD 67,799 68,277 70,052 72,788 B: Socijalna pomo Zvanicni podaci 32,293 32,217 32,480 Procena IBD 19,615 26,323 34,880 33,048 Izvor: Podaci MRSP iz PEIR (2006) i iz izracunavanja osoblja Svetske banke iz IBD 2002/2006. Napomene: 1 Broj pojedinaca. Broj domainstava. U hiljadama evra. Napomene: Zvanicni podaci (MRSS) za 2002-2004. su 2 3 stvarni podaci i predvianja za period od 2005-2007. godine. Isplata procenjena u IBD je data prema stvarnim cenama u evrima 2002. godine. Penzije u IBD se odnose na starosne penzije, invalidnine i penzije za invalide rata. 4.5 Prvo, sistem socijalne zastite se brzo sirio, ali mogue je da dolazi do usporavanja tog sirenja. Oba izvora podataka pokazuju ostar rast u broju primalaca izmeu 2003. i 2006. godine, posle cega dolazi do usporavanja. Administrativni podaci pokazuju da je broj primalaca penzija povean za 6 procenata godisnje u periodu od 2004. do 2006. godine, dok IBD procene pokazuju godisnji rast od 3 procenta u toku istog perioda. Nasuprot ovome procenjeno je da je broj primalaca socijalne pomoi opao sa oko 52,000 na oko 46,000, kada se koriste administrativni podaci. IBD takoe procenjuje da je bilo oko 46,000 primalaca socijalne pomoi u prethodnim godinama, sto moze da bude rezultat ranije ekspanzije. 4.6 Drugo, iznosi pomoi koju primaju domainstva ostali su isti u tokom vremena. Na Slici 4.1 prikazani su trendovi u procenjenim iznosima pomoi po domainstvu. Da ponovimo, osim mozda kada se radi o proceni penzija za 2003. godinu, administrativni podaci i podaci dobijeni iz ankete pokazuju slicne nivoe i trendove pomoi. Generalno, cini se da je iznos od penzija po domainstvu nizi od iznosa socijalne pomoi po domainstvu. Osim toga, ni jedan od programa ne pokazuje rast iznosa po domainstvu u periodu od 2003. do 2006. godine. 30 4.7 Konacno, troskovi za socijalnu Slika 4.1: Procenjena godisnja pomo po zastitu na Kosovu su nizi od slicnih domainstvu javnih programa u regionu. Na Slici 4.2 00 993 prikazan je udeo programa socijalne 10 zastite u procentima BDP i ukupne troskove vlada u nekim zemljama 0 80 jugoistocne Evrope i visok rast u 708 710 zemljama sa srednjim prihodom iz drugih 668 648 699 630 regiona. Bilo da se posmatra procenat 0 635 589 60 617 570 534 BDP, ili udeo troskova vlada, programi 510 522 socijalne zastite na Kosovu su najnizi u 425 430 0 regionu. Ovo je posledica ekonomskih i 40 2002 2003 2004 2005 2006 2007 fiskalnih ogranicenja. Osnova prihoda je Godina Year ogranicena niskim rastom, dok su Pensions Penzije Administrativna dministrative HBS IBD Socijalna pomo Social Assistance Administrativna Administrative HBS IBD mogunosti pozajmljivanja ogranicene. Izvor: Podaci MRSS: Svetska banka 2006a. IBD: 4.8 Evolucija troskova za socijalnu izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. zastitu mora da se posmatra u kontekstu skorije istorije Kosova. Pocetna Slika 4.2: Potrosnja na socijalnu zastitu, izabrane zemlje: 2004 ekspanzija bila je motivisana velicinom stanovnistva koje je postalo ugrozeno 13.8 zbog sukoba i ekonomskih problema. Ireland, 2001 Irska, 2001 40.9 7.6 Kada se radi o penzijama, postoje Chile, 2003 Cile, 2003 35.1 16.8 specijalni programi za ratne invalide, Hrvatska Croatia 33.7 hendikepirane (bez sumnje, delom kao 11.1 BJR Makedonija FYR Macedonia 30.7 posledica sukoba) i prevremno Bosnia & Herzegovina 15.9 Bosna i Hercegovina 28.7 penzionisane u rudarskom sektoru. Postoje 7.5 Albanija Albania 25.8 dokazi da je spisak primalaca invalidskih 3.7 Kosovo Kosovo 12.7 penzija naglo povean od 2004. godine Thailand, 2001 0.6 Tajland, 2001 3.4 (Svetska banka, 2006a). Meutim, 0 10 20 30 40 trenutno i u skoroj budunosti, kada % troskova vlade % of Government poteba za socijalnom zastitom moze da %BDP of GDP Expenditures bude velika kao posledica siromastva, ekspanzija e biti ogranicena ogranicenim Izvor: Svetska banka, 2006a, i Svetska banka ECA baza podataka javne potrosnje. Cifre za Bosnu i Hercegovinu i budzetom. Ovo znaci da e postojei Hrvatsku su zasnovane na zvanicnim procenama BDP do programi socijalne zastite morati da budu 21/3/2007. dobro usmereni i efikasni, sa ciljem veeg uticaja na siromastvo. B. UTICAJ PROGRAMA SOCIJALNE ZASTITE NA SIROMASTVO 4.9 Kljucna karakteristika programa socijalne zastite je mali broj ljudi koji su njima obuhvaeni. U gornjem delu Tabele 4.2 rezimiran je procenjeni deo stanovnistva koji dobija penzije i socijalnu pomo. Socijalna pomo obuhvata oko 13 procenta stanovnistva i to se vremeniom nije promenilo. Osim toga, obuhvaeni su podjednaki delovi urbanog i ruralnog stanovnistva. Program pokriva samo 33 procenata najsiromasnije petine stanovnistva i dodatnih 16 procenta druge po redu najsiromasnije petine. Sablon pokrivenosti uovim petinama znaci da je samo oko 23 procenata siromasnih i oko 34 procenata ekstremno siromasnog stanovnistva obuhvaeno programom socijalne pomoi. Razlicite vrste penzija prima oko 6 procenata stanovnistva. Raspodela pokrivenosti penzijama u urbanim/ruralnim sredinama i u petinama je 31 takoe slicna, kao sto bi i trebalo da bude, obzirom da postoje visestruki kriterijumi za sticanje prava na penziju. Tabela 4.2: Socijalna pomo i penzije: Pokrivenost i ucestanost prema urbanoj/ruralnoj sredini i prema petinama, u procenatima pojedinaca Socijalna pomo Penzije 2003/04 2005/06 2003/04 2005/06 Pokrivenost (% stanovnistva) 11.2 13.2 5.8 6.4 Urbano 9.7 11.1 5.7 6.3 Ruralno 11.9 14.4 5.8 6.4 Najsiromasnija petina 28.9 32.6 4.5 7.1 Petina 2 13.2 16.2 7.1 6 Petina 3 9.2 9.6 5.8 6.5 Petina 4 3.3 3.8 6.7 6 Najbogatija petina 1.3 3.9 5.1 6.4 Ucestanost korisnika (raspodela 100 100 100 100 primaoca) Urbano 30.4 29.3 34.4 34.5 Ruralno 69.6 70.7 65.6 65.5 Najsiromasnija petina 51.7 49.2 15.7 22.2 Petina 2 23.6 24.5 23.9 18.9 Petina 3 16.5 14.5 19.5 20.3 Petina 4 5.9 5.8 23 18.8 Najbogatija petina 2.3 6 18 19.9 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Penzije obuhvataju sve vrste penzija (osnovne, invalidske, ratni invalidi itd.). 4.10 Veoma dobro usmeravanje programa socijalne pomoi. U donjem delu Tabele 4.2 prikazana je raspodela primalaca, to jest, lokaciju stanovnistva koje prima pomo u prostoru (urbano/ruralno) i rangiranje materijalnog stanja (potrosacke petine). Najpre treba imati na umu da ne postoji pristrasnosti prema urbanom ili ruralnom stanovnistvu. Udeli primalaca u ruralnim i urbanim oblastima su u skladu sa udelima ruralnog i urbanog stanovnistva. Obzirom da preko dve treine siromasnih zivi u ruralnim oblastima, to je takoe u skladu sa raspodelom siromasnih. Osipanje sredstava bilo je samo neznatno losije u ruralnim oblastima ­ u 2003/04 oko 23% primalaca socijalne pomoi nije bilo siromasno, u poreenju sa 11% u urbanim oblastima ­ ali je trenutno isto kao i u urbanim oblastima i iznosi oko 22 procenta (Slika D.1). Drugo, skoro 70 procenata primalaca je siromasno, dok je najvise oko 6 procenata u najbogatijoj petini. Tree, imajui u vidu da je veliki deo stanovnistva ugrozen, rezultati u tabeli ukazuju da je najvise 90 procenata primalaca ili siromasno ili ugrozeno, sto sugerise na odlicnu usmerenost. Pored toga, zbog toga sto je rangiranje materijalnog polozaja izvrseno na osnovu potrosnje koja ne uzima u obzir ukupnan iznos socijalne pomoi za potrosnju, efikasno usmeravanje je verovatno cak i bolje nogo sto je to ovde prikazano. 4.11 Skromni iznosi pomoi i mala obuhvaenost programom socijalne zastite sugerisu da su programi socijalne zastite imali mali uticaj na materijalno stanje. Kada ne bi bilo socijalne pomoi siromastvo bi bilo vee za oko 2 procentna poena. Ono bi bilo bi cak i vee kada ne bi bilo penzija - za oko 4 procentna poena (Tabela 4.3). Pod pretpostavkom da ne postoji preklapanje izmeu primalaca penzija i socijalne pomoi, simulacije sugerisu da je siromastvo smanjeno za oko 6 procentnih poena (ili 14 procenata). Slicno, kada ne bi bilo socijalne pomoi 32 ili penzija, ekstremno siromastvo bi bilo vee za oko 4 i 5 procentnih poena (oko 40 procenata). Ako se uporede ova dva programa, vei uticaj na smanjenje siromastva imale su penzije. Slika 4.3: Uspesnost usmeravanja programa socijalne pomoi na Kosovu A. Nedovoljna pokrivenost i gubitak socijalne B. Procenat sredstava koja idu najsiromasnijoj pomoi petini u zemljama sa niskim prihodom (ZNP) i zemljama sa srednjim prihodom (ZSP) 0 Nedovoljna pokrivenost 10 Undercoverage 96.5 96.1 Kosovo 2003 Kosovo 2003 94.8 52 93.9 Kosovo 2005 Kosovo 2005 47 80 ZNP Albanija 2002 Albania 2002 41 LIC Kirgiska republika Kyrgyz Rep 37 60 Jermenija Armenia 30 ZNP LIC 27 Odlivanje ka nesiromasnima Leakage 40 to the non-poor Rumunija Romania 6 Lithuania Litvanija 60 ZSP Bugarska Bulgaria 58 20 22.9 24.2 MIC Albanija Albania 2005 05 52 ZSP MIC 27 0 Siromasni Poor Ekstremno siromasni Extreme Poor Nesiromasni Non-poor 0 20 40 60 2003/04 2005/06 % sredstava koja idu najsiromasnijoj petini % of funds going to the poorest quintile Izvor: Izracunavanja osoblja svetske banke iz podataka IBD. Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz Nedovolja pokrivenost predstavlja procenat pojedinaca koji podataka IBD i Svetske banke, 2005. su siromasni (ili ekstremno siromasni), ali nisu obuhvaeni semom. Osipanje je procenat pojedinacnih primalaca koji nisu siromasni. Simulacija stopa siromastva sa i bez programa socijalne zastite pretpostavlja da programi nisu imali uticaja na odluke obuhvaenih domainstava, posebno u smislu obezbeivanja radnih mesta. Uzimanje u obzir ovih promena ponasanja bi iskomplikovalo analizu, a to je van opsega ovog izvestaja. To bi verovatno vodilo cak i manjem uticaju programa, nego sto je to ovde predstavljeno. Meutim, brza simulacija je korisna da bi se procenila potencijalna velicina uticaja, cak i ako one mogu da odrazavaju najvei mogui uticaj (gornja granica). Tabela 4.3: Adekvatnost i simulacija transfera socijalne pomoi i penzija Socijalna pomo Penzije 2003/04 2005/06 2003/04 2005/06 Adekvatnost Prosecni mesecni transferi za dom (2002 60.8 63.5 64.4 63 euro) Stope siromastva pre i posle transfera, u % pojedinaca Trenutno/nakon transfera stanje Stopa apsolutnog siromastva 43.5 45.1 43.5 45.1 Stopa ekstremnog siromastva 13.6 16.7 13.6 16.7 Simulacije pre-transfera Stopa apsolutnog siromastva 44.9 46.5 47.6 49.6 Stopa ekstremnog siromastva 17.2 20 18.6 21.7 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke koristei IBD podatke. Napomene: potrosnja pre transfera je izracunata na osnovu pretpostavke od 100% marginalne sklonosti za korisenje transfera za potrosnju. Izracunato prema stvarnim cenama u evrima u 2002. godini. Ponderisano prema stanovnistvu. 33 C. VELICINA I RASPODELA DOZNAKA 4.12 Formalni programi socijalne zastite su komplementarni i cesto umanjeni zbog privatnih transfera. Obzirom da ovo moze da ima mnogo oblika ­ transferi u naturi i neformalni transferi za zajednicko osiguranje u domainstvimaa, usluge socijalnog rada koje pruzaju NVO, mreze podrske zasnovane na srodstvu i tako dalje ­ doznake predstavljaju najvei i najrasireniji vid transfera. Kosovo je tree po visini prijema doznaka na zapadnom Balkanu pri cemu je rangiranje izvrseno merenjem ucesa doznaka u BDP (Slika 4.4). To je jedanaesti rezultat u svetu po visini doznaka (Slika D.2). Zato sto skoro sve ove doznake odlaze u domainstva ocekivali bi smo da on ima znacajan uticaj na materijalni polozaj domainstava. Mada IBD ne prikuplja redovno detaljne informacije o migracijama i doznakama, ono je omoguilo dobijanje podataka o obimu spoljnih migracija i vrednosti doznaka po domainstvu na Kosovu u 2005. godini Ovaj deo izvestaja se zasniva na ovim podacima da bi se procenila visina doznaka i njihov uticaj na siromastvo. Slika 4.4: Udeo doznaka u BDP na zapadnom Balkanu Bosna i Hercegovina Srbija I Crna Gora Kosovo Albanija Hrvatska Makedonija, BJR 0% 5% 10% 15% 20% 25% Izvor: Globalni ekonomski izgledi 2006: Ekonomske implikacije doznaka i migracije, Svetska banka. 4.13 Skoro cetvrtina stanovnika Kosova je migrirala preko granice. Broj meunarodnih migranata je procenjen na oko 400,000 lica i u skladu je sa nezavisnim procenama broja migranata sa Kosova u zemljama OECD-a. Koristei popis i podatke istrazivanja prikupljene iz svih zemalja OECD-a, Docquier i Marfouk (2006) su procenili migrantsko stanovnistvo iz Srbije, Crne Gore i Kosova na oko 2 miliona. Pretpostavljajui da su stope migracija iste, raspodela ovog ukupnog broja prema udelu u ukupnom stanovnistvu u Srbiji, Crnoj gori i Kosovu, sugerise da je 400,000 migranata sa Kosova2. Veina migranata dolazi iz ruralnih oblasti. Na primer, dok se 1 od 3 (30 procenata) svih domaistava sa meunarodnim migrantima nalazi u urbanim oblastima, preostalih 70 procenata nalazi se u ruralnim oblastima. Regionalno gledano, skoro 1 od 5 domainstava sa meunradonim migrantima nalazi se u Kosovskoj Mitrovici, Prizrenu i akovici (Tabela 4.4). 2Stanovnistvo Srbije, Crne Gore i Kosova broji 8 miliona, 0.7 miliona i 2 miliona, odnosno ukupno 10.7 miliona. Ovo znaci da je udeo Kosova oko 19 procenata ukupnog stanovnistva (=(2/10.7)*100). Tako da je udeo migranata 0.19*2 miliona=380,000. 34 Tabela 4.4: Migracije i doznake: 2005 Ukupno Domainstva Domainstva stanovnistvo sa koja dobijaju migrantima doznake Stopa siromastva 37.2 30.4 29.8 % stanovnistva 100 25.9 21.4 Urbano/ruralna raspodela Urbano 36.2 28.7 27.6 Ruralno 63.8 71.3 72.4 Regionalna distribucija akovica 11.5 17.1 15.5 Gnjilane 12 10.2 12.4 Kosovska Mitrovica 15.1 20.6 20.4 Pe 11.2 13.2 11.3 Prizren 15.7 18.1 20.1 Pristina 23.3 13.2 12.2 Urosevac 11.2 7.6 8.1 Ukupno 100 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz ponderisanih podataka o stanovnistvu IBD za 2005. godinu. Nampoemne: U cenama iz 2002. u evrima po ekvivalentu odraslog. 1 4.14 Udeo stanovnistva koji prima doznake je znacajno vei od udela onih koji primaju socijalnu pomo. Kao sto je prikazano u Tabeli 4.2, oko 13 procenata stanovnistva bilo je obuhvaeno programom socijalne zastite. Za razliku od toga, procenjuje se da je 20 procenata dobijalo doznake (Tabela 4.4). Prostorna raspodela primalaca podrazava obrazac koji je uocen kod migranata: preko 70 procenata primalaca zivi u ruralnim oblastima, pri cemu su Kosovska Mitrovica i Prizren prijavili da imaju najvee udele stanovnistva koje dobija doznake. D. UTICAJ MIGRACIJA NA SIROMASTVO 4.15 Cini se da domainstva sa migrantima ili ona koja primaju doznake nemaju zahteve za boljim obrazovanjem. Sudei prema uporeenim stopama upisa, ne postoje dokazi da se doznake koriste za investiranje u obrazovanje. Postoji velika uocena razlika u stopama upisa izmeu opste populacije i podpopulacije sa migrantima ili onih koji dobijaju doznake u urbanim oblastima, ali ne i u ruralanim oblastima. Ukupan broj upisanih je za oko 10 procenata nizi kod podpopulacije sa migrantima ili kod onih koji dobijaju doznake u urbanim oblastima (Slika D.1). Razdvojene stope upisa za musku i zensku decu takoe potvruju niske stope kod podpopulacije sa migrantima ili kod onih koji dobijaju doznake u urbanim oblastima (Slika 4.5). Meutim, kada se uporeuje opsta populacija sa podpopulacijom urbanog stanovnistva sa migrantima, grube razlike mogu da vode ka pogresnom zakljucku da postojanje migranata smanjuje stope upisa. Pazljivijim uporeivanjem urbane podpopulacije sa migrantima sa urbanom podpopulacijom bez migranata, pri cemu i jedni i drugi imaju iste ili skoro iste uocene karakteristike, vidi se da nema razlike u stopama upisa (Tabela 4.5). 35 Slika 4.5: Stope upisa za domainstva sa migrantima ili bez migranata, 2005 Srednja skola Secondary Visoka skola Tertiary 86.7 25 e 80 23.3 71.4 skoltea asaR te 20 keoRt 60 64.2 upitne 61.2 18.1 visne umll 15 opastornE mll aorn 40 13.2 toeNt 11.9 10 upisEteN 20 5 opastyratire NetoT 0 Rural Urban 0 Dom. bez migranata Non-migrant HH Dom. sa migrantima Migrant HH Rural Urban Dom. bez migranata Non-migrant HH Dom. sa migrantima Migrant HH Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 4.16 Domainstva sa migrantima imaju veu potrosnju. Srednja vrednost doznaka je 2000 evra godisnje, dok je srednji zbir vei, 2600 evra. Prosecna vrednost poslatog novca u ruralnim oblastima je oko 2800 eura, u poreenju sa oko 1500 evra za urbane oblasti (Tabela 4.6, deo A). Ove vrednosti su oko 3 puta vee od prosecnih vrednosti iz programa socijalne zastite koje primaju domainstva i prikazane su na Slici 4.1 Osim toga izjave o korisenju doznaka pokazuju da se one u velikoj meri koriste za potrosnju. Podaci iz istrazivanja pokazuju da podpopulacija sa migrantima ili oni koji dobijaju doznake prijavljuju 9 procenata veu potrosnju po ekvivalentu odraslog mesecno, ali ne i veu potrosnju na hranu (Tabela 4.4). Tabela 4.5: Poklapanje rezultata trendova, rezultati za stope upisa u srednje skole Rezultat:Ukupna stopa upisa u srednje Razlika T-stat skole Urbano Nepoklapanje -0.09 -3.19 Prosecan rezultat postupka kod tretiranih -0.04 -0.93 (ATT) Ruralno Nepoklapanje -0.03 -1.07 Prosecan rezultat postupka kod tretiranih -0.01 -0.12 (ATT) Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD za 2005. Koriseni metod poklapanja trendova je jednostruki najblizi clan. 4.17 Uporeivanje srednje razlike u potrosnji izmeu podpopulacije sa migrantima i opste populacije ne mora da predstavlja tacnu indikaciju da je postojanje migranta ono sto je dovelo do razlike. Veoma je mogue da bi domainstva sa migrantima imala u svakom slucaju veu potrosnju, mozda zato sto postoji nesto kod ovih domainstava sto ih cini uspesnim, a sto podaci iz istrazivanja nisu obuhvatili. Jedan od nacina da se procene prave razlike u protrosnji je da se uporedi podpopulacija sa migrantima sa podpopulacijom koja nema migrante, ali ima iste uocene karakteristike. Procena se odvija u dve faze. U prvoj fazi procenjuje se verovatnoa postojanja migranta u inostranstvu na osnovu uocenih karakteristika domainstva, ukljucujui obrazovanje, lokaciju, demografsku strukturu itd, a u cilju dobijanja tendencije ka migracijama (tj, tendecije rezultata). U drugoj fazi, domainstva sa migrantima u inostranstvu su uporeivana sa drugim domainstvima koja nemaju migrante u inostranstvu, ali kod kojih postoji ista verovatnoa da imaju migrante u inostranstvu (ili su uporeivana sa vrlo slicnim domainstvima ukoliko nije postojao odgovarajui par). 36 4.18 Kada je uporeivanje uraeno za sva domainstva koja imaju migrante u inostranstvu, izracunata je srednja razlika u potrosnji ili bilo koji drugi rezultat koji je od interesa. Strategija procenjivanja moze da bude napravljena odvojeno za ruralne i urbane oblasti, kao sto je u ovom slucaju uraeno za Kosovo. Na Slici D.4 prikazan je kvalitet uporeivanja za Kosovo i za urbanu i ruralnu podpopulaciju. Rezultati pokazuju da za domainstva sa migrantima kod kojih je predviena veoma velika sklonost ka migracijama, odnosno onih domainstva kod kojih je sklonost ka migracijama 50 procenata ili vea, ne postoji dobar par iz podpopulacije bez migranata. Za domainstva kod kojih je predviena mala sklonost ka migracijama i ciji clanovi zaista migriraju, postoje veoma dobri parovi. Tabela 4.6: Doznake iz inostranstva u 2005. godini po domainstvu, u gotovom novcu i u naturi za poslednjih 12 meseci A. Srednja vrednost doznaka i njihovo B. Srednja vrednost doznaka po petinama u korisenje urbanim i ruralnim oblastima Doznake 05, Prosek 2603.2 20 soruE 00 40 Srednja 2000 u vrednost 5002 znaka i n 2977 Urbano 2179.4 do n 00 ea a 30 2666 Ruralno 2805.7 mirv Siromasni 1487.1 iznosa nt,muo ue 2140 Ekstremno 1341.6 dnost mA 00 1889 20 1710 siromasni vre ecn 1487 Korisenje Sve ili najvi Manji ttai 1217 1277 doznaka deo deo me 00 978 Srednja R 10 Potrosnja 82.5 10.6 1 2 3 4 5 Trajna roba 1.7 0.9 Prihodi po petinama National Income Quintile Rekonstrukcij 5.4 3.1 Ukupno Total Urbano Urban Ruralno Rural a kua Stednja 2.5 13.6 Ostalo 3.3 7.3 Izvor: Izracunavanja osoblja SB iz podataka IBD. 4.19 Upareni rezultati potvruju statisticki znacajnu razliku u potrosnji, izmeu domainstava sa migrantima i onima bez njih. Rezultati sugerisu da je razlika u potrosnji izmeu domainstava sa migrantima i onih bez migranata kod urbanog stanovnistva oko 1.2 evra po ekvivalentu odraslog mesecno, sto za domainstvo sa prosecnom velicinom znaci poveanu mesecnu potrosnju za dodatnih 8 evra ili poveanje potrosnje koje predstavlja 25 procenata od granice ekstremnog siromastva. Razlike u ruralnim oblastima su neznatno vee (Tabela D.4). 4.20 Umesto uparivanja mogu se posmatrati razlike u potrosnji korisenjem regresione analize, pri cemu se ipak uzima u obzir verovatnoa postojanja migranata. Proces se jos uvek odvija u dve faze: prvo se procenjuje verovatnoa postojanja migranta u inostranstvu, a zatim se predviena verovatnoa ukljucuje u regresiju potrosnje za sve posmatrane karakteristike. Rezultati ovog postupka (IV-procena) takoe potvruju da domainstva sa migrantima u inostranstvu trose vise (Tabela D.3). Elasticnost potrosnje sa postojanjem migranta je 0.17, sto znaci da e za domainstva kod kojih postoji za 10 procenata vea predviena verovatnoa da imaju migranta u inostranstvu biti procenjeno da imaju za oko 2 procenta veu potrosnju. Sve ovo ukazuje da bi trebalo da ocekujemo potencijalno nize stope siromastva, sto i jeste slucaj. 37 4.21 Stopa siromastva podpopulacije sa migrantima ili sa licima koja dobijaju doznake je za 7 procentnih poena niza od stope siromastva opste populacije (Tabela 4.4). Ucestanost je za 13 procentnih poena niza u ruralnim oblastima, dok je u urbanim za 6 procentnih poena vea u domainstvima sa migrantima (Tabela D.2). Velika razlika u ruralnim oblastima u odnosu na urbane oblasti mogla bi da bude rezultat toga sto siromasni u ruralnim oblastima dobijaju vee doznake od siromasnih u urbanim oblastima. Prosecna vrednost doznaka koje primaju ruralna domainstva je mnogo vea od vrednosti koju primaju urbana domainstva. Doznake koje se upuuju domainstvima u ruralnim oblastima su mnogo vee od doznaka koje se upuuju domainstvima u urbanim oblastima u svakoj petini, osim kod najsiromasnijih (Tabela 4.6, deo B). Uporeivanje stopa siromastva kod uparenih uzoraka pokazuje da su stope siromastva za 20 procentnih poena nize kod ruralnih domainstava sa migrantima i da se statisticki ne razlikuju od urbanih domainsatva sa migrantima (Tabela D.5). 4.22 Konacno, doznake delimicno objasnjavaju rastuu nejednakost meu stanovnistvom. Generalno, vrednost primljenih doznaka od strane siromasnih domainstava je niza. U Tabeli 4.6 (deo B) pokazno je da u ruralnim oblastima najbogatija domainstva dobijaju znacajno vee doznake od grupe najsiromasnijih. U urbanim oblastima su manje razlike, posebno izmeu najnize cetiri petine. Ovaj sablon moze da objasni uoceno ostro poveanje u nejednakosti u ruralnim oblastima u poreenju sa urbanim oblastima. Ovo takoe moze da ukazuje da bi siromastvo moglo znacajnije da bude redukovano ukoliko bi siromasni dobijali vee doznake. 4.23 Da zakljucimo, u ovom poglavlju je naglasena slaba obuhvaenost programom socijalne zastite, ali i efiksano usmeravanje programa socijalne pomoi ka siromasnima. Ono pokazuje da skromna velicina programa znaci da je njihov sveukupni uticaj na siromastvo takoe bio skroman. Nasuprot tome, u poglavlju je pokazano da su meunarodne migracije i doznake od migranata imale vei domet i mnogo vei uticaj na materijalno stanje, mereno potrosnjom ili pokazateljima siromastva. 38 POGLAVLJE 5. JACANJE TEMELJA ZA PRAENJE SIROMASTVA I KREIRANJE POLITIKE NA OSNOVU DOKAZA IBD je postavilo temelje za praenje siromastva na Kosovu. Meutim, ovako kako je planirano ono ima tri slabosti. Prvo, njegov nivo reprezentativnosti je nesiguran zato sto u novije vreme nije odrzan pouzdan popis stanovnistva koji bi bio iskorisen kao referenca. Drugo, ono je neadekvatno za obezbeivanje osnova za procenu i nadgledanje svih dimenzija materijalnog polozaja i tree, nedostaje mu adekvatno kontrolno nadgledanje. U cilju poveanja kvaliteta i pouzdanosti istrazivanja preporuceno je da se odmah izvrsi popis, sto je od kljucne vaznosti za bolje upravljanje azuriranjem starog okvira, odrzavanje tradicije specijalizovanih modula, poveavanje velicine uzorka i investiranje u nadgledanje. 5.1 U ovom izvestaju je posmatrana evolucija siromastva na Kosovu u prvoj polovini ove decenije. On je dokumentovani dokaz da je rast u ovom periodu bio nizak. Nakon kratke rasprave o preovladavajuem makroekonomskom okruzenju u izvestaju je ispitivana evolucija materijalnog polozaja stanovnika Kosova. Pri ovome se doslo do tri glavna zakljucka. Prvo, dok neprihodna dimenzija materijalnog polozaja generalno ima pozeljne pokazatelje, merenje materijalnog polozaja po osnovu prihoda (ili potrosnje) pokazuje stagnaciju. Posebno je prikazano da je rast potrosnje bio minimalan, a pozitivan rast je zabelezen uglavnom kod urbanog i najbogatije petine ruralnog stanovnistva. Drugo, pored opste rasprostranjenog i upornog siromastva, veliki udeo stanovnistva je ugrozen. Tree, sablon dobitaka i gubitaka vodi ka poveanju nejednakosti, ali i pored toga, sveukupna nejednakost na Kosovu se jos uvek smatra niskom. 5.2 U izvestaju je takoe dokumentovan profil siromasnih pri cemu je utvreno da se najsiromasniji najcese sreu u najveim domainstvima, onima sa vise starijih i zavisnih lica, domainstvima sa vise nezaposlenih clanova i u domainstvima koja zive u ruralnim oblastima. Konacno, u izvestaju su posmatrana dva mehanizma za zastitu porodica od ekonomske uskraenosti ­ programi socijalne zastite i privatni transferi u vidu doznaka iz inostranstva. U izvestaju je utvreno da skromna velicina programa socijalne zastite znaci da ti programi imaju skroman uticaj na siromastvo, dok su visina i domet doznaka iz inostranstva imali mnogo vei i pozitivniji uticaj na materijalni polozaj stanovnistva, posebno u seoskim oblastima. 5.3 Kada se radi o politici, izvestaj na osnovu dijagnoza u vezi sablona siromastva i profila siromasnih dokazuje da e politika koja se fokusira na odrzivi visok i inkluzivni rast podizanja seoske produktivnosti i unapreenja znanja stanovnistva, imati najvei i najtrajniji uticaj. 5.4 U centru ovih dokaza i zakljucaka se naravno nalaze podaci IBD. IBD pruza solidnu osnovu za praenje siromastva na Kosovu. Ono ima elemente odrzivog istrazivanja: to je kljucno istrazivanje ZSK, u potpunosti ga finansira vlada, ima posebno obezbeeno osoblje (iako samo nekoliko njih) koje ima podrsku tehnickog osoblja razvojnih partnera i uspesno se sprovodi svake godine od svog pocetka. Ukratko, IBD ima potencijal da bude temelj za praenje i procenu politike. Ovakve procene mogu da budu vazne za kreiranje politike zasnovane na osnovu dokaza. Meutim postoje oblaci koji se nadvijaju nad zakljuccima ovih istrazivnja i rezultatima svih mikro istrazivanja na Kosovu. Konkretno, postoje tri slabosti. 5.5 Prvo, postoji fundamentalna nesigurnost u vezi sa reprezentativnosu uzoraka. Zbog toga sto nije bilo pouzdanog popisa skoro cetvrt veka ­ poslednji kompletan popis uraen je 1981. godine ­ ne postoji poznata referenca za stanovnistvo na osnovu koje bi uzorak mogao da bude proveren. U prethodnih pet godina osoblje ZSK je azuriralo 400 od originalnih 3400 popisnih oblasti iz popisa odrzanog 1981. godine, tako da se svake godine dobijaju nove informacije. Meutim nesigurnost i dalje postoji. 5.6 Drugo, ovako kako je dizajnirano IDB je neadekvatno za pruzanje osnova za procenu i praenje svih dimenzija pokazatelja siromastva. Tokom istrazivanja prikupljaju se detaljne informacije o potrosnji pri cemu su pitanja o neprihodnoj dimenziji siromastva veoma retka i nedovoljna. Tesko je pratiti citav niz pokazatelja obrazovanja, zdravstva, usluga i stanovanja. Pored poteskoa u praenju dostupnosti usluga i posebnih programa, postoje poteskoe procenjivanja koristi od posebnih programa zbog toga sto ne postoje informacije o korisnicima i onima koji ne koriste te usluge. Osoblju ZSK treba odati priznanje zbog toga sto su napravili module za konkretne teme u svakom krugu istrazivanja. Jedan konkretan primer takvog modula je migracioni modul u istrazivanju iz 2005. godine koji je korisen za potrebe Poglavlja 4 ovog izvestaja. Meutim za module cesto nije bilo dovoljno sredstava tako da njihov sadrzaj ponekad ne pruza dovoljno informacija i oni su retko povezani sa velikim pitanjima u vezi politike na Kosovu. Pored toga, dok je s jedne strane dobro sto su uzorci stratifikovani po regionima, urbanim i etnickim oblastima, sto u principu omoguava dobijanje statistickih podataka iz ovih slojeva, s druge strane, 2400 uzorkovanih domainstava svake godine moze da bude nedovoljno. Za neke nivoe stratifikacije podataka poduzorci mogu da budu suvise mali da bi dali rezultate koji mogu precizno da budu praeni. 5.7 Konacno, greske povezane sa nepostojanjem dovoljne kolicine uzoraka nisu zanemarljive. Glavne greske ove vrste mogu da se jave pri sprovoenju ankete, kao i pri administraciji podataka. Postoje dva ogranicenja zbog kojih dolazi do ovakvih gresaka. Prvo, nadgledanje terenskog rada je dovedeno u pitanje zbog neadekvatnog nadgledanja. Da bi se shvatio obim problema treba rei da postoje smo tri kljucna clana u sluzbi za IBD i jedan supervizor u kancelariji u Pristini. Postoji cetrdesetak ispitivaca koji rade na IBD i drugim istrazivanjima. Nedostatak osoblja, konstantno osipanje, neadekvatno finansiranje nadgledanja i bez sumnje nedostatak kontrole nad terenskim radom u srpskim oblastima zbog postojeih drustvenih tenzija, uticu na kvalitet prikupljenih informacija. Drugo, nedostatak iskustva za upravljanje velikim i kompleksnim istrazivanjem takoe dovodi u pitanje kvalitet. Sprovoenje kompleksnih istazivanja od pocetka pa do analize je relativno nova aktivnost ZSK kojom je on poceo da se bavi pre samo 5 godina. Prema tome treba ocekivati da e u toku perioda ucenja biti propusta u kvalitetu. 5.8 Kao lek za ove probleme, predlozeno je sest preporuka. · Naravno, najvaznija i najkorisnija stvar bila bi sprovoenje popisa. Dostupnost popisnih podataka uspostavila bi verodostojan okvir za budua istrazivanja i sa malo napora omoguila bi promenu bilo kakve predrasude koja mozda postoji u postojeim istrazivanjima. Ali trenutno, nije jasno kada e popis biti sproveden. U meuvremenu, postoji potreba da se nastavi sa poboljsanjem kvaliteta postojeih istrazivanja. Dok se pripreme i odreivanje konacnog datuma sprovoenja popisa nastavljaju, moglo bi da bude korisno uraditi sledee: · Napraviti master uzorak iz manjeg spiska popisnih oblasti, kao sto je uraeno u Bosni i Hercegovini (vidi Tom II). Trenutno je azuiranje master uzorka zakazano za pocetak 2007. godine. Korisenjem satelitskih snimaka uraeno je oko 5000 40 novih popisnih oblasti od kojih e oko 1000 biti navedeno (broj domainstava bie procenjen posle obavljene posete). · Poboljsati upravljanje azuriranjem postojeeg okvira. Trenutno ne postoji jasna dokumentacija o tome kako je svake godine azuriran spisak 400 izabranih popisnih oblasti ili kako su korisene informacije i u kojoj fazi procesa. Osnivanje sluzbe koja ima odgovarajue osoblje za uzorkovanje/metodologiju moze znacajno da pomogne u ovim naporima. · Nastaviti tradiciju uvoenja posebnih modula, pri cemu bi oni morali da budu povezani sa procesom kreiranja politike. Da bi se izgradilo vlasnistvo i odrzala relevantnost, vazno je da je proces izbora tema i sadrzaja modula bude konsultativan. Pri tome bi odreena ministarstva trebalo da budu ukljucena kao partneri. · Poveati velicinu uzorka. Postojei uzorak je suvise mali za praenje pokazatelja materijalnog polozaja i sprovoenje analiza o uticaju politike na nize nivoe razlozenosti pokazatelja, kao sto su statisticki podaci za ruralne i urbane oblasti za svaki region. Nova velicina uzorka treba da uzme u obzir (a) troskovna ogranicenja, (b) zeljenu gresku uzorkovanja i interval pouzdanosti i (c) ogranicenja ljudskih resursa (anketa veeg obima zahteva odlican nadzor i koordinaciju u cilju smanjivanja greske usled nedovoljnog uzorkovanja). Generalno, prema pravilu palca, smanjivanje greske uzorkovanja je obrnuto proporcionalno kvadratu velicine uzorka. Na primer, da bi se smanjila greska uzorkovanja za 2 puta, potrebno je poveati velicinu uzorka za 4 puta. Iskustvo iz drugih anketa u regionu preporucuje udvostrucavanje postojee velicine uzorka na oko 4, 320-4, 800, ali je ipak potrebno opsezno razmatranje ovog pitanja. · Investirati u kontrolu. Ovo e smanjiti greske zbog neobuhvaenosti uzorkovanjem, unaprediti kvalitet istrazivanja i ojacati kredibilitet rezultata istrazivanja. Ovo e takoe ojacati znanje nadzornog osoblja koje je potrebno za sprovoenje. · Zadrzati postojea pitanja o troskovima da bi se ocuvala uporedivost tokom godina. Kao sto je prikazano u Tomu II ovog izvestaja, promene u izgledu upitnika ogranicavaju uporedivost tokom vremena. Pridrzavanje najnovijeg upitnika, zajedno sa slucajnim testiranjem razlicitih modula ili pitanja, pomoglo bi obezbeivanju doslednih vremenskih trendova. 41 DODATAK A. TABELE I PODACI Tabela A.1: Razlika u pretpostavkama i prilagoavanjima Svetske banke i MMF-a Pretpostavka MMF-a Pretpostavke SB Demografija Rast stanovnistva 1.7% 0% Velicina domainstva Nema prilagoavanja Velicina stanovnistva 2 mil Odnos urbano/ruralno Nema prilagoavanja 65% seosko Ekonomski agregati Nabavka automobile, struja, Nema hrana Tabela A.2: Zbirne statistike glavnih skupina prema ciklusu ispitivanja Ciklus ispitivanja I II III IV Srednje sd Srednje Sd Srednje Sd Srednje Sd Velicina 6.77 3.53 6.46 3.27 6.09 2.84 6.09 3.08 domainstva Velicina 6.49 2.41 6.26 2.31 6.00 2.03 5.97 2.16 domainstva prilagoena ekvivalentu odraslog Prosecna mesecna potrosnja domainstva (evra) Ukupna potrosnja 370.66 282.39 331.04 210.62 362.22 256.08 314.85 221.10 domainstva Ukupni troskovi 317.31 254.80 279.83 194.45 320.01 245.36 277.85 207.58 domainstva Potrosnja licno 53.35 86.32 51.21 75.94 42.21 68.73 37.00 70.10 proizvedne ili dobijene hrane Prosecni mesecni troskovi domainstva (evra) Ukupni troskovi 317.31 254.80 279.83 194.45 320.01 245.36 277.85 207.58 domainstva Troskovi na hranu 192.75 116.92 167.34 87.56 171.36 102.58 151.59 90.27 (ukljucujui alkohol i duvan) Neprehrambeni 124.57 176.61 112.49 131.72 148.65 172.00 126.26 138.50 troskovi Tabela A.3: Prosecna mesecna potrosnja domainstva na hranu, u evrima Ciklus ispitivanja I II III IV Srednje Sd Srednje Sd Srednje sd Srednje sd Troskovi na hranu 192.75 116.92 167.34 87.56 171.36 102.58 151.59 90.27 (ukljucujui alkohol i duvan) Hleb i zitarice 36.47 25.88 35.02 25.42 32.65 22.62 27.02 20.84 Meso 34.27 34.73 26.67 20.16 27.51 23.28 24.83 20.27 Riba 1.45 5.66 1.45 3.02 2.13 7.82 1.65 3.26 Mleko, sir i jaja 23.42 24.72 17.33 17.81 18.31 17.57 15.89 15.47 Ulje i masti 10.33 8.37 8.41 6.58 8.31 5.41 7.62 5.80 Voe 9.38 12.04 8.95 8.85 11.04 12.54 9.10 8.97 Povre 20.36 21.09 20.12 17.95 17.52 17.88 15.87 14.64 Slatko (seer, dzem, 11.51 9.91 10.52 8.36 11.48 9.76 9.85 8.28 med, cokolada i poslastice) Ostali prehrambeni 9.00 8.07 9.34 10.30 9.56 9.60 7.64 6.35 proizvodi Kafa, caj i kakao 7.84 5.64 7.12 3.99 6.49 4.00 5.78 3.12 Bezalkoholna pia 9.13 12.91 9.05 9.28 10.06 10.38 8.40 8.24 Alkoholna pia 1.86 5.98 1.39 5.02 1.36 4.09 1.24 4.20 Duvan 17.73 21.24 11.96 14.88 14.95 17.33 16.69 21.69 Tabela A.4: Prosecni mesecni troskovi domainstva koji se ne odnosne na hranu (Evri) Ciklus ispitivanja I II III IV Srednje Sd Srednje Sd Srednje Sd Srednje sd Troskovi koje se 124.57 176.61 112.49 131.72 148.65 172.00 126.26 138.50 ne odnose na hranu Odea i obua 25.52 52.58 21.72 38.13 30.09 45.54 23.40 48.34 Stanovanje i 43.80 91.62 38.83 53.88 45.86 63.47 41.22 59.41 povezane usluge Zdravstvo 7.05 17.83 7.72 22.43 10.10 28.22 8.20 17.04 Transport i 29.96 51.29 23.69 35.87 30.90 47.19 28.08 31.33 komunikacije Rekreacija i 4.39 17.88 3.22 22.85 5.65 32.16 3.13 14.24 kultura Obrazovanje 3.00 16.56 7.87 35.58 9.50 29.81 7.57 28.71 Restorani i hoteli 2.57 13.73 3.72 29.85 4.24 14.45 3.64 17.45 Ostale robe i 8.29 23.65 5.71 8.30 12.32 24.45 11.03 23.77 usluge Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisano sa originalnim tezinskim faktorima. 44 Tabela A.5: Udeo prehrambenih i neprehrambenih troskova u ukupnim troskovima Ciklus ispitivanja I II III IV Prehrambeni troskovi (ukljuc. alkohol i 60.75 59.80 53.55 54.56 duvan) Odea i obua 8.04 7.76 9.40 8.42 Smestaj i povezane usluge 13.80 13.88 14.33 14.84 Zdravstvo 2.22 2.76 3.16 2.95 Transport i komunikacije 9.44 8.47 9.66 10.11 Rekreacija i kultura 1.38 1.15 1.77 1.13 Obrazovanje 0.95 2.81 2.97 2.72 Restorani i hoteli 0.81 1.33 1.32 1.31 Ostale robe i usluge 2.61 2.04 3.85 3.97 Tabela A.6: Udeo troskova za razlicitekategorije hrane u ukupnim troskovima za hranu Ciklus ispitivanja I II III IV Hleb i zitarice 18.92 20.93 19.05 17.82 Meso 17.78 15.94 16.05 16.38 Riba 0.75 0.87 1.24 1.09 Mleko, sir i jaja 12.15 10.36 10.69 10.48 Ulje i masti 5.36 5.03 4.85 5.03 Voe 4.87 5.35 6.44 6.00 Povre 10.56 12.02 10.22 10.47 Slatko (seer, dzem, med, cokolada i 5.97 6.29 6.70 6.50 poslastice) Ostali prehrambeni proizvodi 4.67 5.58 5.58 5.04 Kafa, caj i kakao 4.07 4.25 3.79 3.81 Bezalkoholna pia 4.74 5.41 5.87 5.54 Alkoholna pia 0.96 0.83 0.79 0.82 Duvan 9.20 7.15 8.72 11.01 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisano sa originalnim tezinskim faktorima. . Tabela A.7: Siromastvo po glavi stanovnika prema lokaciji Ciklus ispitivanja 2002-03 2003-04 2004-05 2005-06 Originalni tezinski faktori Ukupno 37.7 43.7 34.8 45 Ruralno 34.4 44.2 37.2 49.2 Urbano 46.6 42.1 30.3 37.4 Tezinski faktori posle stratifikacije Ukupno 38.7 43.5 34.8 45.1 Ruralno 34.4 44.2 37.2 49.2 Urbano 46.6 42.1 30.3 37.4 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 45 Tabela A.8: Kosovo: Procene MMF-a BDP po trenutnim cenama, 2004­10. (u milionima evra osim ako nije drugacije navedeno), podlezu daljoj reviziji Prel. Projekcije 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Potrosnja 2,699 2,735 2,840 2,821 2,811 2,748 2,714 Domainstva 1,921 1,998 2,107 2,185 2,229 2,259 2,291 Javna potrosnja 779 737 733 636 582 489 423 Vlada 376 337 347 359 401 386 383 Plate 184 195 204 204 204 200 196 Robe i usluge 192 143 143 155 197 186 187 Donatorski sektor 1/ 403 400 386 276 180 103 40 Plate 333 340 330 232 150 85 33 Iseljenici 261 255 248 176 115 65 25 Lokalni zaposleni 72 85 83 55 35 19 7 Robe i usluge 70 60 56 45 30 18 7 Investicije 626 618 681 788 844 909 945 Donatorski sektor 1/ 158 91 78 99 94 74 28 Vlada 169 151 99 142 204 259 270 Privatne investicije 300 376 504 547 546 576 646 Stanovanje 203 221 241 242 240 229 219 Ostalo 97 155 262 306 306 347 427 - - Neto izvoz roba i usluga -1,112 -1,177 -1,283 -1,288 1,235 -1,175 1,092 Izvoz 212 196 233 255 314 365 411 Izvoz roba 79 66 90 113 162 201 230 Izvoz usluga 132 130 143 141 152 165 181 Uvoz 1,324 1,373 1,516 1,543 1,549 1,540 1,503 Donatorski uvoz 216 140 122 120 100 73 29 Ostale robe i usluge 216 140 122 120 100 73 29 Uvoz povezan sa humanitarnom pomoi 0 0 0 0 0 0 0 Ostali uvoz 1,108 1,233 1,394 1,423 1,449 1,467 1,474 Od kojeg: privatni sektor potrosackih dobara 709 785 886 860 819 780 743 Privatna investiciona dobra 167 241 329 368 403 427 442 BDP 2,214 2,177 2,237 2,320 2,419 2,482 2,567 Radnicke doznake (neto) 215 262 300 342 346 350 351 Prihod iz inostranstva (neto) 23 30 40 31 4 9 11 GNDI 2,451 2,469 2,577 2,693 2,770 2,841 2,929 Memorandum stavke: 46 Ukupna strana pomo 565 491 465 376 275 177 68 Od cega: direktan doprinos za GNDI 204 198 181 128 93 64 36 Nepovratni prihod privatnog sektora 2,044 2,050 2,049 2,121 2,242 2,300 2,380 Potrosnja privatnog sektora u procentima nepovratnog prihoda 94 97 103 103 99 98 96 GNDI po glavi stanovnika (u eurima) 1,247 1,235 1,268 1,303 1,318 1,329 1,347 Procene i projekcije osoblja fonda iz septembra 2007. godine. 1/ Donatorski sektor ukljucuje UNMIK, KFOR i ostalu donatorsku potrosnju pod kisobranom tako zvanog "javnog investicionog programa" i potrosnja finansirana namenskim donatorskim grantovima (DDG). Ova prezentacija ne obuhvata plate osoblja KFOR-a, kao i potrosnju roba uvezenih direktno od strane KFOR-a. Izvor: MMF, 2007. Tabela A.9: Ucestanost siromastva, raskorak i ozbiljnost, korigovano za potrebe ankete Procene Standardna 95% Interval greska pouzdanosti Ucestanost siromastva (p0) 2003/04 43.5% 2.0% 39.5% 47.4% 2005/06 45.1% 1.7% 41.6% 48.5% Rakorak siromastva (p1) 2003/04 11.9% 0.7% 10.6% 13.2% 2005/06 13.3% 0.7% 12.0% 14.6% Ozbiljnost siromastva (p2) 2003/04 4.6% 0.3% 4.0% 5.2% 2005/06 5.7% 0.4% 5.0% 6.5% Izvor: Procene osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 47 DODATAK B. PROFIL SIROMASTVA Tabela B.1: Siromastvo brojano po glavi po lokaciji i etnickim oblastima 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 38.7 43.5 34.8 45.1 Ruralno 34.4 44.2 37.2 49.2 Urbano 46.6 42.1 30.3 37.4 akovica 41.1 48.9 34.8 45.3 Gnjilane 35.9 32.5 20.7 23.5 Kos. Mitrovica 50.2 59 51.2 69.7 Pe 43.8 37.8 31.8 40.1 Prizren 41.5 48.3 41.6 40.5 Pristina 26.3 34.3 29 40.6 Urosevac 55.5 49.8 38.2 54.4 Albanske 38.7 43.7 34.8 43 oblasti Srpske oblasti 34.1 39.4 33.3 80.5 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela B.2: Doprinos siromastvu po lokaciji 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ruralno 57.8 66.1 69.5 70.9 Urbano 42.2 33.9 30.5 29.1 Ukupno 100 100 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela B.3: Doprinos siromastvu po regionima 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 akovica 9.9 11.5 11 12.8 Gnjilane 7.8 7.9 7.8 5.6 Kosovska 20.1 22.7 20.8 22.6 Mitrovica Pe 11.5 9.6 10.2 10.2 Prizren 14.8 15.3 18.6 15.8 Pristina 23.1 22.5 21.8 19.8 Urosevac 12.7 10.5 9.8 13.3 Ukupno 100 100 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela B.4: Doprinos siromastvu po etnickim oblastima 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Albanska 94.4 96.4 95.9 90.2 Srpska 5.6 3.6 4.1 9.8 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela B.5: Siromastvo brojano po glavi po kategoriji velicine domainstva 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 1 do 3 31.6 30.7 29.3 40.4 4 do 6 35.4 36.5 32 41.4 7 do 9 41.7 49.5 36 48.5 10 do 12 45.2 51.2 42.6 48.3 13 i vise 36.2 45.5 34.7 48 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD Tabela B.6: Siromastvo brojano po etnickoj pripadnosti glave domainstva 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Albanci 38.4 43.6 32.1 42.5 Srbi 30 34.7 34.3 81.8 Ostali 58.7 54.3 67 51.8 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD Tabela B.7: Siromastvo brojano po polu glave domainstva 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Muskarci 37.8 43.3 34.2 44.8 Zene 54.2 46.8 44.9 49 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD Tabela B.8: Udeo starijih u domainstvu i siromastvo 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Bez starijih 36.4 42.5 35 45.8 1-25% 44.2 46.5 35.1 42.5 26-50% 35.8 41.9 28.1 46.8 51% 59.5 44 42.3 62.3 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela B.9: Stopa zavisnosti i siromastvo brojano po glavi 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Samo izdrzavana lica 51.9 40.5 27.3 65 Stopa zavisnosti<=1 36.4 44.1 33.9 43.1 Stopa zavisnosti >1 46.4 41.4 37.6 51.5 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela B.10: Obrazovanje glave domainstva i siromastvo brojano po glavi 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Bez skole, ne zna da cita/pise 43.2 55.5 45.2 52.2 Bez skole, ali zna da cita/pise 49.9 55.1 42.1 56.5 Nezavrsena osnovna skola 43.3 48.2 45.2 60.8 Osnovna skola 43.6 49.1 41 51.4 Srednja skola 34.9 39.8 33.2 40.5 Strucna skola 27.4 30 15.3 31.5 Fakultet ili vise 25.9 25.5 12.7 19.5 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 50 Tabela B.11: Glavna aktivnost glave domainstva i siromastvo brojano po glavi 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Poslodavac 37.3 37.2 19.2 18.4 Zaposlen sa platom 29.7 38.6 25.5 35.8 Farmer 39.1 40.9 35.9 42.6 Nadnicar 48.2 50 48.5 60.8 Ostali samozaposleni 36 35.4 18.1 29.6 Penzionisani/hendikepirani 42.8 44.8 35.4 47.5 Nezaposleni 45 51.4 48.9 58.6 Domaini 55.6 22.7 53.3 53.6 Ostali 20.2 56.8 43.1 58.6 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela B.12: Sektor u kojem je zaposlen nosilac domainstva i siromastvo brojano po glavi 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Samozaposlen, 39.1 40.9 35.9 42.6 poljoprivreda Samozaposlen 45.7 45.7 49.2 51.9 rudarstvo/graevinarstvo Samozaposlen, trgovina 55.1 43.7 25.2 37.5 Samozaposlen, ostalo 35.2 42.1 20.5 41.3 Zarauje platu, 21.8 30.1 15.2 27.5 profesionalac Zarauje platu, industrija 37.6 45.1 34.9 42.3 Zarauje platu, ostali 31.4 41.8 30.1 36.6 Nezaposleni 45 51.4 48.9 58.6 Neaktivni 42.8 44.8 37.4 48.5 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD Tabela B.13: Zakup zemlje i Tabela B.14: Vlasnistvo nad stocnim siromastvo u ruralnim fondom i siromastvo u ruralnim oblastima oblastima 2002/03 2005/06 2002/03 2005/06 Bez zemlje 43.1 64 Bez stocnog 38.2 55.6 Poseduju 33.5 47.8 fonda zemlju Barem 1 27.9 49.4 Vise od 1 37.3 43.9 Tabela B.15: Vlasnistvo nad mehanizacijom (traktor ili prikolica) i siromastvo u ruralnim oblastima 2002/03 2005/06 Bez opreme 35.5 55.8 Barem 1 znacajnija masina 32.6 37 Napomena: Ponderisano prema individualnim nivoima tezinskih faktora. Samo u toku polovine ispitnog ciklusa III bilo je posmatrano vlasnistvo nad zemljom, pa je prema tome to ovde iskljuceno. Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 51 Tabela B.16: Zaposlenost i obrazovanje, 2002/03. Da li je verovatnije da su dobro obrazovani ljudi zaposleni? Nezavrsena Osnovna Srednja Strucna Tercijar osnovna skola skola skola no skola obrazov anje Poslodavac 0 0.5 1.6 3.5 3.4 Zaposleni sa platom 2.4 8 29.5 65.6 74.5 Samoizdrzavajui poljoprivrednik 3.8 6.3 5.2 1.2 0.2 Nadnicar 1.4 5.5 6.3 1.9 1.5 Nezaposlen 10.5 28 40.4 13.2 13.8 Nosilac domainstva 59.3 43.8 8.9 3.9 0.8 Ostalo 22.6 8 8.1 10.7 5.8 Ukupno 100 100 100 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisani podaci za lica starosti 15-64 godina. Ostalo obuhvata ostale samozaposlene, neplaene porodicne radnike i penzionisane i hendikepirane. aci nisu obuhvaeni. Table B.17: Nezaposlenost i obrazovanje, 2002/03. Da li je vea verovatnoa da su nezaposleni slabije obrazovani? Zaposleni Nezaposleni Nezavrsena osnovna skola 2.5 3.9 Osnovna skola 26.9 39.4 Srednja skola 53 53.2 Strucna obuka 7.8 1.6 Tercijarno obrazovanje 9.9 1.9 Ukupno 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisani podaci za lica starosti 15-64 godina. Domaice, neplaeni porodicni radnici i aci nisu obuhvaeni. 52 Tabela B.18: Zaposlenost i obrazovanje, 2003/04. Da li je verovatnije da su dobro obrazovani ljudi zaposleni? Nezavrsena Osnovna Srednja Strucna Tercijar osnovna skola skola skola no skola obrazov anje Poslodavac 0.4 0.5 1.4 1.8 0.9 Zaposleni sa platom 2.6 6.5 28.8 68.2 72.3 Samoizdrzavajui poljoprivrednik 5.4 6.9 5.5 3.4 0 Nadnicar 0.6 3.2 5.4 0.8 1.1 Nezaposlen 19.4 35.7 43.5 15.7 18.1 Nosilac domainstva 51.8 41.7 6.5 3.2 0.8 Ostalo 19.8 5.5 8.9 6.9 6.8 Ukupno 100 100 100 100 100 Izvor: IBD 2003/04. Ponderisani podaci za lica starosti 15-64 godina Table B.19: Nezaposlenost i obrazovanje, 2003/04. Da li je vea verovatnoa da su nezaposleni slabije obrazovani? Zaposleni Nezaposleni Nezavrsena osnovna skola 3 5.4 Osnovna skola 23.9 42.2 Srednja skola 55.4 48.8 Strucna obuka 8.1 1.5 Tercijarno obrazovanje 9.6 2.1 Ukupno 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisani podaci za lica starosti 15-64 godina. Domaice, neplaeni porodicni radnici i aci nisu obuhvaeni. Tabela B.20: Zaposlenost i obrazovanje, 2004/05. Da li je verovatnije da su dobro obrazovani ljudi zaposleni? Nezavrsena Osnovna Srednja Strucna Tercijar osnovna skola skola skola no skola obrazov anje Poslodavac 1 0.2 1.6 0.9 1.2 Zaposleni sa platom 2.5 5.3 29.1 67.2 75.6 Samoizdrzavajui poljoprivrednik 4.3 7.5 6.9 1.5 1.7 Nadnicar 1.6 5.6 5.1 1.1 1.4 Nezaposlen 17.8 33 39.9 17.1 13.5 Nosilac domainstva 57.1 42.2 7.7 2.8 0.5 Ostalo 15.7 6.2 9.8 9.3 6 Ukupno 100 100 100 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisani podaci za lica starosti 15-64 godina. 53 Table B. 21: Nezaposlenost i obrazovanje, 2004/05. Da li je vea verovatnoa da su nezaposleni slabije obrazovani? Zaposleni Nezaposleni Nezavrsena osnovna skola 3.7 6.6 Osnovna skola 23.9 41.6 Srednja skola 52.9 47.7 Strucna obuka 8.4 2.1 Tercijarno obrazovanje 11.2 2 Ukupno 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisani podaci za lica starosti 15-64 godina. Domaice, neplaeni porodicni radnici i aci nisu obuhvaeni. Tabela B.22: Zaposlenost i obrazovanje, 2005/06. Da li je verovatnije da su dobro obrazovani ljudi zaposleni? Nezavrsena Osnovna Srednja Strucna Tercijar osnovna skola skola skola no skola obrazov anje Poslodavac 0.3 0.1 1.4 1.1 3.6 Zaposleni sa platom 3 6.2 27.7 70.6 69 Samoizdrzavajui poljoprivrednik 3.6 7 5.6 2.4 1.1 Nadnicar 1.8 3.9 4.3 1.6 1.3 Nezaposlen 16.9 32.1 41.1 15.1 16.6 Nosilac domainstva 55.2 43.8 10.3 2.6 1 Ostalo 19.2 6.8 9.7 6.6 7.3 Ukupno 100 100 100 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisani podaci za lica starosti 15-64 godina. Table B. 23: Nezaposlenost i obrazovanje, 2005/06. Da li je vea verovatnoa da su nezaposleni slabije obrazovani? Zaposleni Nezaposleni Nezavrsena osnovna skola 3.3 5.4 Osnovna skola 23.8 39.3 Srednja skola 56.4 52 Strucna obuka 7.1 1.4 Tercijarno obrazovanje 9.4 1.9 Ukupno 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisani podaci za lica starosti 15-64 godina. Domaice, neplaeni porodicni radnici i aci nisu obuhvaeni. 54 Tabela B.24: Siromastvo i nezaposlenost 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Stopa siromastva nezaposlenih 40.8 50.6 40.8 49.5 Stopa siromastva zaposlenih 32.2 31.9 25.9 34.7 % siromasnih nezaposlenih 52.7 63 59 58.6 % nesiromasnih nezaposlenih 43.5 43.8 42.1 43.3 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Upitnik ne sadrzi infomacije o neaktivnosti pa zbog toga stope nezaposlenosti ne mogu da budu izracunate. Tabela B.25: Bruto stope upisa za osnovne skole 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 100.9 92.4 90.6 93 Siromasnih 100.3 92.8 85.6 92.5 Muskih 101.1 92.5 90.4 93.1 Zenskih 100.6 92.4 91 92.9 Najsiromasnija petina 98.3 92.3 82.7 91.3 Petina 2 100.8 92.7 90.8 95.2 Petina 3 101.5 93.5 93.7 91.5 Petina 4 103.4 93.7 94.4 94.8 Najbogatija petina 100.6 89.6 93.2 92.1 Tabela B.26: Neto stope upisa za osnovne skole 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 92.2 87.7 85 87.7 Siromasnih 90.1 87.2 78.8 85.9 Muskih 92.8 88.9 85.6 88.4 Zenskih 91.6 86.6 84.4 87 Najsiromasnija petina 86.4 84.6 75.4 83.3 Petina 2 92.7 89.5 84.8 89.5 Petina 3 91.7 87.4 85.3 84.5 Petina 4 94.1 89 88.9 90.1 Najbogatija petina 96.7 87.6 92.5 91.5 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Bruto stope upisa = Ukupno upisanih ucenika/dece u starosnoj grupi. Neto stope upisa = Ukupno upisanih aka starosti 6-14/dece u toj starosnoj grupi. U upitniku iz 2002/03, postavljeno je pitanje o upisu dece starije od sedam godina. U kasnijim istrazivanjima ovo je promenjeno na decu od 6 godina starosti. Korisene starosne grupe su: osnovna skola 7- 14 u 2002/03, osnovna skola 6-15 sa pocetkom 2003/04; srednja skola 16-18; visoka skola 20-24. Tabela B.27: Neto stopa upisa za srednje skole 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 73.1 70.9 66.4 74 Siromasnih 68.3 65.1 58.3 72 Muskih 75.6 72.6 69.6 81.2 Zenskih 70 69.2 62.9 66.4 Najsiromasnija petina 65.3 62.8 54.6 67.3 Petina 2 71.4 64.7 65.2 78.1 Petina 3 81.5 74.5 65.1 71.3 Petina 4 69.3 77.1 73 72.4 Najbogatija petina 76.5 80.9 80.5 81 55 Tabela B.28: Neto stopa upisa za visoko obrazovanje 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 16.7 15.3 14.6 17.7 Siromasnih 12.2 9.3 9.3 13.8 Muskih 20.4 14.6 17.3 19.9 Zenskih 13 15.9 12.2 15.2 Najsiromasnija petina 8.9 7.6 8.8 12.9 Petina 2 15.2 9.6 10.8 12.6 Petina 3 18.5 15.1 14.7 15 Petina 4 20.6 17 12.7 18.3 Najbogatija petina 18.2 26.5 24.3 27.4 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ovo su samo priblizne neto stope upisa posto pretpostavljamo da su oni koji su izjavili da su studenti starosti Izmeu 16-19 godina. Ovo su samo priblizne neto stope upisa posto pretpostavljamo da su oni koji su izjavili da su studenti starosti izmeu 20-24 godine i da pohaaju fakultet. Presek prema tipu skole (strucne nasuprot srednjim skolama) nije raen u istrazivanju Korisene starosne grupe su: osnovna skola 7-14 u 2002/03, osnovna skola 6-15 sa pocetkom u 2003/04; srednja skola 16-18; visoka skola 20-24. Tabela B.29: Pristup elektricnoj energiji: Procenat ljudi koji zive u smestaju sa elektricnom energijom 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 99.2 98.2 98.3 97.9 Siromasnih 98.9 97.8 97.2 97.5 Muskih 99.2 99.1 99.5 99.4 Zenskih 99.1 97.7 97.7 97.1 Najsiromasnija petina 99.1 95.9 95.8 96.8 Petina 2 98.8 99.6 99 98.1 Petina 3 99.4 97.4 98.4 98.5 Petina 4 99.8 99.8 99.1 96.6 Najbogatija petina 98.7 98.2 99.4 99.4 Tabela B.30: Centralno grejanje: Procenat ljudi koji zive u smestaju sa centralnim grejanjem? 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 0.6 6.6 4.5 5.6 Siromasnih 0.4 2.7 1.9 4.7 Muskih 0.6 16.1 8.8 8.7 Zenskih 0.6 1.5 2.2 3.9 Najsiromasnija petina 0.4 2.8 2.4 7.1 Petina 2 0.3 2.3 1.1 2.9 Petina 3 0.6 6.1 3.5 2.1 Petina 4 0.7 8 6.1 6.3 Najbogatija petina 1 13.7 9.2 9.5 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Pitanja o smestaju nisu ista za 2002/03 i u kasnijim istazivanjima. Broj kategorija se smanjio sa vise od 20 na 9. 56 Tabela B.31: Pristup sigurnom smestaju: Procenat ljudi koji zive u objektima sa zidovima od cigle, blokova ili cementa? 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 90.7 95.8 94 95.1 Siromasnih 87.8 95 94.4 94.9 Muskih 92.6 95.6 96.9 96.5 Zenskih 89.7 95.9 92.4 94.3 Najsiromasnija petina 84.5 92.7 93.5 93.2 Petina 2 91.1 96.9 96.5 96.2 Petina 3 90.9 96.2 94.9 96.3 Petina 4 91.8 97.9 90.4 93 Najbogatija petina 95.2 95.1 94.5 96.6 Table B.32: Pristup vodi: procenat ljudi koji zive u objektima sa tekuom vodom? 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 63.9 73.6 80.3 83.9 Siromasnih 64.7 63.6 68.3 75.5 Muskih 93.7 95.2 96.2 95.2 Zenskih 47.8 62 71.8 77.8 Najsiromasnija petina 63.7 61.5 64.6 69.7 Petina 2 63.3 64.7 75.5 77.7 Petina 3 58 72.9 82.7 87.5 Petina 4 66.5 82 86.6 88.2 Najbogatija petina 67.7 86.9 92.1 96.3 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Pitanja o smestaju nisu ista za 2002/03 i u kasnijim istazivanjima. Broj kategorija se smanjio sa vise od 20 na 9. Tabela B.33: Stope ruralnog siromastva brojanog po glavi i doprinosi siromastvu Stopa siromastva brojana po glavi Doprinosi siromastvu 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 akovica 43.5 53.7 41.3 46.8 11.5 12.7 11.4 10.7 Gnjilane 36.5 35 21.2 27.2 8.9 7.9 8.8 6 K.Mitrovica 55.2 62 49.7 73.3 23.5 24.8 18.4 24.9 Pe 37.1 34.4 34.9 47.5 11.8 9.5 11 11.4 Prizren 33.5 44.3 45 40.9 13.6 14.8 18.5 15.1 Pristina 17.3 36.4 34.6 45.4 17.4 22.1 22.7 19 Urosevac 54.5 44.8 38.1 59.7 13.2 8.2 9.1 12.8 Tabela B.34: Ruralna etnicka raspodela: siromastvo brojano po glavi i doprinosi Brojano po glavi Doprinosi 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Albanci 34.3 44.2 37.5 46.7 92.6 95 95.3 88.7 Srbi 32 44.6 32.6 83.8 7.4 5 4.7 11.3 57 Tabela B.35: Nivoi obrazovanja u ruralnim oblastima, postignuto obrazovanje 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ne zna da cita/pise 6.4 6.4 6.3 5.3 Bez obrazovanja ali zna da cita i 2.7 3.2 3.9 2.6 pise Pohaa osnovnu skolu 20.4 23.1 22.7 23.8 Nezavrsena osnovna skola 4.6 3.2 4.5 5.3 Osnovna skola 36.9 36.6 35.8 34.4 Srednja skola 25.4 24.5 23.1 25.4 Strucna skola 1.6 1.8 2.1 1.4 Visoka skola 2 1.4 1.6 1.7 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ponderisani podaci se odnose na pojedince starosti od 10 godina i vise. Tabela B.36: Dostupnost elektricne energije na selu: Procenat ljudi koji zive u objektima sa elektricnom energijom? Selo 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 99.1 97.7 97.7 97.1 Siromasni 98.8 97.5 96.4 97.1 Najsiromasnija petina 98.9 95.3 93.9 95.9 Petina 2 98.7 99.4 99.1 98.2 Petina 3 99.4 96.3 97.9 97.9 Petina 4 99.9 100 98.6 94.9 Najbogatija petina 98.6 97.3 99.1 98.9 Table B.37: Dostupnost sigurnog smestaja u selu: Procenat ljudi koji zive u objektima sa zidovima od cigala, blokova ili cementa? Ruralno 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 89.7 95.9 92.4 94.3 Siromasni 86.5 95.4 93.4 94.1 Najsiromasnija petina 83.4 94.4 92.2 93 Petina 2 89.8 96.2 95.8 95 Petina 3 89.5 95.8 92.9 95.7 Petina 4 90.4 98.9 87.2 92.6 Najbogatija petina 94.4 93.8 93.5 95.2 Tabela B.38: Centralno grejanje na selu: Procenat ljudi koji zive u objektima sa centralnim grejanjem? Selo 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 0.6 1.5 2.2 3.9 Siromasni 0.3 0.4 1.7 4.2 Najsiromasnija petina 0.1 1 2.8 6.9 Petina 2 0.6 0.2 0.2 2.1 Petina 3 0.5 1.4 2.5 1.4 Petina 4 0.6 0.4 2.1 4.3 Najbogatija petina 1.2 4.8 3.5 5.2 58 Tabela B.39: Dostupnost vode na selu: Procenat ljudi koji zive u objektima sa tekuom vodom u kui? Selo 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 47.8 62 71.8 77.8 Siromasni 43.1 49.4 58.1 69.4 Najsiromasnija petina 44.5 43.9 53.3 61 Petina 2 37.9 54.1 67.1 73.6 Petina 3 38.8 61.7 74 83 Petina 4 58.9 73.5 80.1 82.6 Najbogatija petina 54.5 78.4 87.6 93.5 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Pitanja o smestaju nisu ista za 2002/03 i u kasnijim istazivanjima. Broj kategorija se smanjio sa vise od 20 na 9. Tabela B.40: Nezaposlenost na selu: procenat pojedinaca koji su izjavili da su nezaposleni 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno na selu 25.3 31.4 28 29 Siromasnih na selu 27.6 35.3 32.2 31.5 Najsiromasnija petina 28.9 38.6 34.5 35.2 Petina 2 26.5 33.2 29.1 30.4 Petina 3 25.2 27.3 30.5 28.4 Petina 4 25.4 30.6 24.4 26 Najbogatija petina 21.9 27.3 20.9 23.9 Tabela B.41: Bruto stope upisa na selu za osnovnu skolu 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 99.7 92.5 90.4 93.1 Siromasnih 97.3 92.9 84.2 92.4 Muskih 99.6 92.9 89.2 92.9 Zenskih 99.7 92.1 91.7 93.3 Najsiromasnija petina 94.8 91.8 80.9 92.1 Petina 2 97.5 93.3 89.5 94.6 Petina 3 101.7 92.6 93.8 89.6 Petina 4 102.6 93.3 95.4 95.1 Najbogatija petina 101.4 91.3 95.3 94.6 Izvor: IBD 2002-05 Izmereni podaci za pojedince starosti od 15-64 godine. Nema informacija o neaktivnosti, pa prema tome stopa nezaposlenosti ne moze da se izracuna. Bruto stopa upis = ukupno upisanih studenata /dece u starosnoj grupi. U upitniku za 2002/03, postavljena su pitanja o upisu dece starosti preko 7 godina. U kasnijim istrazivanjima ovo je promenjeno na decu starosti od 6 godina. Korisene su starosne grupe: osnovna skola 7-14 u 2002/03, osnovna skola 6-15 sa pocetkom od 2003/04; srednja skola 16-18; visoka skola 20-24. 59 Tabela B.42: Neto stope upisa na selu za osnovnu skolu 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 92.7 88.3 85.4 88.3 Siromasnih 89.8 88.2 78.3 86.4 Muskih 93.6 90.1 85.8 88.7 Zenskih 91.7 86.3 84.9 87.8 Najsiromasnija petina 85.7 83.9 74.2 84.3 Petina 2 92.1 91.3 84.7 89.8 Petina 3 91.6 87 85 82.5 Petina 4 97.7 90.8 92.6 93.5 Najbogatija petina 96.2 87.4 93.5 92.8 Tabela B.43: Ruralne neto stope upisa za srednju skolu 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 69.9 65.3 61.5 70.6 Siromasnih 63.2 58.1 53.4 70.2 Muskih 75.4 68 66.9 80.5 Zenskih 63.7 62.6 55.4 60.5 Najsiromasnija petina 59.5 54.9 47.3 65.4 Petina 2 66.6 59.1 62.8 78.6 Petina 3 77.4 67.7 57.2 60.5 Petina 4 66.3 72.7 72.4 69.4 Najbogatija petina 76.8 80 75.4 78.4 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Neto stopa upisa = Ukupno upisanih ucenika starosti 6-14 u toj starosnoj grupi. U upitniku za 2002/03, postavljena su pitanja o upisu dece starosti preko 7 godina. U kasnijim istrazivanjima ovo je promenjeno na decu starosti od 6 godina. Korisene su starosne grupe: osnovna skola 7-14 u 2002/03, osnovna skola 6-15 sa pocetkom od 2003/04; srednja skola 16-18; visoka skola 20-24. Presek prema tipu skole (strucne nasuprot srednjih skola) je raen u istrazivanju. Tabela B.44: Neto stope upisa na selu za visoko obrazovanje 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 14.2 11.3 10.8 14.5 Siromasnih 8.1 8 7.8 14 Muskih 19.4 10.9 14.6 16 Zenskih 9 11.7 7.5 12.7 Najsiromasnija petina 7 4.9 6.6 14.1 Petina 2 9.1 10.1 8.7 12.9 Petina 3 16 14.4 9.6 10 Petina 4 17.3 11.5 7.5 12.3 Najbogatija petina 16.9 16.1 23.3 24.2 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ovo su samo priblizne neto stope upisa posto smo pretpostavili da oni koji su izjavili da su studenti starosti imaju izmeu 20-24 godine i pohaaju fakultet. 60 Tabela B.45: Ugrozena grupa iznad granice siromastva i mesecna potrosnja ispod 53.7 evra po cenama iz 2002. godine, u procentima pojedinaca 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 18 19.4 18.7 17.5 Urbano 35.5 30.2 36.8 34.3 Ruralno 64.5 69.8 63.2 65.7 akovica 11.3 11.5 14.6 14.8 Gnjilane 9.2 10.5 6.9 11.2 Kosovska Mitrovica 15 14.9 10.2 12.1 Pe 4.7 9.8 11.3 9 Prizren 14.5 15.1 19.8 22 Pristina 36.5 27.6 29.7 19.7 Urosevac 8.9 10.6 7.5 11.1 Etnicke albanske oblasti 93.7 98.1 95.1 97 Etnicke srpske oblasti 6.3 1.9 4.9 3 Nezaposleno, % stanovnistva 25.4 28.4 28.2 28.1 Ne zna da cita/pise 7.1 6.8 4.8 5.6 Bez obrazovanja ali zna da 2.4 2.9 2.9 1.4 cita/pise Pohaa osnovnu skolu 15.2 15.3 15.1 16 Nezavrsena osnovna skola 3.2 3.7 4.7 4.7 Osnovna skola 37.1 36.2 39.1 35.7 Srednja skola 30.8 30.9 29.3 32.3 Strucna skola 1.7 2.4 1.9 2.1 Visoka skola 2.6 1.9 2.2 2.2 Ukupno 100 100 100 100 Stopa upisa u srednje obrazovanje 79.9 74.6 67.1 78.6 Stopa upisa muskaraca u srednje skole 84.9 75.4 73.1 89.1 Stopa upisa zena u srednje skole 72.1 73.6 60.1 69.2 Stopa upisa u visoke skole 16.2 16.3 16.8 14.3 Stopa upisa muskaraca u visoke skole 17.8 17.1 16.5 17.7 Stopa upisa zena u visoke skole 14.6 15.6 16.9 10.7 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Gornja granica ugrozenosti je procenjena kao 25% vea od granice apsolutnog siromastva. Etnicke oblasti su definisane u planu istrazivanja. Stopa nezaposlenosti ne moze da se izracuna zbog nedostatka podataka o neaktivnosti, pa prema tome podaci predstavljaju samo procenat stanovnistva koje je izjavilo da je nezaposleno. Ovo su samo priblizne neto stope upisa posto smo pretpostavili da su oni koji su izjavili da su ucenici starosti izmeu 16-18 godina i da pohaaju srednju skolu, a da oni starosti izmeu 20-24 godine pohaaju fakultet. 61 Tabela B.46: Ugrozene grupe nabrojane ispod granice siromastva i mesecne potrosnje iznad 32.3 evra po cenama iz 2002 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Ukupno 17.5 21.4 18.4 21.5 Distribucija prema tipu naselja Urbano 44.8 28.4 26.6 27.9 Ruralno 55.2 71.6 73.4 72.1 Ukupno 100 100 100 100 Distribucija prema regionu akovica 11.6 15 11.2 14 Gnjilane 9.8 7.3 9.4 7.4 Kosovska Mitrovica 17.1 24.1 16.9 17.4 Pe 8.6 6.8 9.7 9.3 Prizren 15.4 14.3 20.9 20.2 Pristina 28.2 23.6 22.2 19.1 Urosevac 9.2 8.8 9.7 12.5 Ukupno 100 100 100 100 Distribucija prema etnickoj oblasti Etnicke albanske oblasti 95.8 96 93.8 93.5 Etnicke srpske oblasti 4.2 4 6.2 6.5 Ukupno 100 100 100 100 Stopa nezaposlenosti 26.5 35.2 30.2 28.6 Ne zna da cita/pise 6 6.5 7.2 5.2 Distribucija prema obrazovanju Bez obrazovanja alizna da cita/pise 3.4 4 5.4 2.7 Pohaa osnovnu skolu 15 17 15.8 18.3 Nezavrsena osnovna skola 4.4 3 4.9 5.9 Osnovna skola 36.6 39 38.2 38.1 Srednja skola 29.6 27.1 25.7 26.8 Strucna skola 2.7 2 1.8 1.8 Visoka skola 2.2 1.3 1 1.3 Ukupno 100 100 100 100 Stope upisa Stopa upisa u srednje skole 72.7 64.6 58.6 77.9 Stopa upisa muskaraca u srednje skole 77.4 62.1 57.8 91.9 Stopa upisa zena u srednje skole 68.2 66.8 60.2 65 Stopa upisa u visoke skole 16.2 10.5 8.7 16 Stopa upisa muskaraca u visoke skole 20.3 12.6 12.1 17.6 Stopa upisa zena u visoke skole 12.1 8.7 5.8 14.5 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Donja granica za ranjivost je procenjena kao 25% niza od granice apsolutnog siromastva. Etnicke oblasti su definisane u 62 dizajnu istrazivanja. Stopa nezaposlenosti ne moze biti izracunata zbog nedostatka podataka o neaktivnosti, pa prema tome brojke su samo procenat stanovnistva koje je izjavilo da je nezaposleno. Priblizne neto stope upisa, samo pod pretpostavkom da su oni koji su izjavili da su studenti starosti izmeu 16-18 i da pohaaju srednju skolu i oni starosti 20-24 i pohaaju fakultet. 63 Tabela B.47: Unutrasnji migranti i njihovo odrediste (u procentima od svih pojedinaca) Procenjeni udeo Udeo stanovnistva Raspodela stanovnistva roen van opstine siromasnih sa clanovima roenim van opstine akovica 12.7 1.4 1.5 Decani 1.8 0.4 0 akovica 5.3 0.6 1.2 Orahovac 5.5 0.4 0.3 Gnjilane 10.7 11.5 3.9 Gnjilane 4.9 6.2 2.4 Kos. Kamenica 2.6 1.1 0.3 Vitina 3.3 4.2 1.3 Kos. Mitrovica 14.6 22.3 33.4 Kos. Mitrovica 3.6 8.5 10.7 Leposavi 0.1 0 0 Srbica 4.7 5.7 9.4 Vucitrn 5.9 8 13 Zubin Potok 0.3 0 0 Zvecan 0.1 0.1 0.3 Pe 11.5 17.8 13 Istok 2.6 1.5 1.3 Klina 3 7.7 2.1 Pe 5.9 8.6 9.6 Prizren 17.5 18.9 25.4 Dragas 0.9 0.3 0.6 Prizren 11.3 16.5 21.5 Suva reka 2.3 1.2 1.7 Malisevo 2.9 0.9 1.6 Pristina 21.9 17 7.2 Glogovac 2.8 0 0 Kosovo polje 1.6 0.5 0.2 Lipljan 3.6 2 0.8 Novo Brdo 0.3 0 0 Obili 1.2 0.3 0 Podujevo 5.3 0.1 0 Pristina 7.1 14.1 6.2 Urosevac 11 11 15.6 Kacanik 2.2 0.3 0.1 Stimlje 2 0 0 Strpce 1.1 4.2 9 Urosevac 5.6 6.5 6.4 Ukupno 100 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Unutrasnji migranti su definisani kao oni koji nisu roeni u opstini u kojoj trenutno zive. Bez informacija o vremenu migracije. 64 Tabela B.48: Indeksi nejednakosti za 2002-2006 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Procentna stopa p90/p10 3.84 3.33 3.76 3.96 p75/p25 2 1.89 1.97 1.97 Opsta entropija, GE(-1) 0.17 0.14 0.17 0.18 GE(0) 0.15 0.12 0.15 0.15 GE(1) 0.16 0.13 0.16 0.16 GE(2) 0.19 0.16 0.21 0.2 Gini koeficijent 0.3 0.27 0.3 0.3 Atkinson A(0,5) 0.07 0.06 0.07 0.07 A(1) 0.16 0.13 0.16 0.16 A(2) 0.26 0.22 0.25 0.27 Tabela B.49: Korelacije potrosnje po godinama 2002/03 2003/04 2004/05 2005/06 Demografske i karakteristike glave domainstva Starost nosioca domainstva 0.001 0.001 0.003** 0.001 [0.001] [0.001] [0.001] [0.001] Zena kao nosilac domainstva -0.01 -0.029 0.037 -0.013 [0.056] [0.063] [0.056] [0.039] Srbi 0.085 0.062 -0.108 -0.560*** [0.062] [0.074] [0.063] [0.053] Ostali -0.115 -0.127 -0.213** -0.191** [0.071] [0.071] [0.068] [0.062] Stopa zavisnosti -0.123*** -0.091*** -0.098*** -0.104*** [0.023] [0.017] [0.018] [0.020] Broj ucenika u domainstvu -0.036* -0.052*** -0.062*** -0.050** [0.018] [0.014] [0.018] [0.017] Broj nezaposlenih u -0.037* -0.063*** -0.088*** -0.082*** domainstvu [0.017] [0.011] [0.011] [0.012] Najvise obrazovanje postignuto u domainstvu (izostavljeno srednje) Bez -0.408*** -0.328* -0.449*** -0.434** [0.122] [0.147] [0.089] [0.165] Osnovno -0.142** -0.129*** -0.130*** -0.142*** [0.051] [0.031] [0.036] [0.034] Strucno 0.172*** 0.114** 0.172*** 0.107** [0.044] [0.038] [0.043] [0.041] Vise 0.158* 0.331*** 0.258*** 0.249*** [0.066] [0.037] [0.037] [0.037] Glavni izvor prihoda za domainstvo (ostali su izostavljeni) Javni sektor 0.125** 0.123*** 0.076 -0.159*** 65 [0.043] [0.037] [0.042] [0.045] Poljoprivreda 0.046 0.141** -0.022 -0.105 [0.066] [0.053] [0.054] [0.058] Privatni sektor 0.132** 0.251*** 0.082 -0.092 [0.048] [0.036] [0.048] [0.047] Rad za nadnicu 0.011 0.108* -0.06 -0.326*** [0.057] [0.050] [0.057] [0.052] Samozaposlenost/MSP 0.096 0.259*** 0.307*** -0.028 [0.086] [0.063] [0.051] [0.055] Penzije 0.003 0.119* -0.092 -0.364*** [0.069] [0.060] [0.055] [0.070] Socijalna pomo (dropped) (dropped) -0.426*** -0.633*** [0.072] [0.051] Karakteristike smestaja Cigla/ cementni zid 0.104* 0.180** -0.082 0.024 [0.051] [0.057] [0.051] [0.062] Centralno grejanje 0.232 0.152** 0.263*** 0.121* [0.129] [0.058] [0.070] [0.049] Pristup tekuoj vodi u kui 0.042 0.153*** 0.176*** 0.163*** [0.052] [0.033] [0.031] [0.040] Kupovina 5 najcesih trajnih 0.046*** 0.030** 0.024* 0.017 stvari (rasveta, tekstil) u [0.010] [0.011] [0.010] [0.012] poslednjih godinu dana (po dnevniku) Regionalne oblasti (Pristina je izostavljena) Model urbane oblasti -0.176*** -0.108** -0.103** 0.02 [0.047] [0.033] [0.031] [0.033] akovica -0.09 -0.181** -0.203** -0.176** [0.070] [0.055] [0.061] [0.066] Gnjilane 0.046 0.071 0.164*** 0.230*** [0.078] [0.058] [0.049] [0.051] Kosovska Mitrovica -0.202** -0.120* -0.261*** -0.226*** [0.066] [0.056] [0.049] [0.053] Pe -0.074 -0.014 -0.102* -0.043 [0.114] [0.075] [0.045] [0.064] Prizren -0.042 -0.143* -0.121* -0.028 [0.077] [0.055] [0.051] [0.056] Urosevac -0.264*** -0.127* -0.142* -0.203*** [0.071] [0.054] [0.070] [0.054] Konstantno 3.831*** 3.614*** 4.029*** 4.072*** [0.088] [0.092] [0.106] [0.114] R-na kvadrat 0.186 0.251 0.321 0.377 N 2340 2337 2328 2306 * p<0.05, ** p<0.01, *** p<0.001 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. * p<0.05, ** p<0.01, *** p<0.001. Kategorije glavnih izvora prihoda poveane su sa 7 na 10 da bi se ukljucili transfere socijalne pomoi sa pocetkom kalendarske 2005. godine. 66 Tabela B.50: Uporeenje stopa upisa u regionu i u Evropskoj uniji, 2005 Stope upisa prema starosnoj grupi Neto stope upisa u visoke skole Starost u godinama 5-14 15-19 20-29 20-24 2 Kosovo 82.3 66.2 9.9 Kosovo 17.7 Albanija 87 56 13 Albanija 18 EU15 100 82 25 Makedonija 1 27 EU odabranih 8 98 85 20 Bosna i Hercegovina 24.2 Srbija i Crna Gora 1 36.3 Izvori: Stope upisa prema starosnoj grupi: Kosovo ­ Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Ostale zemlje ­ Albanija PEIR 2006. Stope upisa u visoke skole: Kosovo - Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD; Albanija - Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka SLMS 2005; Makedonija ­ Procena siromastva, 2005; Bosna i Hercegovina ­ Preispitivanje javnih troskova, 2006; Srbija i Crna Gora ­ Baza podataka znanje za razvoj, Svetska banka. Napomene: /1 Prijavljene bruto stope upisa. /2 U Bosni i Hercegovini je korisena starosna grupa od 19-23 godine. Tabela B.51: Doprinos siromastvu prema aktivnosti nosioca domainstva Aktivnost nosioca domainstva 2003/04 2005/06 % % Poslodavac 2.9 0.7 Zaposleni sa platom 26.2 21.9 Samoizdrzavajui poljoprivrednik 9.7 9.9 Nadnicar 7.2 8.4 Ostali samozaposleni 3.7 4.2 Penzioner ili hendikepiran 27.4 28.2 Nezaposlen 22.6 22 Domain 0.1 2.8 Ostalo 0.3 1.8 Ukupno 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Napomene: Nedostajui podaci o zaposlenosti su izostavljeni iz procene. Ponderisano prema tezinskim faktorima stanovnistva. Tabela B.52: Doprinos siromastvu prema obrazovanju, u procentima pojedinaca Strucna sprema? 2003/04 2005/06 % % Bez skole, ne zna da cita i pise 6.7 5.6 Bez skole, ali zna da cita i pise 3.3 3.2 Pohaa osnovnu skolu 23.6 24.7 Nezavrsena osnovna skola i ne pohaa je 3.1 5.9 Osnovna skola 37.1 34.1 Srednja skola 23.9 24.3 Strucno obrazovanje 1.3 1.2 Fakultet ili vise obrazovanje 1 0.9 Ukupno 100 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Napomene: Nedostajui podaci o obrazovanju su izostavljeni iz procene. Pitanje je postavljeno samo licima starijim od 10 godina. 67 Tabela B.53: Demografska distribucija prema etnickoj pripadnosti nosioca domainstva i prema regionu Region Albanac Srbin Ostali1 Ukupno % % % % akovica 95.1 0.2 4.6 100 Gnjilane 86.6 12 1.4 100 Mitrovica 88.4 11.5 0.1 100 Pe 92.3 1 6.7 100 Prizren 81.4 1 17.7 100 Pristina 93.8 5.2 1 100 Urosevac 90.2 7.9 1.9 100 Ukupno 89.7 5.3 5 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Napomene: U procentima pojedinaca. Koriseni su tezinski faktori stanovnistva. /1 Turci, Bosnjaci/Crnogorci, Askalije, Romi i drugi. Tabela B.54: Demografska distribucija prema tipu naselja i regionu Region Grad Selo Ukupno % % % akovica 42.7 57.3 100 Gnjilane 34.1 65.9 100 Mitrovica 25.6 74.4 100 Pe 33.1 66.9 100 Prizren 32.8 67.2 100 Pristina 38.8 61.2 100 Urosevac 37.5 62.5 100 Ukupno 35 65 100 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Napomene: U procentima pojedinaca. Koriseni su tezinski faktori stanovnistva. 68 DODATAK C. STRUKTURA SIROMASTVA Tabela C.1: Struktura siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2003/04 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) -3.9 -5.6 2 -0.2 Jaz siromastva (P1) -2.5 -2 -0.3 -0.2 Ozbiljnost siromas. (P2) -1.4 -1 -0.4 0 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.2: Struktura siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2004/05 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) -3.9 -5.6 2 -0.2 Jaz siromastva (P1) -2.5 -2 -0.3 -0.2 Ozbiljnost siromas. (P2) -1.4 -1 -0.4 0 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.3: Struktura siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2005/06 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) 6.4 4.2 2 0.2 Jaz siromastva (P1) 1.6 1.6 -0.1 0.1 Ozbiljnost siromas. (P2) 0.8 0.8 0 0 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.4: Struktura siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2004/05 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) -8.7 -10.8 2 0.1 Jaz siromastva (P1) -2.7 -4.2 1.6 -0.1 Ozbiljnost siromas. (P2) -1 -1.8 1 -0.2 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.5: Struktura siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2005/06 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) 1.6 -0.8 2.5 -0.1 Jaz siromastva (P1) 1.4 -0.4 1.7 0 Ozbiljnost siromas. (P2) 1.2 -0.2 1.3 0 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.6: Pregled urbanog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2003/04 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) 10.3 10 -0.8 1.1 Jaz siromastva (P1) 4.1 3.9 0.2 0 Ozbiljnost siromas. (P2) 2.1 1.8 0.4 0 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD Tabela C.7: Pregled urbanog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2003/04 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) -4.5 -9.7 1.9 3.4 Jaz siromastva (P1) -1 -3.1 2.1 -0.1 Ozbiljnost siromas. (P2) -0.7 -1.4 1 -0.3 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.8: Pregled urbanog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2004/05 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) -16.3 -18.9 4.9 -2.2 Jaz siromastva (P1) -4.6 -6.2 2.1 -0.5 Ozbiljnost siromas. (P2) -1.9 -2.9 1.3 -0.3 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.9: Pregled urbanog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2005/06 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) -9.2 -13.8 3.3 1.4 Jaz siromastva (P1) -2.2 -4.3 2.4 -0.4 Ozbiljnost siromas. (P2) -0.8 -2 1.5 -0.3 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD Tabela C.10: Pregled urbanog siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2005/06 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) -11.8 -9.5 -2 -0.3 Jaz siromastva (P1) -3.6 -3.8 -0.2 0.4 Ozbiljnost siromas. (P2) -1.2 -1.8 0.4 0.1 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.11: Pregled urbanog siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2005/06 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) -4.7 -3.3 -0.1 -1.3 Jaz siromastva (P1) -1.2 -1.5 0.2 0.1 Ozbiljnost siromas. (P2) -0.2 -0.7 0.5 0 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.12: Pregled urbanog siromastva: 2004/05 uporeujui sa 2005/06 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) 7.1 6.2 1.6 -0.8 Jaz siromastva (P1) 2.4 2.1 0.2 0.1 Ozbiljnost siromas. (P2) 1.1 1 0.1 0 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 70 Tabela C.13: Pregled ruralnog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2003/04 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) 9.8 12.2 -2.3 -0.1 Jaz siromastva (P1) 0.9 4.3 -3.7 0.3 Ozbiljnost siromas. (P2) -0.2 2.3 -2.1 -0.4 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.14: Pregled ruralnog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2004/05 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) 2.8 0.2 2.2 0.4 Jaz siromastva (P1) -1.3 0.1 -1.5 0 Ozbiljnost siromas. (P2) -1.1 0.1 -1.1 0 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.15: Pregled ruralnog siromastva: 2002/03 uporeujui sa 2005/06 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) 14.8 14.3 -0.1 0.6 Jaz siromastva (P1) 3.7 4.8 -1.5 0.4 Ozbiljnost siromas. (P2) 1.6 2.5 -0.7 -0.2 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.16: Pregled ruralnog siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2004/05 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) -7 -11.5 4.4 0 Jaz siromastva (P1) -2.3 -4.5 2.5 -0.3 Ozbiljnost siromas. (P2) -0.8 -1.8 1.4 -0.4 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.17: Pregled ruralnog siromastva: 2003/04 uporeujui sa 2005/06 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) 5 1.4 3.7 -0.1 Jaz siromastva (P1) 2.8 0.5 2.3 0 Ozbiljnost siromas. (P2) 1.9 0.2 1.6 0 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela C.18: Pregled ruralnog siromastva: 2204/05 uporeujui sa 2005/06 Promena Rast Preraspodela Interakcija Siromastvo po glavi (P0) 12 12.7 -2.7 2 Jaz siromastva (P1) 5 5.3 0 -0.2 Ozbiljnost siromas. (P2) 2.7 2.4 0.4 -0.2 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 71 Slika C.1: Krive ucestanosti rasta A. 2002/03 do 2003/04 B. 2002/03 do 2004/05 20 20 10 10 0 0 -1 0 0 -2 0 0 -3 -1 0 20 40 60 80 100 0 20 40 60 80 100 Procenti Percentiles Procenti Percentiles ProseMedian spline cne vrednosti Srednja stopa rasta Growth rate in mean Prosecne vrednosti Median spline Growth rate in mean C. 2002/03 do 2005/06 D. 2003/04 do 2004/05 30 0 -5 20 0 -1 5 -1 10 0 -2 0 5 -2 0 20 40 60 80 100 0 20 40 60 80 100 Procenti Percentiles Procenti Percentiles Prosecne vrednosti Median spline Srednja stopa rasta Growth rate in mean Prosecne vrednosti Median spline Srednja stopa rasta Growth rate in mean E. 2003/04 do 2005/06 F. 2004/05 do 2005/06 10 0 -1 0 5 -1 0 -1 0 0 -2 -2 0 5 -3 -2 0 20 40 60 80 100 0 20 40 60 80 100 Procenti Percentiles Procenti Percentiles Prosecne vrednosti Median spline Srednja stopa rasta Growth rate in mean Prosecne vrednosti Median spline Srednja stopa rasta Growth rate in mean Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 72 DODATAK D. SOCIJALNI TRANSFERI I DOZNAKE Slika D.1: Nedovoljna pokrivenost i odlivanje socijalne pomoi u urbanim i ruralnim oblastima 0 Nedovoljna pokrivenost 10 Undercoverage 96 96 97 96 95 93 95 94 80 60 Odlivanje ka Leakage 40 tonesiromasnima the non-poor 20 25 24 24 21 0 Urban Rural Urban Rural Urban Rural Siromasni Poor Eks remno siromasni Extreme Poor Non-poor Nesiromasni 2003/04 2005/06 Slika D.2: Prvih 20 zemalja po primljenim doznaka kao udelu uBDP, 2004 Top 20 Remittance-receiving Countries as Share of GDP, 2004 31.06% 27.09%25.81%24.78% 22.46% 20.43% 17.41%17.21%16.20%15.49% 13.60%13.46%13.23%12.40%12.38%12.13%11.92%11.71%11.70%11.30%10.00% agn To avold hotos iti ani ro s vo cil n ao na ani lap Ha ov nadr acia eg ura no m aug Jo m ub Ne tiabir Mo Le eg ba rzeH Ja entno rodavl Ki Sa ndoH sooK M El senipipilhP epR Le Sa raac balA .peR,ne dn dn nacni stkiijaT Ni m Ye Source Izvor: Globalni ekonomski izgledi 2006: Ekonomske implikacije doznaka i migracija, Svetska banka. 73 Tabela D.1: Migracije i doznake: zbirne statistike za 2005, u procentima pojedinaca Ukupno Migranti Doznake stanovnistvo Stopa siromastva 37.2 30.4 29.8 Srednja potrosnja po AE1 58 63.3 63.2 Srednja potrosnja hrane po AE 27.5 28.1 27.9 % stanovnistva 100 25.9 21.4 Stopa nezaposlenosti 28.1 32 34.2 Distribucija urbano/ruralno Urbano 36.2 28.7 27.6 Ruralno 63.8 71.3 72.4 Ukupno 100 100 100 Regionalna distribucija akovica 11.5 17.1 15.5 Gnjilane 12 10.2 12.4 Kosovska Mitrovica 15.1 20.6 20.4 Pe 11.2 13.2 11.3 Prizren 15.7 18.1 20.1 Pristina 23.3 13.2 12.2 Urosevac 11.2 7.6 8.1 Ukupno 100 100 100 Distribucija prema etnickim oblastima2 Etnicke albanske oblasti 96 99 99.1 Etnicke srpske oblasti 4 1 0.9 Ukupno 100 100 100 Obrazovne karakteristike Stopa upisa u srednje obrazovanje 69.5 60.8 61.5 Stopa upisa muskaraca u srednje obrazovanje 74 62.4 64.7 Stopa upisa zena u srednje obrazovanje 64.7 58.5 55.9 Stopa upisa u visoko obrazovanje 14.7 14.6 15 Stopa upisa muskaraca u visoko obrazovanje 16 16.1 15.3 Stopa upisa zena u visoko obrazovanje 13.3 13.1 14.7 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz ponderisanih podataka o stanovnistvu IBD 2005. Etnicke oblasti su definisane u planu istrazivanja. Stopa nezaposlenosti ne moze da se izracuna zbog nedostatka podataka o neaktivnosti, pa su prema tome podaci samo procenat stanovnistva koje je izjavilo da je nezaposleno. Neto stope upisa su samo priblizne zato sto pretpostavljamo da su oni koji su izjavili da su 74 aci starosti izmeu 15-17 godina i da pohaaju srednju skolu, a da oni starosti 19-23 godina pohaaju fakultet. 75 Tabela D.2: Urbana i ruralna domainstva sa doznakama i migrantima, u procentima i pojedinaca Urbano Ruralno Ukupno Dom. sa Dom. koja Ukupno Dom. sa Dom. koja stanovnika migrantima dobijaju stanovnika migrantima dobijaju doznake doznake Stopa siromastva 32.4 38 40.6 39.9 27.3 25.7 Srednja potrosnja po AE 64.1 62.7 61.3 54.6 63.6 64 Srednja potrosnja hrane po AE 33.6 33.8 33.4 23.9 25.8 25.8 % stanovnistva 100 20.5 16.3 100 29 24.2 Distribucija prema regionima Od kojih: akovica 15.2 15.5 12.7 9.4 17.8 16.5 Gnjilane 10.9 7.7 9.7 12.6 11.2 13.4 Kosovska Mitrovica 14.7 30.4 31.5 15.4 16.6 16.2 Pe 12.5 16.4 13 10.4 12 10.7 Prizren 11.6 7 9 18.1 22.6 24.3 Pristina 23 13.1 12.5 23.5 13.3 12.1 Urosevac 12.1 10 11.6 10.6 6.6 6.8 Ukupno 100 100 100 100 100 100 Distribucija prema etnickim oblastima Etnicke albanske oblasti 96.3 97.6 97 95.9 99.5 99.9 Etnicke srpske oblasti 3.7 2.4 3 4.1 0.5 0.1 Ukupno 100 100 100 100 100 100 Nezaposleni clanovi doma, % 27 35.3 39.7 28.8 30.6 32 stan Stope upisa Stopa upisa u srednje 88.5 81.5 72.3 63.6 59.5 61.2 obrazovanje Stopa upisa muskaraca u srednje 87.7 84.9 77.8 69.7 63.9 66.8 obrazovanje Stopa upisa zena u srednje 89.5 79.5 68.1 57.3 53.5 51.8 obrazovanje Stopa upisa u visoko 20.7 21.2 22 11.7 13.2 13.5 obrazovanje Stopa upisa muskaraca u visoko 22 19.3 19.7 13.7 15.4 14.4 obrazovanje Stopa upisa zena u visoko 19.7 22.8 24.3 9.7 10.8 12.6 obrazovanje Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. 76 Tabela D.3: Regresija rezultata za dvoetapnu procenu uticaja postojanja migranta na materijalni polozaj domainstva Pr(Migrant) Zabelezena Pr(Migrant) Zabelezena potrosnja potrosnja Predviena verovatnoa migranta u 0.729** 0.694** domainstvu [0.239] [0.237] Domainstvo ima clana koji nije -0.027 roen u ovoj opstini (d) [0.029] Model za darovanu zemlju (d) 0.102** 0.100** [0.033] [0.032] Starost nosioca domainstva 0.005*** -0.001 0.005*** -0.001 [0.001] [0.002] [0.001] [0.002] Zena nosilac domainstva (d) 0.258*** -0.13 0.260*** -0.122 [0.065] [0.067] [0.065] [0.067] Srbi (d) -0.219*** -0.284** -0.220*** -0.291** [0.017] [0.103] [0.017] [0.103] Ostali (d) -0.132*** -0.216* -0.134*** -0.221* [0.039] [0.085] [0.039] [0.085] Srednje obrazovanje (d) -0.059 0.209*** -0.06 0.207*** [0.036] [0.039] [0.036] [0.039] Strucno obrazovanje (d) -0.062 0.326*** -0.061 0.323*** [0.047] [0.048] [0.047] [0.048] Visoko obrazovanje (d) -0.140*** 0.479*** -0.139*** 0.474*** [0.039] [0.066] [0.039] [0.066] Stopa zavisnosti -0.02 -0.077*** -0.02 -0.078*** [0.019] [0.020] [0.020] [0.020] Broj ucenika u domainstvu -0.01 -0.028 -0.01 -0.028 [0.017] [0.019] [0.017] [0.019] Broj nezaposlenih u domainstvu 0.019* -0.096*** 0.019* -0.095*** [0.009] [0.014] [0.009] [0.014] Glavni izvor prihoda: javni sektor (d) -0.037 0.109*** -0.037 0.108*** [0.031] [0.030] [0.030] [0.030] Glavni izvor prihoda: poljoprivreda -0.140*** 0.09 -0.140*** 0.085 (d) [0.024] [0.056] [0.023] [0.056] Cigla/ cementni zid (d) 0.116** -0.076 0.117** -0.072 [0.042] [0.061] [0.042] [0.061] Centralno grejanje (d) 0.098 0.155** 0.099 0.157** [0.056] [0.051] [0.057] [0.052] Pristup tekuoj vodi u kui (d) 0.104*** 0.193*** 0.105*** 0.196*** [0.028] [0.046] [0.028] [0.046] Kupovina 5 najcesih trajnih stvari 0.019 0.002 0.02 0.003 (rasveta, tekstil) u poslednjoj godini [0.011] [0.011] [0.011] [0.011] Model urbanih oblasti (d) -0.065* 0.046 -0.063 0.042 [0.033] [0.040] [0.033] [0.040] Gnjilane (d) -0.092 0.427*** -0.082 0.424*** [0.050] [0.062] [0.053] [0.061] Kosovska Mitrovica (d) -0.045 -0.166** -0.033 -0.167** [0.048] [0.057] [0.051] [0.056] Pe (d) -0.012 0.145* -0.002 0.144* 77 [0.053] [0.060] [0.055] [0.060] Prizren (d) -0.06 0.140* -0.054 0.138* [0.051] [0.055] [0.052] [0.055] Pristina (d) -0.209*** 0.323*** -0.206*** 0.315*** [0.036] [0.090] [0.036] [0.091] Urosevac (d) -0.176*** 0.076 -0.172*** 0.069 [0.029] [0.070] [0.029] [0.069] Konstanta 3.515*** 3.516*** [0.105] [0.105] R-na kvadrat 0.318 0.318 N 2312 2312 2312 2312 (d) za diskretnu promenu modela promenjive od 0 do 1 * p<0.05, ** p<0.01, *** p<0.001 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela D.4: Rezultat tendencije uparivanja, Rezultati za potrosnju Promenljiva Uzorak Tretiran Kontrola Razlika S.E. T-stat Zabelezena potrosnja Ukupno Neupareni 4.09 3.91 0.19 0.03 6.74 Prosecan efekat tretmana za tretirane (ATT) 4.09 3.91 0.19 0.04 4.79 Prosecan efekat tretmana za netretirane(ATU) 3.91 4.11 0.21 Prosecan efekat tretmana (ATE) 0.20 Urbano Neupareni 4.09 3.96 0.13 0.04 3.09 Prosecan efekat tretmana za tretirane (ATT) 4.09 3.90 0.19 0.06 3.44 Prosecan efekat tretmana za netretirane(ATU) 3.96 4.14 0.18 Prosecan efekat tretmana (ATE) 0.18 Ruralno Neupareni 4.09 3.82 0.27 0.04 7.44 Prosecan efekat tretmana za tretirane (ATT) 4.09 3.83 0.26 0.05 4.91 Prosecan efekat tretmana za netretirane(ATU) 3.82 4.05 0.22 Prosecan efekat tretmana (ATE) 0.23 Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD za 2005. Koriseni metod tendencije rezultata je jedini najblizi clan. 78 Slika D.3: Tendencija rezultata uparivanja za migracije i u (potrosnji) raslog od ut tnelavuiqetulda .3 0.3 0.3 .2 valen erp 0.2 0.2 0.2 ekvi po noi enjs pt tro ums 0.1 .1 po onCl stvarne eaR Ln Ln 0 Ukupno Total Urban Rural Prosecan efekat tretiranja na Average Treatment Effect Neupareni Unmatched one koji su tretirani for the Treated Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Tabela D.5: Stope siromastva meu domainstvima sa migrantima i bez migranata, rezultat tendencije uparivanja Promenjiva Uzorak Tretiran Kontrola Razlika S.E. T-stat Ruralno Siromasni Neupareni 25.5% 44.6% -19.1% 0.03 -5.70 ATT 25.5% 45.5% -20.0% 0.05 -3.93 ATU 44.6% 32.9% -11.7% ATE -14.1% Siromasni Neupareni 28.3% 34.2% -5.9% 0.03 -1.80 ATT 28.3% 36.3% -8.0% 0.05 -1.66 ATU 34.2% 24.2% -10.0% ATE -9.6% Izvor: Izracunavanja osoblja Svetske banke iz podataka IBD. Razlike u stopama siromastva u poreenju sa ostalim tabelama se javljaju zbog neponderisanih rezultata. Procene su na nivou domainstva. 79 Slika D.4: Tendencija rezultata i ucestanost za tretirane (domainstva sa migrantima) i netretirane grupe A. Ukupno B. Urbano C. Ruralno 0 .2 .4 .6 .8 Inklinacija Propensity Score 0 .2 .4 .6 .8 0 .2 .4 .6 .8 1 Inklinacija Propensity Score Inklinacija Propensity Score Netretirani Untreated Tretirani Treated Netretirani Untreated Tretirani Treated Netretirani Untreated Tretirani Treated Tabela D.6: Dvostepena IV regresija za uticaj postojanja migranta u domainstvu na potrosnju, za urbane i ruralne oblasti Ukupno Urbano Ruralno Zavisna Migrant Zabelezena Migrant Zabelezena Migrant Zabelezena promenjiva u dom. potrosnja u dom. potrosnja u dom. potrosnja Predviena 0.675* 0.244 0.597 verovatnoa migranta u dom. [0.261] [0.504] [0.308] Domainstvo ima -0.086 -0.021 -0.156* clana roenog van Kosova (d) [0.052] [0.055] [0.072] Instrumenti Domainstvo ima 0.003* 0.002 0.007 clana koji nije roen na Kosovu * broj godina koliko je ovaj clan na Kosovu [0.002] [0.001] [0.004] Model za 0.087** 0.031 0.098 darovanu zemlju(d) [0.033] [0.034] [0.055] Ostala kontrola, isto kao u Tabela D.3, izostavljeno 80 LITERATURA AMP Kosovo. 2006. Kontekst ruralnog razvoja Kosova. Poljoprivredni i ruralni razvojni plan za Kosovo. (uzeto sa web-sajta http://www.ampkosovo.com/ardp1.html na 9/12/2006). Andersson, Claes. 2002a. Istrazivanje budzeta domainstava ­ dizajn uzorka. Izvestaj iz misije za Statisticku kancelariju Kosova. Mart 11-15,2002. Svedska statistika. Andersson, Claes. 2002b. Istrazivanje budzeta domainstava: Izvestaj iz druge misije za Statisticku kancelariju Kosova, Maj 20-24, 2002. Svedska statistika. Andersson, Claes. 2002c. Istrazivanje budzeta domainstava: Izvestaj iz druge misije za Statisticku kancelariju Kosova. Okt 7-11, 2002. Svedska statistika. Bhaumik, S., Ira Gang and Myeong-Su Yun. 2006. "Beleska o siromastvu na Kosovu." Zurnal meunarodnog razvoja. 18: 1177-1187. Bhaumik, S., Ira Gang and Myeong-Su Yun. 2005. "Etnicki konflikt i ekonomski dispariteti: Srbi i Albanci na Kosovu." William Davidson Institut, Univerzitet u Micigenu, Radni dokument broj 808 Docquier, F. and A. Marfouk. 2006. "Meunarodne migracije po postignutom obrazovanju (1990-2000)", u: Ozden, C. et M. Schi¤ (eds), Meunarodne migracije, poslat novac i odliv mozgova, Poglavlje 5, Palgrave-Macmillan. Deaton, A. and Zaidi, S. 2002. Uputstva za pravljenje skupova potrosnje za analize materijalnog stanja. IMZS radni clanak 135. Deaton, A. and Dreze, J. 2002. Siromastvo i nejednakost u Indiji: Ponovno ispitivnje. Ekonomski i politicki nedeljnik Septembar 7, 2002 Deaton, A. 2003. Prilagoene indijske procene siromastva za 1999-2000. Ekonomski i politicki nedeljnik Januar 25, 2003 Demery, L. and Groootaert, C. 1993. Ispravke uzorkovane neobjektivnosti u merenjima materijalnog stanja i siromastva u istrazivanju zivotnog standarda Obale Slonovace. Ekonomski pregled svetske banke. Tom 77 br 2: 263-292. Elbers, C., Lanjouw, J., Lanjouw, P.,. 2003. Procene siromastva i nejednakosti na mikro-nivou. Ekonometrija, Tom. 71, br 1 (Januar, 2003), 255-364. El-laithy, Heba, Michael Lokshin i Arup Banerji. 2003. "Siromastvo i ekonomski rast u Egiptu, 1995-2000." Istrazivanje politike radni papir, br. 3068. Svetska banka, Washington D.C. Evropska inicijativa za stabilnost (ESI). 2006 (Septembar). Presek zivotne linije: Migracije, porodice i budue Kosovo, Berlin-Istanbul Gibson, John. 2005. Statisticki alati i metode procene za merenje siromastva zasnovano na istrazivanju preseka domainstva. Prirucnik za statistiku siromastva: Koncepti, metodi i upotreba politike, 128-205 (uzeto sa web-sajta http://unstats.un.org/unsd/methods/poverty/pdf/Chapter-5.pdf na 9/12/2006) Grimm, M. and Gunther, I. 2004. Kako postii pro-siromasan rast u siromasnim ekonomijama: Slucaj Burkine Faso. "Operacionalizacija pro-siromasnog rasta" (uzeto sa web-sajta www.worldbank.org na 9/12/2006). Howes, S. and Lanjouw, J. 1997. Poreenje siromastva i dizajn istrazivanja domainstva. IMZS Radni papir broj 129. IMF, 2007. Aide ­ Mèmoire of the IMF Staff Mission to Kosovo, Februar 19-27, 2007. uzeto sa web-sajta http://www.unmikonline.org/press/reports/am_feb_2007.pdf na 30-6/07. Lanjouw, P., i Kijima, Y. 2003. Siromastvo u Indiji u toku 1990-tih: Regionalna perspektiva. Svetska banka Istrazivanje politike radni papir 3141. Lanjouw, J, i Lanjouw, P. 2001. "Kako uporediti jabuke i narandze: Merenje siromastva zasnovano na razlicitim definicijama potrosnje" Pregled prihoda i blagostanja Serija 47, broj 1, Mart 2001. Lohr, S. 1999. Uzorkovanje ­ Dizajn i analize. Prvo izdanje, Arizona drzavni univerzitet, 0534353614 . Ravallion, M. 1994. "Bolji nacin za postavljanje granica siromastva, " Outreach #15, Mart 1994. Zavod za statistiku Kosova (ZSK). 2005a. Istrazivanje poljoprivrede i domainstva 2005 Serija-Poljoprivredne i statistike sredine, Pristina, Kosovo. Zavod za statistiku Kosova (ZSK) 2005b. Statistike trzista rada 2004. Uzeto sa web-sajta http://www.ks-gov.net/esk/esk/pdf/english/social/labour_mark_stat_04.pdf Zavod za statistiku Kosova (ZSK) 2006. Statistika trzista rada 2005. Uzeto sa web-sajta http://www.ks-gov.net/esk/esk/pdf/english/social/labour_mark_stat_05.pdf Stifell, D. i Christiaensen, L. 2006. Praenje siromastva kroz vreme u odsustvu uporedivih podataka za potrosnju. WPS3810. 82 Tarozzi, A. 2005. Izracunavanje uporedivih statistika iz neuporedivih istrazivanja, sa primenom na siromastvo u Indiji. (uzeto sa web-sajta http://www.econ.duke.edu/ctaroz/TarozziComparability.pdf na 9/12/2006) Svetska banka. 2005a. Kosovo: Procena siromastva (u dva toma). Washington D.C. Izvestaj Br 23390-KOS Svetska banka. 2005b. Siromastvo u istocnoj Evropi i centralno Aziji. Washington D. C. Svetska banka. 2006a. Kosovo: Javna potrosnja i institucionalni pregled. Tom 1. Washington D.C. Svetska banka. 2006b. Kosovo: Javna potrosnja i institucionalni pregled. tom II. Washington D.C. Svetska banka. 2006c. Migracije i poslat novac: Istocna Evropa i bivsi Sovjetski Savez. Ureeno od strane Ali Mansoor and Bryce Quillin. Washington D.C. Svetska banka. 2006d. Ekonomski izgledi 2006: Ekonomske implikacije doznaka i migracija. Washington D.C. 83