Studija izvodljivosti ZA USPOSTAVLJANJE FAKTORING KOMPANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI Studija izvodljivosti - Faktoring SEED HEADQUARTERS Hamdije Kresevljakovica 19/IV 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Southeast Europe Enterprise Development Tel.:(+387 33) 251-555; Fax: (+387-33) 217-762 ALBANIA · BOSNIA AND HERZEGOVINA·FYR MACEDONIA·SERBIA AND MONTENEGRO www.ifc.org/seed Priznanje i zahvalnost: Tokom izrade ove studije zajedno sa svojim konsultantskim timom, SEED je razgovarao sa jednim brojem organizacija i institucija koje su pruzile vazne ulazne podatke neophodne za uoblicavanje faktoring djelatnosti i za analizu razlicitih opcija pravnog statusa faktornig kompanije. Takoder smo intervjuirali i imali smo veoma korisne razgovore sa brojnim predstavnicima komercijalnih banaka, predstavnicima Centralne banke BiH, Federalne agencije za bankarstvo, Agencije za garanciju investicija (IGA) , Udruzenja banak F BiH, Ministarstva financija u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. SEED izrazava svoju zahvalnost za vrijeme, podatke i saradnju koje su ove organizacije i institucije i njihovi predstavnici pruzali tokom faze istrazivanja u izradi ove studije. Posebnu zahvalnost upucujemo nasem timu konsultanata; prof. Milosu Trifkovicu cija ekspertiza i bogato iskustvo u oblasti poslovnog prava su pruzili opseznu analizu BiH pravnog okvira kao i preporuke u pogledu faktoring djelatnosti, i za dodavanje vrijednosti cjelokupnoj studiji tako sto je preuzeo ulogu recenzenta; gospodi Mejri Juzbasic i njenom znacajnom doprinosu za nase bolje razumijevanje bankarstva i potencijalnih pitanja na trzistu sa kojima se suocava faktoring djelatnost u zemlji, g-dinu Mahiru Dzaficu, ciji je doprinos o oporezivanju i racunovodstvenim standardima koji uticu na uspostavljanje i poslovanje potencijalnih faktoring kompanija u Bosni i Hercegovini bio od neprocjenjivog znacaja; i g-dinu Helmutu Parisu, konsultantu sa medunarodnom ekpertizom u faktoring poslovanju. 2 Studija izvodljivosti - Faktoring SADRZAJ 1 UVODNI PODACI................................................................................................ 7 1.1 Opsti podaci o drzavi...........................................................................................7 1.2 Ukratko o bankarskom sektoru i trzisnim potencijalima za faktoring u BiH ..............7 1.3 Ukratko o pravnom ambijentu..............................................................................8 1.4 Ukratko o racunovodstvenom i poreskom ambijentu..............................................9 2 OPSTI PODACI O DRZAVI..............................................................................11 2.1 Politicki profil....................................................................................................11 2.2 Ekonomski profil ...............................................................................................12 3 BANKARSKI SEKTOR I TRZISNI POTENCIJALI ZA FAKTORING U BIH 15 3.1 Bankarski sektor...............................................................................................15 3.2 Supervizija banaka ­ Regulatorna tijela...............................................................16 3.3 Drugi vazni zakoni kojima se regulira bankarski sektor.........................................17 3.4 Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) .................................................18 3.5 Faktoring..........................................................................................................19 3.6 Ekonomski trendovi...........................................................................................20 3.7 Izvoz i MSP......................................................................................................21 3.8 Razvoj MSP .....................................................................................................23 3.9 Pokrice rizika....................................................................................................24 3.10 Potencijalno trziste za domaci faktoring ..............................................................25 3.11 Trziste u drugim zemljama centralne i istocne Evrope ..........................................26 3.12 Preporuke ........................................................................................................31 4 PRAVNA PITANJA............................................................................................32 4.1 Pravni izvori.....................................................................................................32 4.2 Subjekti............................................................................................................33 4.3 Akcionari.........................................................................................................35 4.4 Regulacija nesolventnosti...................................................................................35 4.5 Gradjansko i privredno-pravni okvir....................................................................37 4.6 Kreditiranje i kreditni aranzmani.........................................................................39 4.7 Pravni okvir u oblasti spoljnjotrgovinskog prava...................................................41 4.8 Preporuke ........................................................................................................43 5 RACUNOVODSTVENA I PORESKA PITANJA ............................................44 5.1 Poreski sistem u BiH i faktoring.........................................................................44 5.2 Porez na prihod preduzeca.................................................................................45 5.3 Porez na promet ...............................................................................................49 5.4 Racunovodstveni tretman faktoringa...................................................................51 5.5 Preporuke ........................................................................................................54 6 STRATEGIJA, POSLOVNA POLITIKA I OPSTE PREPORUKE.................56 6.1 Strategija ..........................................................................................................56 6.2 Poslovna politika...............................................................................................56 6.3 Finalna analiza i opste preporuke........................................................................59 3 Studija izvodljivosti - Faktoring SEED HEADQUARTERS Hamdije Kresevljakovica 19/IV 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Southeast Europe Enterprise Development Tel.:(+387 33) 251-555; Fax: (+387-33) 217-762 ALBANIA · BOSNIA AND HERZEGOVINA·FYR MACEDONIA·SERBIA AND MONTENEGRO www.ifc.org/seed Projektni zadatak Studija izvodljivosti: Uspostavljanje faktoring kompanije u Bosni i Hercegovini A. Obim Projekat obuhvata sveobuhvatan pregled okruzenja za uspostavljanje faktoring kompanija u Bosni i Hercegovini. Pored rada na studiji u vezi sa mogucnostima za uspostavljanje faktoring kompanija u Bosni i Hercegovini, konsultant ce razmatrati i mogucnosti za uspostavljanje jedne kompanije koja bi podmirivala potrebe Bosne i Hercegovine i Srbije. Konsultanti na projektu ce istrazivati, analizirati, izvesti zakljucke i dati preporuke koje se, izmedu ostalog, odnose na pravno okruzenje. Konkretno, istrazivat ce se sektor MSP-a, buduci da se vecina mogucnosti za faktoring nalazi bas tu a ne u umirucem sektoru preduzeca u drzavnom/drustvenom vlasnistvu. SEED ce pruziti podrsku konsultantima sa pravnim savjetnicima na terenu i putem predstavljanja vodecim MSP-a u ekonomiju. Obim ce obuhvatiti, ali se nece ogranicavati na sljedece: 1) Opce informacije o Bosni i Hercegovini, posebno ako bi se odnosile na faktoring (koje nece obuhvatiti vise od 1/3 izvjestaja) a) Sazetak pravnog okruzenja b) Sazetak poreznog okruzenja c) Sazetak bankarskog okruzenja d) Pregled bankarskih sistema u BiH i) Da li su banke posebno jake u financiranju izvoza? ii) Zakoni o bankama u BiH (ukljucujuci zahtjeve za kapitalom, proces licenciranja, propise o deviznim sredstvima, druge vazne propise i zahtjeve) e) Ostale relevantne opservacije o BiH kao poslovnom okruzenju* * IFC je ulozio znacajna sredstva u bankarski sektor u BiH. IBRD je okoncao pregovore sa BiH vladom o novom kreditu za poboljsanje poslovnog okruzenja. Druge zasebne informacije mogu biti nedovoljne da bi bile ukljucene u ovaj izvjestaj. 2) Okruzenje za faktoring u BiH a) Opcenito i) Osnovna razmatranja koja se odnose na faktoring u okviru BiH financijskog sistema (ukljucujuci da li se faktoring smatra bankarskim proizvodom, i implikacije) b) Trziste i) Da li postoji potencijalno trziste za izvozni faktoring u BiH ? (1) Izvoz potrosackih roba, sa posebnim fokusom na izvozna MSP-a (destinacijske zemlje, obim izvoza, sadasnji status refinanciranja izvoza, promocija izvoza putem garancija, profil izvoznih kompanija, itd.) 4 Studija izvodljivosti - Faktoring (2) Kako se sada financiraju izvoznici (banke, krediti/zajmovi, subvencionirano kreditiranje za izvoz, itd.)? (3) Kakve su sada garancije za izvoz (osiguravajuce kompanije, "IMPEX" organizacija, itd.)? ii) Da li postoji potencijalno trziste za domaci faktoring u BiH? (1) Kako MSP-a sada financiraju svoja potrazivanja (avansna placanja od kupaca, bankovni krediti, ostalo)? (2) Da li faktoring moze da potisne i zamjeni skupe i tesko dostupne revolving kredite, koji trenutno financiraju ogromnu kolicinu obrtnog kapitala MSP-a? (3) Da li postoje mehanizmi za osiguranje placanja (osiguranje, bankovne garancije, mjenice)? iii) Trziste kupaca: (1) Koja je struktura kupaca za potencijalne proizvode (potrosacka roba): medunarodni lanci v. "mama + tata" prodavnice? (2) Koji su uvjeti placanja za potrosacke robe kod razlicitih grupa kupaca? (a) Kako se naplacuju fakture? (iv) Marketing (1) Kakva je vjerovatnoca da trziste u Bosni i Hercegovini prihvati proizvod "faktoringa"? (2) Kako promovirati proizvod faktoring? (v) Opisati razvoj faktoring trzista u komparativnim zemljama u prve tri godine, i uporediti sa izgledom za BiH. c) Pravna pitanja i) Koji su neophodni pravni zahtjevi da bi faktoring bio u funkciji? Uporediti sa situacijom u BiH ii) Pravni status faktoring kompanija (banke naspram trgovinskih kompanija) iii) Uticaj pravnog statusa (razliciti zahtjevi za kapitalom, licence, zahtjevi za menadzment, propisi o deviznim sredstvima u okviru sektora financijskih usluga, itd.) iv) Da li postoji pravni okvir koji omogucava "faktoring" proizvod? v) Da li postoji pravni okvir koji utice na proizvod "faktoring" (npr. propisi o deviznim sredstvima) vi) Opisati propise o deviznim sredstvima koji uticu na djelatnost faktoringa (vodenje racuna u stranoj valuti, refinanciranje u stranoj valuti, itd.) vii) Kako se mogu dodijeliti (prenositi) potrazivanja? viii) Da li postoje ikakve zabrane za dodjeljivanje (prenosenje) potrazivanje? ix) Kako se mogu naplatiti potrazivanja (opca pravila, pravne procedure, itd.)? x) Druga relevantna pravna pitanja d) Porezna pitanja i) Da li postoji porezni okvir koji utice na faktoring? ii) Kakav je porezni tretman za faktoring u BiH? Kakav je u poredenju sa najboljim praksama? iii) Opisati i analizirati naknade na bazi transakcija i/ili druge naknade iv) Druga relevantna porezna pitanja 5 Studija izvodljivosti - Faktoring e) Racunovodstvena pitanja i) Koji su racunovodstveni propisi primjenljivi za faktoring? Uporediti ih sa medunarodnim racunovodstvenim standardima (IAS) ii) Kakav je racunovodstveni tretman faktora? Uporediti sa IAS iii) Kakav je racunovodstveni tretman klijenta? Uporediti sa IAS iv) Druga relevantna racunovodstvena pitanja. f) Ostala pitanja Ostala relevantna pitanja koja se odnose na okruzenje za faktoring u BiH 3) Sazetak, uporedivanje, analize i preporuke a) Sazetak sadasnje situacije (pravna, porezna, racunovodstvena, trzisna) u BiH naspram situacije u zemljama sa razvijenim faktoring trzistem. Date preporuke bit ce strukturirane na sljedeci nacin: (1) Od neposrednog znacaja (2) Od srednjorocnog znacaja (3) Od dugorocnog znacaja b) Sta je neophodno da se uradi da bi se stvorio faktoring kao financijska mogucnost u BiH? B. Produkti: 1) Periodicni pisani i verbalni azurirani podaci tokom cijelog procesa (putem e-mail, faksa, ili putem telefona); 2) Sazetak preporuka za neophodne pravne promjene; 3) Analiza financijskog sektora, pravnog i regulatornog okruzenja, i potencijalnog trzista za proizvod faktoring u BiH, koja identificira kljucne prepreke za uspostavljanje faktoring kompanije; 4) Financijska prognoza za faktoring kompaniju u BiH; 5) Biznis plan za faktoring kompaniju u BiH; 6) Pisani izvjestaj koji sadrzi informacije prikazane u ovom prijedlogu (na engleskom jeziku); nacrt izvjestaja treba dostaviti u SEED i IFC radi komentara; 7) Sazetak izvjestaja za vladu BiH, prihvatljiv za SEED i IFC, koji daje prikaz nalaza studije, navodi potrebne promjene za regulatorno okruzenje (indicirajuci temelj predlozenih promjena) 8) Jednodnevna radionica u Sarajevu za interesne grupe, ukljucujuci i pripremu materijala. D. Izvjestavanje: Medunarodni konsultant kao i domaci konsultanti u timu dostavljali su svoje izvestaje g-dinu Davorinu Pavelicu, visem analiticaru, i gdi. Azri Delalic, clanu tima za razvoj privatnog sektora (PSD). Takoder su radili i sa svim clanovima tima po potrebi u cilju ispunjenja gore navedenih zadataka. 6 Studija izvodljivosti - Faktoring 1 UVODNI PODACI 1.1 Opsti podaci o drzavi Bosna i Hercegovina (BiH) nalazi se na jugu centralne Evrope, na Balkanskom poluostrvu, sa teritorijom od 51.233 kvadratnih kilometara i 4,2 miliona stanovnika (prema podacima CBBiH). Glavni grad je Sarajevo, sa nekih 387.868 stanovnika. Drugi veci gradovi su: Banja Luka 220.407; Mostar 208.904; Tuzla 118.500; te Bihac, sa 49.544 stanovnika. U Bosni i Hercegovini zive sljedece tri najvece etnicke grupe: Bosnjaci 48,1%, Hrvati sa 14,3%, te Srbi sa 37,1%. Vlada: Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: od Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS), te od Distrikta Brcko. Drzavna struktura u RS i FBiH nije izbalansirana. U RS ne postoje kantoni. BiH je zemlja u fazi poslijeratne tranzicije. Stoga je u Bosni i Hercegovini politicka situacija bitnija za ekonomski progres zemlje nego sto je obicno slucaj u razvijenim trzisnim ekonomijama. Poslijeratnu realnost je predstavljala teritorijalna podjela na tri odvojene oblasti, uz namjeru vodecih lokalnih faktora da ogranice saradnju izmedju tih oblasti na apsolutni minimum. Otvorena podrska za kampanje kojima se propagira podjela se znacajno smanjila. Strukture koje su trenutno na vlasti u Beogradu i Zagrebu imaju drugih prioriteta. Vlade entiteta takodjer imaju drugacije prioritete nego prije par godina. Pridruzivanje Evropskoj uniji je jedan od najvaznijih. Ocite karakteristike ekonomske politike i regulacije su brojne. Najvaznije su: stabilna valuta, MSP kao dominantna vrsta preduzeca, stalan rast direktnog stranog ulaganja, te bankarski sektor kao nosilac razvoja, te liberalizacija trgovine s inostranstvom. 1.2 Ukratko o bankarskom sektoru i trzisnim potencijalima za faktoring u BiH Tokom par prethodnih godina, bankarski sektor u BiH je pokazao znacajan napredak. Njega uglavnom karakteriziraju napori ka restrukturiranju u cilju uvecanja kapitala i njegove adekvatnosti, upravljanja likvidnoscu i neskladom u dospijecu, te u cilju uvodjenja moderne bankarske prakse. To je jedna od rijetkih grana u BiH koja je dozivjela veliki priliv direktnog stranog ulaganja. Proces privatizacije banaka je skoro okoncan, i postoji jos samo par drzavnih banaka koje treba privatizirati. Jedno od najbitnijih unapredjenja je bilo i uvodjenje agencija za superviziju banaka. Te Agencije su osnovane krajem 1996. godine kao neovisne institucije sa zadatkom vrsenja supervizije banaka i izdavanja dozvola za rad bankama, u cilju osiguranja postojanja stabilnog i dobro razvijenog bankarskog sektora. U cilju zastite depozitara u bankama, Agencije su ustanovile brojne standarde za bankarsko poslovanje i vrse pazljivu superviziju banaka, u skladu sa 7 Studija izvodljivosti - Faktoring standardima BIS-a (Banke za medjunarodna poravnanja). Medjutim, ovo ce se i dalje unapredjivati, jer ce uskoro obje Agencije doci pod nadleznost Centralne banke BiH (CBBiH). CBBiH je apoliticna institucija i nadlezna je za monetarnu politiku. Ona ne kreditira vladu, niti daje kredite komercijalnim bankama. Ona posluje kao valutni odbor, te po Daytonskom mirovnom sporazumu, ima dodatni mandat da odrzava vrijednost sluzbene domace valute, KM ili konvertibilne marke. Konsolidacija banaka do koje je doslo donosenjem novog Zakona o bankama kao i drugih bankarskih propisa, takodjer preuzima bitnu ulogu u cjelokupnom razvoju bankarskog sektora. Trenutno u BiH ima 40 banaka, od toga 28 u Federaciji BiH a 12 u Republici Srpskoj (RS). Taj broj je jos uvijek velik, ali u poredjenju sa 54 banke samo u Federaciji u periodu 1998-1999, neizbjezno je da su privatizacija i konsolidacija banaka pokazale znacajno pozitivne rezultate. Otuda je zabiljezen i znacajan porast depozita, obima kreditiranja i profita, ali uprkos tome, obim kapitala u BH bankama je generalno nizak, zbog jos uvijek velikog broja problematicnih kredita, neefikasnog pravosudnog sistema, osobito u smislu naplate potrazivanja, te niskog nivoa prihoda. Iako je kvalitet aktive poboljsan i likvidnost BH banaka ne predstavlja problem, do problema dolazi kad se ti viskovi trebaju uloziti. Posto su upravljanje aktivom naspram pasive te upravljanje rizikom jos uvijek nerazvijeni, ti viskovi se cesto drze kod stranih banaka. Nadalje, nepostojanje dugorocnog finansiranja stvara daljnje probleme u smislu upravljanja aktivom naspram pasive. Iako je bankarski sektor u BiH dozivio znacajnu konsolidaciju i progres, BiH je jos uvijek "prebukirana bankama". Konsolidacija banaka ce se morati nastaviti brzim korakom, osobito zbog vrlo ostre konkurencije i propisa u bankarskom i finansijskom sektoru. 1.3 Ukratko o pravnom ambijentu U BiH ne postoje konkretni zakoni i propisi o faktoringu, ali neophodni pravni okvir postoji. Zakoni i propisi navedeni u donjem tekstu definiraju pravnu osnovu za faktoring kao vid poslovanja: ??Zakonoimovinipravnihlica­ autonomijastranainormeokoliziji ??Zakonoobligacionimodnosima: o Cesija (cl. 436 ­ 445) o Prodaja prava (cl. 454 ­ 551) o Kredit (cl. 556 ­ 557) o Komisioni posao i delkredere funkcija (cl. 771 ­ 789) ??Zakonopreduzecima ??Zakonoregistracijifirmi ??Zakonostecaju ??Zakonolikvidaciji ??Zakonoizvrsnompostupku ??Zakonospoljnotrgovinskojpolitici ??Zakonopoliticidirektnihstranihulaganja ??Zakonoposlovanjustranimvalutama. Zakonom o obligacionim odnosima se sveobuhvatno regulisu opste ugovorno pravo i njegove komercijalne varijacije. Clanovima 436 ­ 445 ovog Zakona daje se okvir za prenos potrazivanja 8 Studija izvodljivosti - Faktoring i za odnos izmedju asignanta, asignata i duznika. Postoji novi nacrt Zakona o obligacijama kojim se ne regulira faktoring, ali koji sadrzi za njega povoljne odredbe. Za registraciju faktoring kompanije se mora uloziti zahtjev kod nadleznog suda, i ona ce biti registrirana kao i bilo koja druga firma u BiH. Ako kompanija planira ici u medjunarodno poslovanje, treba ispuniti odredjene dodatne uslove za registraciju. Faktoring mogu pruzati sljedeca lica: ??banke ??drustvasogranicenomodgovornoscu ??dionickadrustva Ako banka zeli biti akcionar u nekoj faktoring kompaniji, potrebno je prvo da pribavi odobrenje od Agencije za bankarstvo, u slucaju da njena investicija prelazi 5% ukupnog kapitala banke, i/ili ako ukupna neto vrijednost kapitala banke u drugim firmama prelazi 20% vlastitog kapitala banke. U slucaju medjunarodnog faktoringa, na poslovanje ce utjecati vrlo liberalni propisi u razmjeni. Uplate i isplate s inostranstvom moraju obavljati banke. Novi Zakon o stecaju je na snazi od 2003. godine. On se povoljno odnosi prema faktoringu. Naplata potrazivanja od problematicnih klijenata moze biti teska i oduzimati mnogo vremena. Zakoni o registraciji imovine i hipoteka jos uvijek su nerazvijeni, te neregistrirani kolateral na pokretnim stvarima jos uvijek nije operativan. Medjutim, zakoni koji su bitni za poslovanje postoje i sudovi uce da se snalaze sa ovim opstim promjenama. Pravne radnje zapocinju se pri opstinskom sudu. Prinudno izvrsenje nad novcanim sredstvima na bankovnim racunima je posebno regulirano. Prema informacijama iz sudova u Sarajevu, izvrsni postupak traje najvise 10 dana nakon ulaganja zahtjeva za izvrsenjem. Pravnici smatraju izvrsenje na racunima u roku od trideset dana prilicno dobrim rezultatom. Novi Zakon o izvrsnim procedurama ce ubrzati ovaj postupak. 1.4 Ukratko o racunovodstvenom i poreskom ambijentu Dva Entiteta i Distrikt Brcko su neovisni u fiskalnom pogledu. Stoga postoje tri poreska sistema, ali mora se spomenuti da u odnosu na porez na promet proizvoda i usluga medju njima postoji samo par razlika. Zasada se primjenjuje jednofazan porez. Uvodjenje PDV-a se ocekuje 2005. godine. Na faktoring u BiH mogu utjecati sljedeci zakoni i propisi: ??Zakonioporezunaprometproizvodaiusluga ??PravilnikoprimjeniZakonaoporezunaprometproizvodaiusluga ??Zakonioporezunaprihodfirmi ??PravilnikoprimjeniZakonaoporezunaprihodfirmi 9 Studija izvodljivosti - Faktoring U slucaju neplacanja od strane duznika, povjerilac u Federaciji BiH mora uloziti tuzbu na sudu. Potrazivanja za koja nije ulozena sudska tuzba, koja su otpisana, uvecavaju profit koji je podlozan oporezivanju. Ovo nije slucaj u Republici Srpskoj. Porez na prihod je na nivou od 30% u Federaciji BiH, ali se koristi siroki spektar kumulativnog smanjenja oporezivanja. U Republici Srpskoj, taj nivo je samo 10%, ali su i poreske olaksice daleko malobrojnije. Izvozne usluge i kreditne usluge samo za banke su oslobodjene od oporezivanja na promet usluga. Poseban problem lezi u nepostojanju uskladjenosti u oporezivanju usluga medju entitetima. Racunovodstveni standardi su u skladu sa Medjunarodnim racunovodstvenim standardima ­ MRS. Postoje neki dijelovi gdje se od njih vrse odstupanja ili nisu jos uvijek prihvaceni. Najvaznije za faktoring ­ finansijski instrumenti iz Standarda 39: priznavanje i mjerenje, nisu usvojeni, stoga priznavanje i vrednovanje finansijske aktive i pasive u BiH ostaju van domasaja MRS. 10 Studija izvodljivosti - Faktoring 2 OPSTI PODACI O DRZAVI 2.1 Politicki profil Deklaracije nezavisnosti ove i drugih bivsih republika Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavija (Hrvatske i Slovenije) dovele su do rata 1992-95. za teritoriju BiH. 21. novembra 1995. potpisan je Daytonski mirovni sporazum i njega su podrzale zapadne nacije. Tako je ustanovljena stvarna nezavisnost BiH. Civilnom implementacijom Daytonskog sporazuma se rukovodi iz Ureda Visokog predstavnika. Predstavnici medjunarodne zajednice trude se da prenesu vise odgovornosti na centralnu vladu, kao i za uskladjivanje zakona i propisa. Bosna i Hercegovina je suverena demokratska drzava, ustanovljena javnim referendumom i priznata od strane UN-a. Nakon rata 1992-95, Daytonskim sporazumom je ponovo uspostavljena demokratska vlada, a njena teritorija je podijeljena na dva multietnicka entiteta: Federaciju BiH, koja zauzima 51% teritorije zemlje, te Republiku Srpsku sa 49%. Daytonskim sporazumom, BiH je zadrzala svoje medjunarodne granice, ponovno uspostavila zajednicku multietnicku i demokratsku vladu, a njena teritorija se podijelila na dva multietnicka entiteta: Federaciju BiH, sa zajednickom poslijeratnom vecinom bosanskih Hrvata (katolika) i Bosnjaka (muslimana), koja zauzima 51% zemlje, te Republiku Srpsku, sa poslijeratnom vecinom bosanskih Srba (pravoslavaca), koja zauzima 49%. Teritorija Distrikta Brcko je pod upravom drzave BiH kao odvojen Distrikt, prema arbitraznoj odluci Komisije. Federacija je podijeljena na 10 kantona, i svaki ima svoju skupstinu i vladu, sto ima karakteristike federalne drzave u smislu uprave: 1. Unsko-sanski kanton 2. Posavski kanton 3. Tuzlanski kanton 4. Zenicko-dobojski kanton 5. Bosansko-podrinjski kanton 6. Srednjobosanski kanton 7. Hercegovacko-neretvanski kanton 8. Zapadno-hercegovacki kanton 9. Kanton Sarajevo 10. Hercegbosanski kanton Republika Srpska je administrativno podijeljena u pet okruga: 1. Banjalucki okrug 2. Dobojski okrug 3. Bijeljinski okrug 4. Sarajevsko-romanijski okrug 5. Trebinjski okrug Kantoni i okruzi se dalje dijele na opstine. 11 Studija izvodljivosti - Faktoring Po Daytonskom mandatu, Ustav BiH1 zasniva se na centralnoj vladi sa dvodomnim zakonodavnim sistemom, zajednickim predsjednistvom koje se sastoji od po jednog Bosnjaka, Hrvata i Srbina, Vijecem ministara (koje ukljucuje Ministarstvo inostranih poslova, Ministarstvo za ekonomski razvoj i trgovinu s inostranstvom, te Ministarstvo komunikacija i civilnih poslova), Ustavnog suda i Centralne banke. U aprilu 2000. godine, Vijece ministara ustanovilo je tri nova ministarstva: Ministarstvo za evropske integracije, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, te Ministarstvo trezora. Ova drzavna vlada nadlezna je za rukovodjenje inostranom i ekonomskom politikom. Trenutno, pod rukovodjenjem Visokog predstavnika i medjunarodne zajednice, politicke partije pripremaju amandmane na Zakon o Vijecu ministara, tj. na drzavnom nivou ce biti ustanovljena nova ministarstva. Nadalje, Daytonskim sporazumom se svakom entitetu daju ovlasti da drzi vojsku, pod krajnjom kontrolom zajednickog predsjednistva, i ona garantuje slobodu kretanja izmedju entiteta, te prava izbjeglica i raseljenih lica na povratak svojim domovima. Civilnu implementaciju Daytonskog sporazuma nadzire Ured Visokog predstavnika (OHR), na celu sa medjunarodnim zvanicnicima, sa sirokim ovlastima u cilju daljnje integracije zemlje. Opsti mir garantuju trupe koje predvodi NATO. Centralna vlada Federacije i Centralna vlada Republike Srpske su iskljucivo odgovorne za razvoj ekonomske politike i za sve poslove koji nisu izricito dodijeljeni u nadleznost drzave Bosne i Hercegovine. Stvaranje Centralne banke za zemlju u cjelini bio je prvi vazan korak. U drugim ekonomskim oblastima, zemlja je de facto i dalje podijeljena u tri etnicki definisane oblasti. Diskusija o reformi se pojavila u situaciji smanjenih fondova za aktivnosti vezano za BiH. Odnosi izmedju domacih politicara i predstavnika medjunarodne zajednice predstavljaju osjetljivo pitanje. Medjunarodni donatori su znacajno doprinijeli politickim i ekonomskim postignucima prosle godine, takodjer i finansijski. Medjunarodna zajednica stvara propise, institucije i planove podrske svakodnevno. Lokalno drustvo mora ih integrirati u svoju svakodnevicu, inace su oni od ogranicene koristi. Centralna vlada Federacije i centralna vlada Republike Srpske su odgovorne za razvoj ekonomskih politika i svih poslova koji nisu izricito dodijeljeni u nadleznost drzave Bosne i Hercegovine. 2.2 Ekonomski profil Zbog prekida ekonomskog razvoja uzrokovanog ratom, kvalitet statistickih podataka je los. Valuta: 1 Euro = KM 1,95583. BDP per capita 2001: FBiH 2.570 KM; RS 2.176 KM 11. Predsjednistvo Bosne i Hercegovine 2. Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom - Dom naroda 3. Vijece ministara 4. Ustavni sud 12 Studija izvodljivosti - Faktoring Crna i siva ekonomija uprilicno velikom obimu ukljucuju neregistriran uvoz i izvor. BDP 2001: KM 10,2 milijardi (FBiH KM 7,2 milijardi; RS KM 3,0 milijardi) Stope rasta BDP-a su priblizne procjene, koje nemaju dovoljnu statisticku osnovu. Procjena MMF-a za 2001. je 7% za FBiH te 1,9% za RS. Moguce je da su te procjene preoptimisticne, a da isto vazi i za procjene do 2006. godine. U reformskim planovima, stope rasta su 5,1% u 2002 te 6% od 2003. do 2006, dok sa scenarijem status quo one su 4% za 2002 te 3,5% za 2003. do 2006. Osnovni problem ekonomije predstavljaju preduzeca u privrednom sektoru sa velikim opterecenjem dugova i gubitaka u poslovanju. Preliminarne projekcije rasta u proizvodnom sektoru ukazuju na ostre razlike u uspjesnosti u dva entiteta. Privredni proizvod u Federaciji raste, dok je u RS zabiljezio opadanje. Generalno govoreci, industrijska proizvodnja je mnogo ispod prijeratnog obima. Jos jedan indikator jos uvijek izuzetne situacije je vrlo visok stepen nezaposlenosti. U sluzbenim podacima, taj stepen je nekih 40%. Zahvaljujuci valutnom odboru koji primjenjuje fiksan odnos prema euru, inflacija nije veliki problem. S obzirom na ogroman deficit u tekucem racunu (nekih 1 milijardu eura), finansijski problem zemlje je ocigledan. Do sada je bilo dovoljno priliva kapitala, ali to nije bio priliv koji je stvorilo trziste. U poljoprivredi, sumarstvu, rudarstvu, proizvodnim djelatnostima i gradjevinskom sektoru, proizvodnja se samo djelimicno oporavila nakon rata. Dodatna vrijednost koja se stvara u tercijarnom sektoru predstavlja veliki udio u ukupnom BDP-u. Ovaj debalans koci cjelokupni ekonomski progres. U proizvodnom sektoru, preduzeca cesto trpe od nedostatka obrtnog kapitala. Posebno su velika preduzeca iz prethodnog perioda nakupila dugove koje ne mogu servisirati. Mala i srednja preduzeca, te preduzeca koja tek pocinju s radom su suocena s nepovoljnom poslovnom klimom. Slabosti u BH proizvodnom sektoru postaju ocigledne u podacima o razmjeni s inostranstvom. Trgovinski deficit je jos uvijek visi od deficita na tekucem racunu. Na domacem trzistu se cesto ne moze takmiciti s uvozom, posebno ako je uvoz usao u zemlju ilegalnim putem i stoga nije na njega placan porez i carina. Sto se tice stranih trzista, kompanije jos uvijek nemaju dovoljno sredstava da osvajaju udio trzista u inostranstvu. Bankarska djelatnost je dozivjela veliki priliv direktnog stranog investiranja. Sada se veliki dio komercijalnog bankarstva moze smatrati da je na zdravim osnovama. Jos postoje poteskoce kod dugorocnog kreditiranja pod povoljnim uslovima. Trziste za dugorocno kreditiranje se ne moze razviti zbog nepostojanja adekvatne infrastrukture. Zbog instuticionalnih nedostataka, kreditori iamju ogromne poteskoce u povratu potrazivanja u slucaju problematicne otplate. Neefikasan pravosudni sistem je dio tog problema. Direktnim stranim ulaganjem bi se mogla unaprijediti proizvodnja, ali direktna strana ulaganja ne dolaze tek tako onda kada ih zemlja treba. Moraju postojati uslovi za profitabilno poslovanje. U BiH je na drzavnom nivou usvojen zakon o stranim investicijama. Uprkos ogromnim naporima ka reformi i uskladjivanju pravnih struktura, prepreke su jos uvijek visestruke. Zakoni i propisi na drzavnom, entitetskom, kantonalnom i opstinskom nivou su cesto u suprotnosti ili se dupliraju. U Studiji Savjetodavne sluzbe za strana ulaganja (FMRS) zakljucuje se da je postojeci komercijalni, pravni i regulatorni okvir zasnovan na lavirintu formalnih i neformalnih propisa. Nedosljednost i netransparentnost propisa i upravnih procedura otvara mogucnost korupcije i zloupotrebe ovlasti. Efektivnih i neovisnih mehanizama za zalbe nema. Medjunarodna zajednica ulaze mnogo napora na rekonstrukciji energetske mreze i infrastrukture za transport i telekomunikacije, kao preduslov za ekonomski oporavak i progres. 13 Studija izvodljivosti - Faktoring Bez obzira na to, u mnogim segmentima ovih sektora, stepen iskoristenosti i efikasnosti je nizak. Razlog koji stoji iza toga je jos uvijek dominantna podjela zemlje u tri oblasti. Tokom posljednje tri godine ucinjeni su znacajni napori ka liberalizaciji trgovine sa regionom jugoistocne Evrope. Vec postojeci bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini ce se prosirivati. Kad se oni u potpunosti primijene, region jugoistocne Evrope ce postati privlacniji domacim i stranim investitorima. To bi u osnovi trebalo promijeniti ekonomski ambijent. Nije vjerovatno da se dugorocno smanjivanje industrijskog i proizvodnog dijela ekonomije, uz visok stepen nezaposlenosti, mogu protumaciti kao nepostojanje poduzetnickog duha kod ljudi. Otpoceti svoj vlastiti posao, nasamo ili u saradnji s drugima, teska je stvar za nezaposlene ljude svuda u svijetu, a posebno u zemljama tranzicije. Ne postoji samo nedostatak finansijskih sredstava, u pitanju je i nespremnost banaka i drugih finansijskih institucija da finansiraju nova preduzeca. Ovakva situacija ce se znacajno izmijeniti primjenom sljedecih para-bankarskih instrumenata ­ poput faktoringa ­ u korist cjelokupne BH ekonomije. 14 Studija izvodljivosti - Faktoring 3 BANKARSKI SEKTOR I TRZISNI POTENCIJALI ZA FAKTORING U BIH Mejra Juzbasic 3.1 Bankarski sektor U posljednjem periodu, bankarski sektor u BiH se znacajno unaprijedio i karakteriziran je naporima ka povecanju kapitala i njegove adekvatnosti, upravljanju likvidnoscu i neuskladjenosti u dospijecu, na nacin da se obezbijede adekvatni resursi za kreditiranje i povlacenje depozitara, te u cilju vece konkurentnosti. U Federaciji BiH je zabiljezen napredak, dok banke u RS znacajno zaostaju. Iako su ovi ciljevi djelimicno dostignuti, ukupni kapital bankarskog sektora u BiH je jos uvijek nizak, te je sa 31. decembrom 2002. iznosio do KM 1,2 milijarde, gdje je ukupna aktiva iznosila KM 6,3 milijarde. Ovaj trend porasta kapitala nastavice se zbog uslova cenzusa od KM 15 miliona, koji se mora ispuniti do 31. decembra 2002. One banke koje ne budu u stanju ispuniti ovaj uslov za cenzus, morati ce se ili pripojiti drugim bankama ili likvidirati. Medjutim, s obzirom na depresivan ali unapredjujuci ekonomski status, BiH je jos uvijek "prebukirana bankama". Za buduci period ostaju ocekivanja da ce uslov za cenzus rasti, sto ce dalje doprinijeti jacanju bankarskog sektora. Konsolidacija banaka mora nastaviti brzim korakom zbog vrlo ostre konkurencije i propisa u bankarskom i finansijskom sektoru u BiH u cilju ispunjavanja uslova za clanstvo u fondu za osiguranje depozita, te u cilju ispunjavanja uslova za cenzus. Nasuprot bojaznima, samo 3 banke nisu ispunile uslov od 15 miliona: Privredna banka Sarajevo, Central profit banka Sarajevo te Postanska banka BH. PBS i CPB su dobile produzenje roka do 31.12.2003 da ispune ovaj uslov. Sto se tice Postanske banke (100% u drzavnom vlasnistvu), nikakve mjere nisu preduzete, jer banka treba da se privatizira. Trenutno u BiH postoji 40 banaka, od toga 28 u Federaciji BiH a 12 u Republici Srpskoj (RS). Ovaj broj je jos uvijek velik, ali u poredjenju sa 54 banke u Federaciji tokom perioda 1998-1999, konsolidacija i privatizacija banaka pokazale su veoma pozitivne rezultate. Takodjer je zabiljezen i znacajan porast depozita, obima kredita i profita. U decembru 2000. iznos izdatih kredita kod banaka je bio KM 3.787 miliona, od cega je iznos kredita datih preduzecima bio KM 2.670 miliona, a ostatku privatnog sektora KM 1.117 miliona. Kamatna stopa je izmedju 10 ­ 14%, a prosjecna kamatna stopa na kratkorocne kredite je 12,6% dok je na dugorocne kredite ona 10,8%. Prosjecna kamatna stopa na depozite po vidjenju je 1,4%, a na stednju 4,5 %. Privatizacija banaka u Federaciji je skoro okoncana, i postoji jos samo par drzavnih banaka u procesu koje tek treba da se privatiziraju (Union Banka d.d. Sarajevo, Postbank BH ­ Postanska Banka d.d Sarajevo), koje su restruktuirane u razvojnu agenciju (Federalna investiciona banka), ili su pod privremenom upravom (Gospodarska banka d.d. Mostar, Mostarska gospodarska banka d.d. Mostar, Hercegovacka banka d.d. Mostar, Una banka d.d. Bihac). 15 Studija izvodljivosti - Faktoring Sedam banaka je 100% u privatnom vlasnistvu, a jos 10 njih su vecinski vlasnici strani investitori. U Federaciji BiH, broj banaka ce i dalje opadati, jer postoje daljnji planovi za pridruzivanje postojecih banaka, a takodjer i nemogucnost nekih banaka da ispune uslov za cenzus. To ce imati pozitivne posljedice po cjelokupnu ekonomiju, i vodice ka jacanju osnove kapitala kod BH banaka. Strane banke prisutne u Federaciji Bosne i Hercegovine su Raiffeisen, Volksbank, Hypo Alpe Adria Bank, HVB Bank, Unicredito/Zagrebacka Banka (Italy/Croatia), Bosna Bank International, Turkish Ziraat. U Republici Srpskoj, postoje tri banke u vecinskom vlasnistvu stranaca: Balkanska investiciona banka /Ukiobankis (Litvania), Nova banjalucka banka/ Komercijalna banka Beograd, Zepter Commerc banka / Zepter Holding. Iako su banke u Republici Srpskoj vrlo male, sporije se konsoliduju. Vrlo malo novih investicija je uslo na trziste RS. Ukupna aktiva u RS u 2002. je iznosila KM 1,3 milijarde, a jos postoje manjinske dionice u vlasnistvu vlade. Ovaj broj banaka ce takodjer morati da se smanjuje, jer on nece moci da funkcionira na trzistu ove velicine u narednom periodu. 3.2 Supervizija banaka ­ Regulatorna tijela Tokom par prethodnih godina doslo je do znacajnog unapredjenja zabiljezenog u ovoj oblasti. To je bio rezultat osnivanja Federalne agencije za bankarstvo (FBA) i Agencije za bankarstvo Republike Srpske (BA-RS). Ove Agencije osnovane su krajem 1996. godine kao neovisne institucije sa zadatkom vrsenja supervizije nad bankama i izdavanja dozvola za rad bankama, u cilju osiguranja postojanja stabilnog i dobro razvijenog bankarskog sektora. U cilju zastite depozitara banaka, Agencije su ustanovile brojne standarde za bankarsko poslovanje i vrse pazljivu superviziju banaka, u skladu sa standardima BIS-a. Glavne odgovornosti u nadleznosti ovih Agencija su: ??Supervizijabanakadirektnoiindirektno ??Izdavanjedozvolazarad ??Likvidacija Novi Zakon o bankama (Sluzbene novine F BiH 39/98, 32/00, 48/01 i 41/02) sadrzava precizne smjernice za aktivnosti FBA. Ne postoje nikakve vece razlike u Zakonu o bankama Republike Srpske. Po ovom zakonu, banke moraju dobiti dozvolu za rad od Agencije za bankarstvo, i nijedna institucija ne smije primati novcane depozite niti izdavati kredite bez ove dozvole. Medjutim, krediti koje daju mikrokreditne neprofitne organizacije ne podlijezu ovim propisima. Zahtjev za bankarsku dozvolu mora se predati agenciji za bankarstvo upismenoj formi i mora sadrzavati sljedece podatke: ??Ugovoroosnivanjubanke,potpisanodstranesvihosnivaca,nacrtstatutaidrugeakte oudruzivanju ??PodatkeokvalifikacijamaclanovaNadzornogodboraiupravebanke ??Iznosakcionarskogkapitala,ukupno kaoiosnovnikapital 16 Studija izvodljivosti - Faktoring ??Planiprojekcijuposlovanja,teorganizacionusemubanke ??Spisakvlasnika. Agencija mora donijeti rjesenje o izdavanju dozvole u roku od 60 dana nakon primljenog zahtjeva, a onda banka mora da se registrira na sudu u roku od 30 dana od dana izdavanja dozvole za rad. Ako se sudska registracija ne obavi u roku od 90 dana, Agencija moze povuci dozvolu za rad. Nadalje, Agencija izdaje dozvolu za ustanovljavanje bancinih filijala, koje imaju sjediste van Federacije/Republike Srpske, samo ako banka ima dozvolu za rad izdatu od ovlastene institucije za superviziju te strane banke. Filijale stranih banaka takodjer moraju dobiti odobrenje od Agencije. Agencija moze povuci dozvolu za rad ako banka ne ispunjava uslov za cenzus, ako ne prima depozite/ne izdaje kredite duze od 6 mjeseci, ako ne ispunjava uslove za clanstvo u fondu za osiguranje depozita, ili iz drugih razloga navedenih u Zakonu o bankama. Otud su sve banke obavezne kontrolirati i analizirati kvalitet kredita i vjerovatnocu naplate. Agencija poduzima korektivne radnje koje uprava banke nije u stanju da rijesi. 3.3 Drugi vazni zakoni kojima se regulira bankarski sektor 3.3.1 Zakon o platnim transakcijama s inostranstvom (F/X) Ovim zakonom se reguliraju platne transakcije izmedju lica u Federaciji i fizickih i pravnih lica u inostranstvu, trziste platnih transakcija s inostranstvom u Federaciji, poslovi platnih transakcija, kao i odobrenja banaka u ovom procesu. Platne transakcije s inostranstvom se vrse preko banaka, te jedino Ministarstvo finansija Federacije BiH moze odobriti direktno poravnanje domacih firmi s inostranstvom. Svako domace pravno lice obavezno je izvrsiti naplatu novca za izvezenu robu u roku od 90 dana, ako se ugovara placanje u gotovom novcu, ili u roku propisanom uugovoru o kreditu, ako je u pitanju kreditni aranzman. Medjutim, Ministarstvo finansija F BiH moze odobriti naplatu u roku duzem od 90 dana, ako je u ugovoru o kreditu definirano placanje u gotovom novcu ili odgodjeno placanje. Nadalje, firma koja izvozi i uvozi robu na osnovu dugorocnog ugovora o saradnji moze ugovoriti placanje i naplatu sa licem iz inostranstva putem tekuceg racuna poravnanjem potrazivanja i dugovanja. Bilans potrazivanja na tekucem racunu ne smije prelaziti 40% od ukupnog iznosa izvoza za tekucu godinu. Ako do toga dodje, Ministarstvo mora odrediti poravnanje ili naplatu u roku od 90 dana. U slucaju nepostivanja Zakona, predvidjene su odredjene kazne. 3.3.2 Zakon o osiguranju depozita Zakonom o osiguranju depozita regulira se osiguranje depozita fizickih i pravnih lica u domacoj i stranim valutama u bankama koje ispunjavaju uslove za to. Takodjer, Zakonom se regulira ustanovljavanje, status, poslovanje i upravljanje Agencijom za osiguranje depozita u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najvisi iznos depozita koji Agencija osigurava je KM 5.000. 3.3.3 Zakoni i propisi o trzistima kapitala Jedan od ciljeva procesa tranzicije ka trzisnoj ekonomiji je ustanovljenje trzista kapitala. Sljedeci pravni okvir regulira trzista kapitala u F BiH: 17 Studija izvodljivosti - Faktoring ??Zakono vrijednosnimpapirima ??ZakonoKomisijizavrijednosnepapireFBiH ??Zakononotaruvrijednosnihpapira ??Zakonoprivrednimdrustvima. Institucije nadlezne za trzista kapitala u FBiH su Komisija za vrijednosne papire i Notar vrijednosnih papira. Komisija za vrijednosne papire Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine je neovisna institucija ustanovljena 1999. godine u cilju reguliranja, odobravanja i vrsenja supervizije nad izdavanjem i razmjenom vrijednosnih papira u FBiH. Komisija je vrhovno regulatorno tijelo u oblasti trzista kapitala i ima zadatak da ustanovi i razvija infrastrukturu trzista kapitala. Komisija ima pet povjerenika koji vrse duznost na rok od pet godina. Notar vrijednosnih papira Notar vrijednosnih papira vrsi aktivnosti registracije, cuvanja i odrzavanja informacija o vrijednosnim papirima, kao i aktivnosti prijenosa vrijednosnih papira, u skladu sa zakonom kojim se regulira izdavanje i razmjena vrijednosnih papira. 3.3.4 Ostali zakoni Profesionalni procjenitelji i i brokeri nekretninama u BiH jos uvijek ne zadovoljavaju zapadne standarde, a procesne sluzbe ne postoje. Naplata potrazivanja od problematicnih klijenata zna biti teska i dugotrajna. Zakoni o registraciji pokretnina i hipoteka su jos uvijek slabo razvijeni. Zakon o registriranim zalozima je donesen, ali njegova primjena jos nije pocela jer informacioni sistem jos nije gotov. Medjutim, drugi zakoni vazni za bankarski sektor su tu, a sudovi uce da se snalaze sa opstim promjenama. Relevantni zakoni su slje deci: ??Zakonopranjunovca ??Zakonoobligacionimodnosima,kojimseutvrdjujusviuslovizaslobodnurazmjenu roba i usluga. ??Zakononotaruvrijednosnihpapira,kojimsereguliratrzisteakcija. ??Zakonosudskojregistraciji,kojimsereguliraregistracijafirmi. ??Proceduralnizakoni,kojimaseregulirajurazlicitezakonskeprocedure. 3.4 Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) Centralna Banka Bosne i Hercegovine pocela je s radom kao jedinstveni organ koji regulira valutu i monetarnu politiku u zemlji 11. augusta 1997. Ona radi kao valutni odbor i ima dodatni mandat po Daytonskom mirovnom sporazumu da cuva vrijednost sluzbene domace valute (KM, konvertibilna marka). Po smjernicama sacinjenim uz pomoc MMF-a, CBBiH odrzava rezervu likvidnosti u njemackim markama, koja je u odnosu 1 na prema 1 sa KM. S uvodjenjem eura, CBBiH 18 Studija izvodljivosti - Faktoring odrzava rezervu u eurima. CBBiH je obavezna odrzavati rezerve strane valute u omjeru najmanje 1 prema 1 u odnosu na domacu valutu u opticaju. Druge vazne cinjenice u svezi s CBBiH: ??Konvertibilnamarka(KM)jeprvasluzbenavalutanacijelojteritorijiBosnei Hercegovine od izbijanja rata 1992. godine. ??CBBiHkontroliramonetarnupolitikuuzemljiiapoliticnajeinstitucija.Onanedaje kredite vladi, ne izdaje kredite niti garancije, i nije kreditor krajnje instance za bankarski sistem. ??OdukljucenjaDEMujedinstvenuevropskuvalutu,sredstvakojadrziCBBiHsu vezana za EURO. ??KMseslobodnomozemijenjatiubilokojojkomercijalnojbanciuBosniiHercegovini (Euro 1 : KM 1.95583). ??PolikvidacijiZPP-a2,CBBiHpodrzavaiodrzavaplatniisistemporavnanja.Ona takodjer koordinira aktivnosti agencija za bankarstvo BH entiteta koje su nadlezne za izdavanje dozvola i superviziju banaka, kao i Agenciju za osiguranje depozita na drzavnom nivou. 3.5 Faktoring Sluzbeno ne postoji faktoring firma u BiH. Za ovaj vid poslovne aktivnosti potrebni su bolji finansijski informacioni sistemi, kao i jaca zastita povjerilaca. Takodjer, pravnom podrskom i relevantnim zakonima morati ce se obezbijediti okvir za primjenu ovog proizvoda. Medjutim, zbog velikog prisustva stranih banaka na BH trzistu moguce je da se uvede ovakav vid aktivnosti. 3.5.1 Potencijalno trziste za razvoj faktoringa Velika bazna industrija i sposobne firme koje su proizvodile avijaciju i masinske alate, te drugu kompleksnu robu, bili su karakteristika predratnog perioda ranih devedesetih godina. Velika industrija je stvarala otprilike polovinu proizvodnje i radnih mjesta, od energetike i sektora sirovina (drvo i koks, ugalj i boksit), do proizvodnje elektricne i masinske opreme, tekstila, koze i obuce. Gradjevinarstvo i prehrambena industrija su takodjer bili jednako razvijeni. Za razliku od drugih centraliziranih ekonomija, ekonomski sistem bivse Jugoslavije bio je zasnovan na trzisnom socijalizmu, ali se generalno ogranicavala konkurentnost i mobilnost na radnom i finansijskom trzistu. Drzavne banke su bile jedini izvor kapitala, a bankovnim kreditiranjem su se mogla obezbijediti sredstva samo za finansijske investicije. Te banke su bile vlasnistvo velikih drzavnih preduzeca koja su ih i kontrolirala i koristila ih za dobijanje povoljnih uslova finansiranja. 2 ZPP (bivsi Zavod za platni promet) zatvoren je 05.01.2001, kada su banke preuzele domaci platni sistem. Po podacima Federalne agencije za bankarstvo, od tog datuma pa do septembra 2001, banke su obrnule KM 13,5 miliona u platnim transakcijama u ukupnoj vrijednosti od KM 25,7 milijardi. 19 Studija izvodljivosti - Faktoring Rat je unistio veliki dio infrastrukture u zemlji a i ozbiljno je ugrozio njen ekonomski zivot. 1990. godine, BiH je imala BDP od US$ 11 milijardi i dohodak po glavi stanovnika od US$ 2.400. Do 1995, BDP je bio US$ 2 milijarde, dohodak po glavi stanovnika se procjenjivao na US$ 500, a spoljnji dug je iznosio US$ 3 milijarde. Industrijska proizvodnja je opala na 10% svog predratnog nivoa, a nezaposlenost se podigla na 80%. Uz pomoc Svjetske banke, Evropske komisije i drugih donatora, 1995. godine sacinjen je cetvorogodisnji do petogodisnji program obnove u cilju finansiranja rekonstrukcije infrastrukture, socijalnog sektora, poljoprivrede i drugih sektora. Do kraja 2002. godine se ocekivalo da ce putevi, telekomunikacije, voda, struka i obrazovanje biti na ili blizu svog predratnog nivoa. U maju 1998. godine, organi vlasti su otpoceli jedan ambiciozan program ekonomske reforme, koji je podrzan kreditima od Medjunarodne razvojne asocijacije i stand-by sporazumom sa MMF-om. Ciljevi ovog programa su bili da se stvori jedinstvena ekonomska oblast i efikasan bankarski sistem, da se privatiziraju i restrukturiraju preduzeca, da se obavi reforma trzista rada, da se preoblikuje penzioni i zdravstveni sistem, primijeni pojednostavljeni rezim carina i liberalizira trgovinski rezim. Kao pozadina ovih reformi bio je tekuci program makroekonomske stabilizacije zasnovan na aranzmanu valutnog odbora uz striktnu fiskalnu disciplinu. Najvece postignuce tokom prethodnih par godina bilo je potpuno uspostavljanje Centralne banke BiH i pokretanje njene valute ­ konvertibilne marke koja je fiksirana za euro. Ostala postignuca ukljucuju usvojenje liberalnog carinskog tarifnog rezima sirom zemlje i znacajan porast u medjuentitetskoj razmjeni. Nezaposlenost je i dalje velik izazov ekonomskom razvoju. Rekonstrukcijom i oporavkom se dovelo do generalnog unapredjenja u socijalnoj oblasti ­ uz prihod po glavi stanovnika koji se vise nego udvostrucio od kraja rata ­ medjutim, nezaposleni i jos nekoliko ugrozenih grupa ukljucujuci i interno raseljena lica (izbjeglice) nemaju nikakve koristi od ovog jakog poslijeratnog rasta. Ekonomija Bosne i Hercegovine nastavila je da raste relativno brzo, odrazavajuci tekuci oporavak od razarajuceg rata 1992-95. Stvarni BDP, medjutim, jos uvijek je samo polovina onoga predratnoga. Visok stepen rasta iz prethodnih godina odrzan je vanjskom pomocu a ne privatnim ulaganjima, a za nastavak rasta potreban je znacajno ubrzaniji korak strukturalnih reformi. Takodjer je prisutan znacajan debalans izmedju dva teritorijalna entiteta, gdje se BDP u RS ocjenjuje u iznosu od samo 75% od prosjeka u drzavi. 3.6 Ekonomski trendovi3 Zbog prekida socijalnih i ekonomskih trendova koji je uzrokovao rat, kvalitet statistickih podataka je jos uvijek neadekvatan. Jos jedan faktor koji nije statisticki dokumentiran je to da je crna i siva ekonomija prilicno obimna, i ukljucuje i veliki obim neregistriranog uvoza i izvoza te uplate gotovine od emigracije i nasih radnika u inostranstvu. Bruto domaci proizvod (BDP) BiH u 2000. godini iznosio je KM 9,4 milijardi (U Federaciji BiH iznosio je KM 6,7 milijardi, RS KM 2,7 milijardi). BDP po glavi stanovnika u BiH iznosio je 3Podaci CBBiH 20 Studija izvodljivosti - Faktoring KM 2.209 u 2000. godini (F BiH KM 2.392, RS KM 1.861). Ovaj pokazatelj je jos uvijek jako nizak u odnosu na druge evropske zemlje, i pokazuje da je BiH jos uvijek jedna od najsiromasnijih zemalja u regionu. Nominalni BDP BiH u 2001. godini iznosio je KM 10,2 milijardi (F BiH KM 7,2 milijardi, RS KM 3,0 milijardi). BDP po glavi stanovnika F BiH bio je 2.570 KM a u RS 2.055 KM. Inflacija u decembru 2000. godine u Federaciji BiH bila je 4% i opadala je u 2001, a u prvom kvartalu 2002. bila je negativna, dok je u RS bila 0,6%, kao posljedica uspostave valutnog odbora i implementacije stroge monetarne politike. Stoga, ekonomski rast i izvoz su se mogli finansirati samo velikim iznosima inostrane pomoci i kredita. Medjutim, ova vrsta priliva kapitala ce najvjerovatnije opasti u buducemperiodu. U prvom kvartalu 2002, industrijska proizvodnja u Federaciji BiH opala je za 2,3% u poredjenju sa prosjecnom proizvodnjom zabiljezenom u godini 2001, a u odnosu na isti period 2001. ona je visa za 4,8%. Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj zabiljezila je opadajuci trend u 2002, uz pad od 11.5%, u odnosu na prosjecnu proizvodnju iz 2001. godine. U cijeloj godini 2002, industrijska proizvodnja u F BiH uvecana je za 9,2% u odnosu na isti period 2001. U istom periodu, industrijska proizvodnja u RS opala je za 2,5%. U 2002, ukupan indeks maloprodajnih cijena i troskova zivota u Federaciji bio je nizi od cifre zabiljezene u Republici Srpskoj. Maloprodajne cijene u Federaciji u 2002. su opale za 0,2% u odnosu na prosjecne maloprodajne cijene u2001, a u Republici Srpskoj u 2002, ukupne maloprodajne cijene opale su za 1,7% u odnosu na prosjecne maloprodajne cijene za 2001. godinu. U prvom kvartalu 2002, ukupni troskovi zivota u Federaciji BiH popeli su se za 1,1% u odnosu na prosjecne troskove zivota u 2001, dok su se u Republici Srpskoj ukupni troskovi zivota uvecali za 1,9%. U decembru 2002, u BiH je prosjecna bruto plata bila KM 686, a prosjecna neto plata KM 463. U Federaciji, prosjecna bruto plata je bila KM 754, a prosjecna neto plata KM 513. To je predstavljalo uvecanje od 15,6% u odnosu na prosjecne neto plate isplacene u 2001, te uvecanje od 12% u poredjenju s prosjecnim neto platama isplacenim u decembru 2001. U RS u decembru 2001, prosjecna bruto plata je bila KM 542, a prosjecna neto plata KM 356. To predstavlja uvecanje od 15,2% i od 7,2% u odnosu na prosjecne neto plate isplacene u 2001 i u decembru 2001. Stepen nezaposlenosti i u F BiH i u RS je i dalje na zastrasujucih 40%. U skladu sa gore navedenim, matrica rasta ukazuje na to da obnovom vode mala i srednja preduzeca u oblasti usluga i sektorima lake industrije, koji ce vjerovatno biti oni koji ce voditi rast na srednjorocnoj osnovi. 3.7 Izvoz i MSP Jedna od glavnih prepreka odrzivom razvoju je debalans izvoza i uvoza koji prevladava i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Vrijednost uvoza u Federaciju BiH je bila skoro cetiri puta veca od vrijednosti izvoza. Vrijednost uvezene robe je iznosila KM 5.730 miliona, a vrijednost izvezene roble iznosila je ukupno KM 1.524 miliona. Postotak pokrivenosti uvoza izvozom u 2002. godini bio je 26,1%. U Republici Srpskoj, negativni trgovinski bilans u godini 2002. je iznosio KM 1.599 miliona, a postotak pokrivenosti uvoza izvozom je bio 25,9%. 21 Studija izvodljivosti - Faktoring BiH uglavnom izvozi robu u Jugoslaviju, Italiju, Njemacku, Hrvatsku i Svicarsku. Svicarska je jedini trgovinski partner BiH s kojim je ona imala trgovinski visak. Tabela 1. Izvozni trgovinski partneri4 (KM 000) IZVOZ ZEMLJA BIH FBIH RS JUGOSLAVIJA 417.271 139.403 277.868 ITALIJA 246.524 183.575 62.949 HRVATSKA 311.553 261.073 50.480 NJEMACKA 262.360 232.613 29.747 SVICARSKA 229.965 222.808 7.157 SLOVENIJA 174.070 140.307 33.763 AUSTRIJA 83.543 71.815 11.728 FRANCUSKA 41.707 37.468 4.239 SAD 26.590 25.603 987 MAKEDONIJA 19.500 11.679 7.821 TURSKA 12.920 10.477 2.443 MADJARSKA 12.931 8.111 4.820 OSTALI 250.718 179.073 71.645 UKUPNO 2.089.652 1.524.005 565.647 U donjoj tabeli je dat pregled obima izvoza i uvoza finansiranog putem komercijalnih banaka u BiH: (u 000 KM) % finansiranja putem komercijalnih Stavka Carinski podaci Komercijalne banke banaka (1) (2) (3=2/1*100) Izvoz 1.489.620 1.335.090 89,6% Uvoz 5.668.812 4.749.115 83,8% Prema podacima Privredne komore BiH, glavni izvozni5 proizvodi BiH su: sumarstvo i pratece usluge, drvo i drvni proizvodi, namjestaj, bazni metali, tekstil, koza i obuca, te isporuka struje, plina i vode. BiH ima znacajne kapacitete u drvnoj industriji, uglavnom odredjene za izvoznu proizvodnju. Sume i posumljeno zemljiste pokrivaju nekih 53% teritorije BiH. Postoji niz pilanskih kapaciteta za obradu drveta u BiH: otuda se moze obraditi nekih 2.000.000 m3 drveta. Posto finalna obrada drveta jos nije dobro razvijena, znacajan obim se izvozi. 4Centralna banka BiH 5Podaci o obimu izvoza su iz Federalnog zavoda za statistiku Federacije BiH 22 Studija izvodljivosti - Faktoring Postoji mnogo firmi koje se bave proizvodnjom namjestaja, te posto ova proizvodnja prevazilazi potrebe trzista u Bosni i Hercegovini, znacajan dio namjestaja se izvozi, uglavnom u Njemacku, Italiju, Francusku, Englesku, Madjarsku, Slovacku, Jugoslaviju, Hrvatsku, Australiju, SAD, pa i u Aziju. Nekih 90% tekstilnih i koznih proizvoda i obuce se proizvodi za vec poznate strane kupce. Cak iako postoje kapaciteti za proizvodnju pamucnih materijala, takva proizvodnja ne postoji, i oni se uvoze. Medjutim, u Mostaru ima jedna tvornica pamuka koju je otkupio jedan norveski investitor, i otpocinjanje proizvodnje se ocekuje uskoro. Nadalje, poljoprivredni resursi u BiH su bili toliko jako pogodjeni ratom, da je nekih 50% ukupne mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji unisteno. Ta vrsta proizvodnje je prije rata bila jako znacajna, te jos uvijek postoje vrlo znacajni kapaciteti za ovu vrstu proizvodnje. Trenutno se naglasak stavlja na proizvodnju zdrave hrane, bez koristenja pesticida. Mineralna voda iz BiH je vrlo poznata sirom svijeta: Sarajevski kiseljak, Oaza Tesanj, Ilidzanski dijamant, Vitinka Kozluk. Takodjer su tu i vrlo poznata vina: Zilavka i Blatina, a i livanjski i travnicki sir (mljekara Lura u Livnu, te Poljorad Turbe). Drzava BiH daje dotirane kredite u cilju podrske izvozu za ove vrste proizvoda. BiH takodjer izvozi prirodne sastojke za proizvodnju caja i ljekovitih sredstava. 3.8 Razvoj MSP Velik dio naprijed spomenute proizvodnje obavljaju MSP. Buducnost Bosne i Hercegovine uglavnom ovisi od razvja MSP sektora. Mala i srednja preduzeca (MSP) imaju centralnu ulogu u zemljama u razvoju, kako socijalno tako i ekonomski. Njima je tesko boriti se protiv teskog domaceg poslovnog ambijenta i rijetko su u stanju pribaviti finansiranje i druge forme potrebne podrske. Trenutno u BiH povoljna poslovna klima za razvoj MSP ne postoji: ??slabapovezanostsinternacionalnimkompanijama, ??domaca predratna velika preduzeca ne rade; ??nedovoljanpristupfinansiranju, ??nepostojanjetehnoloskograzvoja,itd. 1991. je bilo 17.573 registriranih MSP, dok je u 2001. samo u Federaciji BiH bilo 16.785 registriranih preduzeca. Medjutim, vecina njih su veoma mala preduzeca: ??do9zaposlenih 13.847 ??10-49zaposlenih 2.102 ??50­250zaposlenih 691 Postoji samo 145 firmi sa preko 250 zaposlenih. U Federaciji BiH ima nekih 33.000 vlasnika samostalnih radnji. U cilju razvoja bolje poslovne klime, banke u BiH pokusavaju obezbijediti povoljno finansiranje za MSP i privatni sektor. Na primjer, Federalna investiciona banka (IBF) je u periodu 1998 ­ 2001. dala 959.000 kredita u ukupnom iznosu od KM 219.891 hiljada. Sa 31.12.2001. 3% od cjelokupnog kreditnog portfelja ove banke predstavlja obrtni kapital za MSP, 16% investicioni kapital za MSP, 7% izvozno finansiranje, 8% kratkorocni krediti, te 5% poljoprivredno finansiranje. Prema granama 23 Studija izvodljivosti - Faktoring industrije, 25% je dato u energetski sektor, 12% u gradjevinsku industriju, 6% u trgovinski sektor, a 3% u drvnu industriju. IBF takodjer nudi povoljne uslove za finansiranje izvoza: ??otplatniperiod - do 12 mjeseci ??modalitetotplate­ponaplatirevolving ??kamatna stopa­ EURIBORzabanke/EURIBOR+3%zafirme Nadalje, IBF ima program za finansiranje poljoprivrede uz sljedece uslove: ??otplatniperiod:od18mjesecido7godina ??6-mjesecnigrejsperiod ??4%kamatnastopazabanke ??8%kamatnastopazakrajnjekorisnike. Uobicajeni uslovi IBFa za finansiranje proizvodnih programa u MSP su: ??24mjesecazafinansiranjeobrtnogkapitala ??36mjesecizafinansiranjeopreme ??48mjesecizafinansiranje kupovineposlovnogprostora ??grejsperiodje6mjeseci ??kamatna stopa je EURIBOR za banke / EURIBOR +4% za firme. Nadalje, za niskorizicne klijent IBF nudi kredite u iznosu od KM 2 mil. (1 ­ 5-godisnja otplata) uz kamatnu stopu od EURIBOR+2%. Ostale banke takodjer podrzavaju MSP tako sto im nude fleksibilne otplatne planove u skladu s prilivom gotovine i promjenjive kamatne stope, te nude proizvode poput dokumentarne naplate, akreditiva, garancija, itd. Medjunarodna zajednica u BiH takodjer daje velik doprinos u jacanju MSP. Svjetska banka, IFC, MIGA, te globalna zajednica male privrede radi na stvaranju novih i boljih programa za podrsku MSP. 3.9 Pokrice rizika Nekoliko agencija nudi polise osiguranja za pokrice kreditnog i investicionog rizika. 3.9.1 MIGA(Multilateralna agencija za garancije po investicijama) Ustanovljena je 1988. u cilju podsticanja direktnog inostranog ulaganja od strane privatnih lica u zemljama u razvoju ­ daje garancije do US$ 50 miliona za rizik od ogranicenja novcanih transfera, rata i gradjanskih nemira, eksproprijacije i krsenja ugovora u zemlji-domacinu. Ona takodjer obezbjedjuje marketinske usluge vladi zemlje domacina u smislu jacanja njene sposobnosti za privlacenje stranih investicija. MIGA daje dugorocno osiguranje za politicki rizik odgovarajucim investitorima za odgovarajuce investsicije u BiH. Ucesce MIGA-e u projektu usadjuje povjerenje da ce se prava investitora postivati. 3.9.2 IGA (Agencija za garancije po investicijama) Garancije do nekih US $ 1,7 miliona stranim kompanijama koje daju kredite proizvodnim firmama u Bosni i Hercegovini. Njen fond za specijalni rizik pri Svjetskoj banci pruza garancije kod ogranicenja novcanih transfera, eksproprijacije, uvoznih i izvoznih restrikcija, te gradjanskih nemira. 24 Studija izvodljivosti - Faktoring 3.9.3 BH sredstva podrske za izvozna preduzeca (BEEF) Osnovni ciljevi BEEF-a su: ??Obezbjedjujeobrtnikapitalfirmamasposobnimzaispunjavanjeizvoznihnarudzbi. ??PodrzavasamoodrziviekonomskirastprosirujuciizvozneaktivnostiuBiH,stodovodi do medjunarodne razmjene i ubrzava ekonomski rast. ??Podrzavarazvojprivatnogsektora,jerBHfirmemorajubitiuprivatnomvlasnistvuiliu inicijalnoj fazi privatizacije da bi se mogle prijaviti za sredstva kod BEEF-a ??DistribuirainformacijeoBHbankamastranimbankama. ??PodrzavakvalitetnebankeisuocavasesanestasicomfinansiranjauBHbankarskom sektoru. ??RazdjeljujesredstvaSvjetskebankeputemstranihidomacihbanakauciljukreditiranja izvoznika. Sredstva Svjetske banke su polozena u BH bankama putem IGA-e. ??Jaca odnoseizmedjuBHistranihbanakanaosnovupodjelerizikasastranim bankama. ??UmanjujetroskovefinansiranjakodBHfirmi. 3.9.4 OPIC (Americka korporacija za privatna ulaganja u inostranstvu) Daje osiguranje investitorima za politicki rizik, eksproprijaciju sredstava, stetu nastalu od politickog nasilja i konvertibilnosti valute, kao i pokrice osiguranjem za odredjene ugovorne, izvozne, licencne i lizing transakcije. 3.9.5 CEBiH (Izvozni centar za unapredjenje izvoza i stranih ulaganja) Osnivac drustva je Privredna komora BiH i "Publikum" doo Sarajevo. Drustvo s ogranicenom odgovornoscu za unapredjenje izvoza i stranih ulaganja osnovano je 1993. godine. Aktivnosti CEBIHa se fokusiraju na unapredjenje izvoza u BH ekonomiji, jacanje i ustanovljavanje trgovinskih odnosa i promoviranje stranih ulaganja u razlicitim privrednim djelatonstima. Uz ove aktivnosti, CEBIH primarno radi na povezivanju BH ekonomije i BH firmi sa inostranim ekonomijama, osiguravanjem stalnog protoka trzista, komercijalnih, tehnickih, naucnih i drugih informacija. 3.9.6 Agencija za promociju stranih ulaganja u BiH (FIPA) Vladina agencija osnovana u BiH 1999. godine, koja postupa u sklopu Vijeca ministara (FIPA). Osnovni zadaci FIPAe su pruzanje usluga postojecim i potencijalnim investitorima, privlacenje novih ulaganja, promoviranje imidza zemlje, te unapredjenje poslovne klime u BiH. Kljucne usluge koje FIPA nudi su: ??Opstapromocijainvesticija, ??Posredovanjeizmedjudomacihvlastiiprivrede, ??Investicioneusluge, ??Pomocuodabirunajadekvatnijeformeinvestiranjakodotvaranjazajednickih investicija, ??Pomocuodabirukompanijauprocesuprivatizacije, ??Pruzanjedetaljnihinformacijaoprojektimainvestiranjauinfrastrukturu,tezakonima, propisima, porezima i drugim davanjima. 3.10 Potencijalno trziste za domaci faktoring Kako je vec napomenuto u gornjem tekstu, postoji veliki broj nerazvijenih MSP u BiH. Obicno su to MSP sa najvise 9 uposlenih. Stoga, zbog ostre konkurencije, vrlo se rijetko dobija placanje 25 Studija izvodljivosti - Faktoring unaprijed od kupaca. Obicno MSP finansiraju svoja potrazivanja putem banaka, pribavljanjem skupih kratkorocnih kredita za obrtni kapital, uz maksimalan period otplate od godinu dana, te kamatnom stopom od 10-12%. Kako pokazuje poslovna praksa, kupci obicno izmiruju svoja dugovanja u roku od 30-150 dana, osim kod par vrsta potrosacke robe, poput alkoholnih pica, gdje se obavljaju placanja unaprijed ili gotovinska placanja. Medjunarodni i domaci maloprodajni lanci poput Mercatora Slovenija, Interexa Francuska, Robot Commerca Hrvatska-BiH, VF Komerca BiH, vrse placanja dobavljacima "s markom" u roku od 45 dana. Za razliku od toga, placanja malim dobavljacima (MSP) se vrse u roku od 120 do 150 dana. Stavise, neke od ovih faktura se izmiruju kompenzacijom. U slucaju odlozenog placanja, naplata se osigurava mjenicom, bankovnom garancijom ili akreditivom, koji su skupi (nekih 2,8% od prodatog iznosa), i iz tog razloga se vrlo rijetko praktikuju. Zbog monopola koji drze neki od kupaca, te zbog ostre konkurencije izmedju prodavaca, ti instrumenti obezbje djenja se cesto ne izvrsavaju. Pozivom na mjenicu, bankovni racun kupca moze se blokirati dok se placanje ne izvrsi. Medjutim, to obicno ne biva uspjesno posto kupci imaju nekoliko racuna kod razlicitih banaka. Kupce se moze tuziti i na sudu, medjutim sudske procedure u BiH traju vrlo dugo. 3.11 Trziste u drugim zemljama centralne i istocne Evrope Strukturne izmjene u BH ekonomiji koje se fokusiraju na razvoj malih i srednjih preduzeca (MSP) nude stratesku mogucnost za faktoring kompaniju, gdje bi tradicionalne banke izgledalo da: ??precjenjujunivorizikate ??podcjenjujumogucnostiiprilike ??faktoringfirme. Osobito mali i mikro klijenti imaju vrlo ogranicene mogucnosti finansiranja a njihova stalna potreba za kratkorocnim finansiranjem je velika mogucnost u smislu faktoringa. Kod takvih klijenata, faktoringom se pruza jasna konkurentna prednost u odnosu na tradicionalno bankovno kreditiranje, jer je faktor u stanju uvidjeti profitabilnu mogucnost tamo gdje bankar moze vidjeti samo rizik. Razvoj faktoring kompanija u zemljama centralne i istocne Evrope tokom i nakon perioda ekonomske transformacije je jasna potvrda gore navedene izjave. Kao primjer cemo navesti razvoj faktoring kompanija u ??CeskojRepublici ??Madjarskoj ??Poljskoji ??Sloveniji. Kod razmatranja cifara koje se odnose na faktoring, moraju se uzeti u obzir razlicite velicine zemalja (npr. Poljska ima 38,5 miliona stanovnika, a Slovenija manje od 2 miliona stanovnika), kao i razlike u strukturama njihovih ekonomija i razliciti resursi koje one posjeduju. 26 Studija izvodljivosti - Faktoring 3.11.1 Ceska Republika Prva faktoring kompanija u bivsim zemljama istocnog socijalizma -"Transfinance a.s.", Prag ­ osnovana je 1991. godine kao zajednicka investicija sa stranim ulaganjem. Akcionari su bile dvije faktoring kompanije (Factofrance Heller i Intermarket Factoring AG), dvije banke (Bayrische Hypothekenbank i Zivnostenska Banka), te Transakta. Transakta ­ ceska organizacija za trgovinsku razmjenu s inostranstvom ­ vec je bila ustanovila ranih osamdesetih odjel za faktoring i posredovanje (postupanje u ime ceskih izvoznika kao posrednik). Transfinance a.s. preuzeo je poslovne aktivnosti Transakte i razvio ih do medjunarodnih faktoring standarda. Obim faktoringa je prikazan u donjim tabelama (otkupljena potrazivanja): Transfinance u mil USD 350 300 250 200 Total 150 Domestic 100 50 0 91 92 93 94 95 96 Transfinance u mild CZK 9 8 7 6 5 Total 4 3 2 1 0 91 92 93 94 95 96 Danas u Ceskoj ima pet faktoring kompanija koje svoje usluge nude tamosnjim MSP. One biljeze obim otkupljenih potrazivanja u iznosu od EUR 1.230 mlrd za godinu 2001, te povecanje na EUR 1.690 mlrd za godinu 2002. Sve ostale faktoring kompanije osnovane u zemljama centralne i istocne Evrope u posljednjih 12 godina otpocele su poslovanje od nule. Da bi mogle obavljati medjunarodno poslovanje, sve faktoring kompanije su usle u jedan od postojecih faktoring lanaca: ??Factors Chain International,Amsterdamili ??InternationalFactorsGroup,Brisel. To se preporucuje i eventualno osnovanim faktoring kompanijama u BiH. 27 Studija izvodljivosti - Faktoring 3.11.2 Madjarska Magyar Factor Rt., Budimpesta, Madjarska, osnovana je 1992. kao zajednicka investicija izmedju Magyar Hitel Bank Rt. i Intermarket Factoring AG. Bili su akcionari svaki sa po 50%. Poslovne aktivnosti otpocele su u drugoj polovici 1992, na pocetku se fokusirajuci na izvozni faktoring uz koristenje dvofaktornog sistema FCI. Obim faktoringa je prikazan dole (otkupljena potrazivanja): Magyar Factor u mil. USD 40 35 30 25 Total 20 Domestic 15 10 5 0 92 93 94 95 96 97 Magyar Factor u mlrd. HUF 40 35 30 25 20 Total 15 10 5 0 92 93 94 95 96 97 Danas u Madjarskoj ima 11 faktoring kompanija koje svoje usluge nude tamosnjim MSP. One biljeze obim otkupljenih potrazivanja u iznosu od EUR 550 miliona za godinu 2001, te povecanje na EUR 557 miliona za godinu 2002. Mora se naglasiti da najvece cetiri od njih pokrivaju 86% posto trzista, dok su ostale faktoring firme u privatnom vlasnistvu za posebne svrhe. 28 Studija izvodljivosti - Faktoring 3.11.3 Slovenija LB Factors d.d., Ljubljana, Slovenija, osnovana je kao firma sa zajednickim ulaganjem 1994. godine. Akcionari su bili Ljubljanska Banka d.d., Ljubljana, 30%, IFC- Medjunarodna finansijska korporacija, Washington D.C., 20% te Intermarket Factoring AG, Vienna, 50%. Firma je pocela s poslovnim aktivnostima u drugoj polovici 1994. godine, s fokusom na izvozni faktoring. U tabeli dole se vidi godisnji otkup potrazivanja: LB Factors d.d. u mil. USD 30 25 20 Total 15 Domestic 10 5 0 93 94 95 96 97 98 99 LB Factors u mlrd. SIT 4500 4000 3500 3000 2500 Total 2000 1500 1000 500 0 93 94 95 96 97 98 99 Danas u Sloveniji imaju tri faktoring kompanije koje svoje usluge nude tamosnjim MSP. One biljeze obim otkupljenih potrazivanja u iznosu od EUR 115 mil. za godinu 2001, te povecanje na EUR 130 mil. za godinu 2002. 29 Studija izvodljivosti - Faktoring 3.11.4 Poljska Polfactor S.A., Varsava, Poljska, osnovana je kao firma sa zajednickim ulaganjem 1995. godine. Akcionari, svaki sa po 50%, su BRE Banks S.A., Varsava, te Intermarket Factoring AG. Polfactor S.A. poceo je s poslovnim aktivnostima na razlicit nacin od ostalih faktora, fokusirajuci se na domace trziste. Obim faktoringa se vidi u donjoj tabeli (otkupljena potrazivanja): Polfactor S.A. u mil. USD 180 160 140 120 100 Total 80 Domestic 60 40 20 0 94 95 96 97 98 99 Polfactor u mil. PLN 800 700 600 500 400 Total 300 200 100 0 94 95 96 97 98 99 Danas u Poljskoj ima 6 faktoring kompanija koje svoje usluge nude tamosnjim MSP. One biljeze obim otkupljenih potrazivanja u iznosu od EUR 3.330 mlrd za godinu 2001, te obim od EUR 3.249 mlrd za godinu 2002. 30 Studija izvodljivosti - Faktoring 3.12 Preporuke ??ZaosnivanjefaktoringkompanijeprvosemoradobitiodobrenjeodMinistarstva finansija ili drugog nadleznog organa. ??Faktoringkompanijatrebalabiseosnovatikaodrustvosazajednickimulaganjem izmedju domace banke i Intermarket Factoring AG, i mozda IFC-a u pocetku (domaca banka 25%, Intermarket Factoring AG 55%, te IFC 20%). ??PostoZakonobankamaogranicavainvestiranjebanakaudrugefirme,morase prethodno dobiti odobrenje od Agencije za bankarstvo kojim se dozvoljava investiranje u iznosu vecem od 5% od bancinog osnovnog kapitala. Napomena: Banke ne bi imale interesa da investiraju jer bi povrat na ulaganje bio vrlo mali. Odobrenje od Agencije za bankarstvo bi trebalo biti barem za 25% investiranja u faktoring kompaniju. Drugo rjesenje bi bilo napraviti izmjene i dopune Zakona o bankama u tom smislu. ??Faktoringkompanijapocinjesaizvoznimfaktoringom,izkograzlogaceonasaciniti bazu podataka o svojim izvoznim klijentima. ??Sasvakimklijentomceseposticisporazumnanacindacesesvatrenutnaibuduca potrazivanja od pojedinog duznika ili svih duznika u toj zemlji faktorirati od strane ustanovljene faktoring kompanije. U slucaju faktoringa u zemlji, posto postoji veci rizik, potrazivanja ce se cedirati na faktora zavisno od slucaja, te ce se primijeniti politika zalbenog postupka u faktoringu. ??Kamatnestopecebitikonkurentnesabankovnimkamatnimstopama. ??Provizijazafaktoringcesekretatiizmedju0,05%i0,1%dnevnoiobracunavacesena 100% vrijednosti potrazivanja. ??UplaceniudiokapitalaiznosicedoKM4.000.000,00uciljupostajanjaclanicomlanca Factors Chain International te u cilju minimiziranja rizika kod izvoznog faktoringa koji bi onda ostao na uvoznom faktoru. ??Dionicebisetrebaleizdavatizauplacenugotovinu.Dionicarimorajuimatifinansijske resurse za finansiranje upisanog kapitala. ??Faktoringkompanijanesmijeizdavatigarancijenikakvevrste. ??Faktoringkompanijanesmijeotkupljivatipotrazivanjakojanisupropracenapropisnim fakturama i drugom dokumentacijom kojom se dokazuje da su ta potrazivanja proizasla iz prodaje odredjenih roba i usluga. ??Uciljuosiguranjakontinuiranogispunjavanjagorenavedenihuslova,sviprenosi dionica, te izmjene i dopune statuta zavisice od odobrenja kontrolnih organa. 31 Studija izvodljivosti - Faktoring 4 PRAVNA PITANJA Prof. Milos Trifkovic 4.1 Pravni izvori Faktoring industrija u BiH ne postoji. Stoga ne postoje konkretni zakoni i propisi. Zbog toga je siri uvid u pravne izvore i opsti pravni okvir neophodan. 4.1.1 Medjunarodni izvori Medjunarodni izvori prava za faktoring nisu sistematski ukljuceni u medjunarodno privredno pravo BiH. BiH nije drzava-clanica Medjunarodne konvencije o faktoringu, potpisane u Otavi 28. Maja 1988. Godine). Od autonomnih zakona u polju medjunarodnog privrednog prava, dva su osobito vazna: Pravilnik o Medjunarodnom udruzenju za faktoring, te Pravnilnik o Medjunarodnom faktoring lancu. Ostali izvori medjunarodnog privrednog prava su prisutni iz drugih ugovora i transakcija. 4.1.2 Domaci izvori U BiH ne postoji konkretan zakon o faktoringu. To ne znaci da pravni okvir ne postoji. Zakoni navedeni i analizirani u donjem tekstu odredjuju pravni prostor u okviru koga subjekt faktoringa moze uspjesno poslovati: ??Zakonoimovinipravnihlica(1984/1992,Sl.l.RBH2/92),cl.18­ autonomijastranai cl. 20: norme u slucaju kolizije; ??Zakonoobligacionimodnosima(udaljemtekstu:ZOO)iz1969.(Sl.l.RBiH1992.i 29/03), a osobito ??cesija(cl.436 ­ 445), ??prodaja,ukljucujuciprodajuprava(cl.454 ­ 551), ??krediti(cl.557 ­ 556), ??komisioniposaoidelkrederekomision(cl.771 ­ 789), ??kreditiranje(cl.1065 ­ 1068); ??PostojinovinacrtZOOod16.06.03.kojijetakodjerpovoljanzafaktoring. ??Zakonoprivrednimdrustvima,Sl.n.FBiH23/99,29/03); ??Zakonobankama,Sl.n.FBiH39/98,14/02).Nemanistauzakonuobankamastobi zabranjivalo faktoring kao posebnu granu aktivnosti; ??Zakonoregistracijipreduzeca(Sl.n.FBiH4/2000;UredbauSl.n.12/00i23/00 ­ CRA); ??ZakonoCentralnojbanci(Sl.gl.BiH1/97); ??Zakonostecaju(Sl.n.FBiH29/03;udaljemtekstu - ZOS);ovajnovizakonodavniakt pruza dobre prilike za faktoring; ??Zakonolikvidaciji(Sl.n.FBiH29/03) ??Inostranitrgovinskizakoniipropisikojisuvrlostabilni ??Ostaliopstiakti 32 Studija izvodljivosti - Faktoring Ne postoji nikakav konkretanpropis za "finansijsku organizaciju" koji bi mogao ukljucivati subjekte faktoringa. Clanom 21, paragrafom 3, Propisa o registraciji privrednih subjekata kao "finansijske organizacije" smatra samo depozitne subjekte. 4.2 Subjekti 4.2.1 Vrste Potencijalni subjekti faktoringa mogu biti registrirani u bilo kom od dva BH entiteta. Najpogodniji subjekti su sljedeci: Banke predstavljaju mogucu formu po zakonskom statusu na samom pocetku ove grane poslovanja. Ne postoje nikakve sistemske prepreke u zakonu o bankama za obavljanje faktoring djelatnosti. Problem jest u razlicitoj poslovnoj filozofiji: banke su orijentirane ka korisnicima kredita, a faktoring kompanije i ka korisnicima kredita i ka njihovim klijentima. Banka kao osnivac faktoring kompanije ima odredjena ogranicenja. Zakonom o bankama ogranicava se investiranje banaka u druge firme, ukljucujuci i faktoring firme. Udjel banke u finansijskim organizacijama je ogranicen na 50%, a na 25% u nefinansijskima. Stoga bi posebnim zakonom o faktoringu trebalo izricito proglasiti faktoring kompanije finansijskim organizacijama. Iako banke u BiH imaju dovoljno kapitala, ne bi bilo mudro dozvoliti im da imaju 50% udjela u kapitalu faktoring kompanija. Drustva s ogranicenom odgovornoscu (cl. 309 ­ 374 Zakona o privrednim drustvima) su najvjerovatnija vrsta subjekata na pocetku faktoringa kao grane poslovanja. Razlozi su sljedeci: minimalni iznos osnovnog kapitala 10.000 KM, brzo se uspostavljaju, bez posebne su drzavne kontrole, s jednostavnim rukovodstvom, relativno jeftinim knjigovodstvom i finansijskom kontrolom, mogucnoscu odrzavanja u formi zatvorene korporacije, relativno jednostavnom likvidacijom. Konkretnim zakonom o faktoringu bi se trebao podici inicijalni cenzus od 10. 000 KM na visi nivo, u skladu s procjenama potreba u ovoj grani poslovanja. Dionicka drustva (cl. 107 ­ 308, Zakon o privrednim drustvima) mogle bi biti odgovarajuca forma za faktoring firmu u kasnijoj fazi. Razlozi su sljedeci: minimalni cenzus od 50.000 KM, relativno duga procedura uspostavljanja i unosenja u sudski registar, dvije drzavne upravne agencije ukljucene u proces odobravanja dionica i registracije akcionara, komplicirana interna struktura, skupa finansijska revizija, nerazvijena berza akcija, dug proces likvidacije. Vazno je naglasiti da amandmani iz 2003. na Zakon o privrednim drustvima imaju znacajno unaprijedjenu transparentnost u poslovnim odnosima medju firmama. Izmjene u registraciji, memorandumima, pripajanjima i raspadima pomoci ce faktoru da na mnogo laksi nacini procijeni rizik. 4.2.2 Poslovna djelatnost Po cl. 39. Zakona o bankama, banke mogu obavljati sljedece djelatnosti relevantne za faktoring: 33 Studija izvodljivosti - Faktoring Funkcija finansiranja: kreditiranje Usluge finansijskog upravljanja: knjizenje, naplata potrazivanja; Zastita od krsenja ugovora od strane duznika: obezbjedjenje svih vrsta finansijskih garancija, ukljucujuci i del credere zastitu od krsenja odredbi ugovora. Ako je faktoring osnovna djelatnost banke ili kompanije, gore navedene osnovne funkcije mogu se obavljati u okviru postojeceg pravnog sistema. U smislu registracije funkcije finansiranja, pogledati naredne brojeve u Standardnoj klasifikaciji djelatnosti u FbiH (Sl.n. FBiH 28/98), koje pocinju sa: "J": 66.2 "Ostali poslovi finansijskog posredovanja", osim onih koje obavljaju banke; 65.2265.2220: "Ostali poslovi kreditiranja regulirani posebnim aktima"; 65.2365.230: "Ostali poslovi finansijskog posredovanja koji nisu spomenuti drugdje". Pored toga, za medjunarodni faktoring je potrebna posebna registracija za trgovinu s inostranstvom. U sudskom registru se moraju deponovati potpisi lica ovlastenih da predstavljaju firmu u poslovanju sa inostranim partnerima. 4.2.3 Uslovi za registraciju: Faktoring kompanija mora biti sudski registrovana u entitetima, uz objavljivanje u odgovarajucem sluzbenom listu (cl. 55 CRA). Kod domaceg faktoringa nema nikakvih posebnih propisa. Faktoring kompanija se registruje kao i bilo koja druga firma u BiH. Ako faktoring kompanija treba da se angazira u razmjeni s inostranstvom, postoje dodatni uslovi za registraciju. Takva kompanija mora ispunjavati interne i eksterne uslove. Interni uslovi su odredjeni podzakonskim aktima same kompanije, u kojima se mora: ??Izricitonavestirazmjenasinostranstvomkaojednaoddjelatnosti, ??Navestiposloveidjelatnostiurazmjenisinostranstvom, ??Navestisluzbenepozicijekojesuodredjenezarazmjenusinostranstvom, ??Navestiuslovekojemorajuispunjavatiuposleniciuspoljnjojtrgovini. ??Eksterniuslovikojisetrebajuispunititokomregistracije: ??Navedenipodzakonskiaktimorajusedeponovatinaregistarkodsuda,kaoi ??Sluzbenoovjerenipotpisilicakojaimajuovlastdapredstavljajukompanijuurazmjenis inostranstvom. Ostale potrebne registracije: ??Entitetskizavodzastatistiku; ??Poreski registar; ??Carina,posebnoakofaktorobavljamarketinskefunkcijeiliakoukupoprodajnom ugovoru postoji klauzula rezervacije vlasnistva; ??Agencijezabankarstvoentitetadrzeregistrebanaka(cl.16.Zakonaobankama); ??Centralnabanka,akoceonapreuzetisupervizijunaddjelatnoscufaktoringa, Uprkos brojnim registracijama, centralni registar kompanija i drugih privrednih subjekata ne postoji niti na entitetskom niti na drzavnom nivou. Neki pripremni radovi na uvodjenju centralnog registra su u toku. 34 Studija izvodljivosti - Faktoring 4.3 Akcionari Ne postoje nikakvi posebni uslovi za akcionare u faktoring kompanijama. Opsti uslovi i ogranicenja koji se odnose na pozicije akcionara se primjenjuju u faktoringu na sljedeci nacin: ??Razlikeizmedjupozicijaakcionaraufirmamasogranicenomodgovornoscu(d.o.o.)te dionicarskim drustvima (d.d.) postoje, ali ne u smislu odgovornosti za postupanje drustva; ??Clanom6.Zakonaoprivrednimdrustvimapredvidjajusecetirislucajaukojimasu akcionari solidarno odgovorni za obaveze i dugovanja drustva: o Ako akcionar koristi sredstva drustva u svoje privatne svrhe koje se razlikuju od ciljeva drugih akcionara; o Upravlja sredstvima drustva kao da su ona njegovo vlasnistvo; o Koristi drustvo kao sredstvo prijevare ili u cilju nanosenja stete svojim licnim povjeriocima; o Utice na drustvo u smislu umanjivanja kapitala u korist trecih lica, ili preuzimanja obaveza koje drustvo nije u stanju ispuniti. Povezana drustva (Zakon o privrednim drustvima, cl. 45 -50) su dva pravno neovisna subjekta medjusobno povezana kapitalom i menadzmentom. Njihovi odnosi moraju se regulirati ugovorom. Iako pravna definicija nije precizna, namjera ovog zakona je jasna: "ugovor" mora biti ugovor o menadzmentu, ne sporazum o ulaganju u kapital firme. Upraviteljski subjekt se naziva "vecinsko drustvo" a onaj nad kojim se upravlja se naziva "podruznica". Vecinsko drustvo je neograniceno i solidarno odgovorno za obaveze podruznice, ako je podruznica postupala u skladu sa obavezujucim instrukcijama vecinskog drustva. Ako su akcionari podruznice pretrpili gubitak zbog instrukcija vecinskog drustva, oni imaju pravo da tuze vecinsko drustvo i da traze odstetu. Stecajni povjerioci podruznice imaju isto pravo. Clanom 22 Zakona o bankama se ogranicava investiranje banke u kapital drustva. Ovo ogranicenje se odnosi i na ulaganje banaka u faktoring kompanije. Ukratko: ??BezprethodnogodobrenjaAgencijezabankarstvo,bankanesmijeimatiznacajan direktan ili indirektan interes u kapitalu dionickog drustva koji bi prelazio 5% od osnovnog kapitala banke; ??BezprethodnogodobrenjaAgencijezabankarstvo,ukupnanetovrijednostinteresa banke u drugim drustvima ne smije prelaziti 20% od osnovnog kapitala banke; ??Usvakomslucaju,bankanesmijeimatiudjelaubilokomdrustvukojebiprelazilo15% od kapitala banke, a njene ukupne akcije u razlicitim drustvima ne smiju prelaziti 60% od osnovnog kapitala banke. 4.4 Regulacija nesolventnosti 4.4.1 Nesolventnost Nesolventnost je razlog za otpocinjanje postupka stecaja. Prema cl. 6 Zakona o bankama, do nesolventnosti dolazi ako je duznik kontinuirano nesposoban da otplati svoj prispjeli novcani dug tokom 30 (trideset) kalendarskih dana. Povremena uplata nekim povjeriocima ne predstavlja prekid perioda nesolventnosti. Do nesolventnosti takodjer dolazi u slucajevima buduce predvidljive nesposobnosti otplate dugovanja sa njihovim prispijecem. U ovom slucaju, samo duznik moze uloziti zahtjev za pokretanje stecajnog postupka. 35 Studija izvodljivosti - Faktoring U cilju zastite povjerilaca, banke su obavezne da redovno objavljuju spisak svojih nesolventnih klijenata u sluzbenom listu svog entiteta. Oni se klasificiraju po periodu nesolventnosti: 15 -29 dana, 30 ­ 90 dana i preko 90 dana. Prvi kreditni biro u Bosni i Hercegovini (LRC) je ustanovljen nedavno ("Oslobodenje" od 08.12.2002). Njegova glavna djelatnost je pruzanje privatnim klijentima informacija o solventnosti i kreditnoj sposobnosti poslovnih partnera. 4.4.2 Stecaj Pocetkom jula 2003, Zakon o stecaju je radikalno izmijenjen (Sl. n. FBH 29/06). Zakon je sacinjen po uzoru na njemacki. Generalno, ove izmjene pogoduju faktoringu: ??Generalnidirektormoraulozitizahtjevzastecajakonesolventnosttrajepreko30dana, ili ako on ne moze predvidjeti solventnost u narednom periodu; ??Nesolventniduznikmorasaradjivatiustecajnompostupku; ??Privremenisluzbeniupravnikpostupaupreliminarnomstecajnompostupkuucilju zastite stecajne mase; ??Sudskostecajnovijeceseukida,samostecajnisudijaostajekaozvanicnipredstavnik suda; ??Stecajnipostupakseubrzava; ??Povjeriociimajumnogoviseuticajanapostupak;poredodborapovjerilaca,Zakono bankama uvodi i novo tijelo: skupstinu povjerilaca; ??Drzavavisenemaprioritetnapravavecaodposlovnihpovjerilaca ??Predmetikojinepripadajuduznikumoguseizuzetiizstecajnemase.Jedanod slucajeva je rezervacija/zadrzanje vlasnistva od strane nekog drugog lica. Pctum reservati dominii dovoljan je za izuzimanje predmeta iz stecajne mase (cl. 81); ??Nalogzaisplatuizstecajnemasepredstavlja: ??Izdatkestecajnogpostupka:sudsketakse,naknadezastecajneorganeistecajnog upravnika; ??Dugovanjaizposlovnihodnosakojesunacinilisluzbeniprivremeniupravnicinakon otvaranja postupka, ako se ona nisu mogla isplatiti tokom djelatnosti; ??Plateiodstetezanesretneslucajevenaraduzazaposlene ??Opste stecajnepovjerioce,ukljucujuciifaktore,te ??Nizerangiranestecajnepovjerioce. Odjeljak V, "Reorganizacija", je najveca i za faktora najbitnija izmjena u zakonu o stecaju. Osnovna ideja koja stoji iza nove regulative je da se nesolventni duznik ne mora neizbjezno izbrisati iz poslovnog i pravnog zivota. U skladu sa "planom nesolventnosti", tj. planom reorganizacije, moguc je veliki niz poslovnih aranzmana u cilju odrzavanja nesolventnog duznika u radu. Faktor moze aktivno u njima ucestvovati i tako ocuvati svoja ili prava svog klijenta u postupcima u slucaju nesolventnosti. 4.4.3 Likvidacija Zakon o likvidaciji se pojavio u isto vrijeme kad i stecajno zakonodavstvo (Sl.n. FBH 29/3). On je jednostavniji od ovog prethodnog. Za faktoring je od osnovne vaznosti to da se novim Zakonom zadrzava kontrola sudova nad likvidacionim postupkom i da je direktna zastita povjerilaca u nadleznosti likvidatora. Sud imenuje likvidatora, koji moze biti generalni direktor drustva koje ide pod likvidaciju. 36 Studija izvodljivosti - Faktoring 4.5 Gradjansko i privredno-pravni okvir 4.5.1 Zakon o obligacionim odnosima i njegov novi nacrt Glavni izvor ove oblasti prava je relativno moderan Zakon o obligacionim odnosima (ZOO). On sadrzi opste propise o obavezama, ugovorima i steti, koji se direktno ili tumacenjem siroko primjenjuju na faktoring. U izmjenama i dopunama na ZOO (Sl. n. 29/03) nalazi se nova pravna pretpostavka da se kamate na neotplaceni dug cediraju zajedno sa glavnicom duga. Novi nacrt ZOO se pojavio u junu 2003. U njemu se nalaze neki novi ugovori, ali se njime ne imenuje faktoring kao nominovani gradjansko-pravni ugovor. Ipak, postoji nekoliko vaznih novih odredbi u tom nacrtu ZOO a koje su vazne za faktoring: ??Elektronskinalozi(cl.33); ??Ugovornaklauzulakojomsezabranjujecesijapotrazivanjanijevaljanau poslovnim ugovorima (cl. 543); ??Odredbaougovorenojkamatnojstopisadrzisiraikonkretnijarjesenjapoovompitanju (cl. 498-499); ??UnacrtuZOOsepravirazlikaizmedjukreditnihtransakcija,tejetaodredbamnogo konkretnija i modernija. Reguliranje ostalih pitanja prakticki ostaje isto kao i u postojecem Zakonu o obligacionim odnosima. 4.5.2 Novcane obaveze Konkretne odredbe za novcane obaveze postoje u ZOO (cl. 394 ­ 402 i 277 ­ 279) za retroaktivno obracunatu kamatu. Poseban Zakon o zateznoj kamati za kasnjenje u otplati je na snazi (Sl.n. FBH 27/98 i 51/01). U BiH nema kamate na avansno placanje; odredba u suprotnom slucaju je dopustena. Avansno placanje se ne smatra kreditom, tako da bi faktori mogli to iskoristiti u cilju ispunjavanja svoje funkcije finansiranja. Izmjenama i dopunama na ZOO (Sl.n. BH 29/03) se uvodi jednostavna pretpostavka da se prispjela a neplacena kamata automatski prenosi sa glavnicom duga. Asignat ima duznost da azurira javne registre vezano za cesiju, ako nema odredbe za konkretnu zemlju. 4.5.3 Sacinjavanje ugovora ZOO sadrzi odgovarajuca pravila za sacinjavanje ugovora (cl. 26 ­ 83 ZOO). Njima se obuhvataju ugovori i opcioni ugovori. Osnovni princip ZOO je da su ugovori neformalni. To ne odgovara potrebama faktoringa. Stoga bi faktor morao insistirati na pismenoj formi ugovora. Njegovi opsti uslovi poslovanja bi mogli sadrzavati takvu klauzulu. Pruzanjem zastite klijentima, postojecim ZOO se reguliraju opsti uslovi poslovanja. U nacrtu ZOO to nije slucaj. Stoga bi faktor trebao pazljivo prilagoditi svoje opste uslove Zakonu o zastiti potrosaca. Takodjer je preporucljivo da se u ugovor s opstim uslovima unese klauzula koja izricito navodi da IFC regulira ugovor o faktoringu. 4.5.4 Cesija Cesija je osnovno ugovorno sredstvo za prijenos potrazivanja. Ona se moze izvrsiti neovisno ili u sklopu prijenosa ugovora kao cjeline. Clanovima 436 ­ 445 ZOO se namecu manje prepreke faktoringu nego sto je to bio slucaj sa nekim starijim gradjansko-pravnim kodifikacijama (Code civil, BGB, Codice civile). Uprkos tome, postoje neke prepreke koje treba prevazici. 37 Studija izvodljivosti - Faktoring 4.5.5 Osnovne tacke vezano za faktoring u ZOO Osnovne tacke vezano za odredbe ZOO sa tacke gledista faktoringa su sljedece: ??Zahtjevizanaknadustete,kojejenemogucecedirati:tizakonomzabranjeni,striktno osobni zahtjevi, te "zahtjevi za naknadom stete koji nisu prenosivi zbog svoje prirode" (cl. 436.1 ZOO). Ova druga klasa bi mogla dovesti do sporova u tumacenju kod faktoringa; ??Prijenostzahtjevazanaknadustetemozeseiskljucitiugovorom,bilobezuslovno,ilipod uslovima duznikovog pristanka (cl. 436, 2 ZOO). To je u suprotnosti sa cl. 6.1. IFC. Iskljucenje prava na prijenos se ne koristi u poslovnoj praksi cesto; ??Duznikmorabitiobavijestenoprijenosu,alinjegovoodobrenjezaprijenosnije neophodno (cl. 438 ZOO). Bilo koja forma obavijesti i bilo koji postupak su pravno ispravni, tako da ce uobicajena praksa kod faktoringa biti valjana i u BiH; ??Ucl.436.1ZOO,spominjese"zahtjevzanaknadustete"samoujednini;gramaticki, ovaj izraz sadrzi samo postojeci zahtjev za naknadu stete. Pravo presedana i teorija su jednoglasni da se svi zahtjevi za naknadu stete, cak i oni prirodni (obligatio naturalis), postojeci i buduci, mogu prenositi ako su ostali uslovi zadovoljeni. Po istim izvorima, zahtjevi za naknadu stete se mogu prenositi pojedinacno ili globalno; ??Prijenosmozedaseodnosinazahtjevzanaknadusteteucjeliniilidjelimicno,akoje pravno ili prakticno to izvodivo. U ovom drugom slucaju, asignator mora izvrsiti prijenos dokumentacije kojom se dokazuje postojanje djelimicno cediranog zahtjeva za naknadu stete (cl. 441, 2 ZOO). Po teoriji, djelimicni prijenos nije uobicajen u praksi faktoringa. Stoga, cl. 441. 2 se moze zanemariti u oblasti faktoringa; ??Asignator garantira asignatudaracunipotrazivanjapostojeumomentucesijeakose prijenos vrsi u smislu placanja (cl. 442 ZOO). Ova se odredba moze u cjelini i bez problema primijeniti u faktoringu. Obavezna odredba cl. 443 ZOO ne primjenjuje se direktno na sve forme faktoringa. Prema njoj, asignator garantira mogucnost naplate racuna potrazivanja samo ako je to izricito navedeno u ugovoru, te do obima sume koju prima asignator. Bilo kakva suprotna odredba je nistava. Ovakvo rjesenje nije povoljno za faktoring i trebalo bi se zamijeniti konkretnim zakonom u oblasti faktoringa; ??Akoseistiracunipotrazivanjaprenosenanekolikoasignata,prioritetlezikodasignata koji je prvi obavijetio duznika o prijenosu potrazivanja (cl. 439 ZOO); ??Potumacenjucl.436ZOO,asignatupravljazahtjevomzanaplatupotrazivanja.Stoga on moze zakonski osnovano izvrsiti njegov prijenos na bilo koje trece lice. Ne postoje obavezna zakonska ogranicenja o broju daljnjih prijenosa potrazivanja; ??Kolateralnaprava,ukljucujuciivrijednosnepapire,automatskiprelazenaasignatauz buduca potrazivanja (cl. 437. ZOO). Suprotno cl. 7. IFC, ZOO ne predvidja prijenos prava na rezervaciju vlasnistva na faktora. U cl. 540 ­ 541 ZOO, kupoprodajni ugovor sa rezervacijom vlasnistva (pactum reservati dominii) je reguliran kao posebna vrsta kupoprodajnog ugovora. Pristup ovakvoj vrsti kupoprodaje je vrlo konzervativan i nije adekvatan u svrhe faktoringa. Klauzula o zadrzavanju je valjana naspram trecih lica samo ako je sacinjena u sluzbenom dokumentu, i to prije stecaja ili izvrsenja. Ako postoji registar kolaterala za nepokretne stvari, klauzula o zadrzavanju mora se unijeti u registar; ??MogucaosnovazaodbranuduznikapoBHzakonu(cl.440ZOO)jeistakaoiucl.9 IFC. U cilju zastite pravne pozicije asignata naspram duznika, clanom 441 ZOO se uvodi pravna obaveza asignatora da izvrsi asignatu prijenos ne samo potrazivanja nego i dokaza o osnovnim i sporednim pravima. 38 Studija izvodljivosti - Faktoring 4.6 Kreditiranje i kreditni aranzmani Pored avansnog placanja, funkcija finansiranja kod faktora ukljucuje i kreditiranje. U BH pravu, koncept pozajmljivanja novca je podijeljen na dvije vrste: ??Ugovoropozajmici(cl.557 ­566ZOO) ??Kreditniugovor(cl.1065­ 1068ZOO). Izmjene i dopune na Imovinski zakon (Sl.n. 29/03) je vrlo vazan za obezbijedjene kredite. Pristanak hipotekarnog duznika nije vise preduslov za prijenos hipoteke sa starog na novog povjerioca. Ovo mnogo jaca i osigurava poziciju faktora. Nacrtom ZOO ne povecava se broj vrsta kreditiranja, ali njegova regulacija bankarskog poslovanja je mnogo kompleksnija i modernija. Ugovori o pozajmici po prirodi spadaju i u gradjansko i u privredno pravo. Svako lice i svaka vrsta robe, ukljucujuci i novac, mogu biti predmetom ugovora. Taj ugovor ne mora biti u pismenoj formi da bi stao na snagu. Kod poslovnih ugovora o pozajmici, kamata je prirodan element sporazuma (cl.558). Regulacija nije obavezna i vrlo je siroka, tako da se lako moze prilagoditi potrebama faktoring kompanija. Ako faktoring kompanija postupa po "rezimu ugovora o pozajmici", nema pravnih ogranicenja u kreditiranju. Kod kreditnog ugovora, samo banka moze biti povjerilac. Isto je navedeno u cl. 39 Zakona o bankama. Novac je jedini predmet ugovora, kamata je essentialia negotii a ugovor mora biti u pismenoj formi. Pored toga, ogromno tijelo obaveznog prava regulira bankarsko poslovanje, ukljucujuci i izdavanje kredita i kreditnu "izlozenost" banke (cl. 42 Zakona o bankama). Primjenjujuci prethodno navedena pravila, Federalna Agencija za bankarstvo (Sl.n. FBiH 9/96, 27/98, 20/00, 45/00) je donijela barem sest propisa. Kontrolom agencija za bankarstvo u dva Entiteta, Centralna banka kontrolira kreditnu politiku i praksu banaka u BiH. Ako banka zeli da se angazira u djelatnosti faktoringa, sva pravila navedena u gornjem tekstu ce se na to strogo primjenjivati. (Q: v). Po cl. 42. Zakona o bankama, izlozenost banke kreditnom riziku ne smije prelaziti: ??Zajednogklijenta:5%odosnovnogkapitalabankeakokreditnijeobezbijedjen; ??Zajednogklijentailigrupu"povezanihdrustava/kreditora":25%osnovnogkapitala banke ako je kredit propisno obezbijedjen; ??300%osnovnogkapitalabankeusvakomdrugomslucaju. 4.6.1 Kamatna stopa Postoje dva osnovna zakona vezano za kamatnu stopu u djelatnosti faktoringa. Prvi je ZOO. U nacrtu ZOO povecan je broj clanova posvecenih kamati, i faktori ih trebaju pazljivo razmotriti. Clanovi 399 ­ 402 ZOO daju generalna pravila. Druga grupa odredbi je u clanovima 277 ­ 279, kojima se regulise retroaktivna kamata. Obavezni zakon regulira zateznu kamatu na zakasnjela placanja u poslovnim transakcijama (Sl.n. FBiH 27/98 i 51/01). Trenutno, retroaktivna kamata je 12% godisnje, obracunata na "konformni nacin obracuna" ­ "ekvivalentni metod". Odnos izmedju ova dva zakona zasluzuje odredjene napomene: ??Akostraneuposlovnojtransakcijineodredekamatnustopuugovorno,onaiznosido 8% godisnje, a placanja dospijevaju nakon kraja godine, ako se strane ne dogovore drukcije. Vise kamatne stope se ne mogu predvidjeti (cl. 399, 3 i 4. ZOO). ??Kombinovanakamatanijedozvoljena,alistranesemoguslozitiovisojkamatnojstopi nakon sto duznik izvrsi zakasnjelo placanje (cl. 400, 2. ZOO). Nakon sto se iznos dospjele kamate pretvori iz sporednog na glavni dug sudskim procesom, na njega se 39 Studija izvodljivosti - Faktoring zatim moze obracunavati prosta kamata. Vrlo je bitno da se tackom 3 clana 400 ZOO iskljucuje primjena gore navedenih pravila na kredite koje daju banke "i ostale bankarske organizacije". Ovo je jedan od glavnih razloga za formalnu statusno-pravnu klasifikaciju faktoring kompanija kao "finansijskih" i/ili "bankarskih" organizacija. Kamatna stopa na zakasnjela placanja je postavljena obaveznim zakonskim aktom na 12%. U tom smislu, ZOO dozvoljava odredjene ugovorne modifikacije. Ako je ugovorna kamatna stopa visa od 12%, ona zamjenjuje onu zakonski ustanovljenu. 4.6.2 Naplata potrazivanja Oba BH entiteta su prihvatila Zakon o izvrsnom postupku bivse SFRJ (Sl.n.FBiH 2/92, Sl. gl. RS 17/93 i 14/94 ­ u daljem tekstu: ZIP). On sadrzava uobicajene i detaljne odredbe kontinentalnog prava. Zakon treba preraditi da bi on mogao biti u potpunosti kompatibilan s institucionalnim promjenama u BH drzavi i ekonomiji. FBiH je nedavno donijela novi Zakon o izvrsnom postupku (32/03). Neke od njegovih odredbi su osobito vazne za faktoring. ??Povjerilac,tj.faktor,pocinjeprocedurukodopstinskogsuda.Izvrsniaktisu:konacno sudsko rjesenje, sudska nagodba, konacni upravni akt, konacni akt notara i drugi slicni zvanicni dokumenti BiH (cl. 16. ZIP, cl. 23 FBH ZIP). Ako ima vise novcanih povjerilaca, povjerilac koji je pribavio izvrsni akt ima pravo prvenstva (prior tempore, potior iure). ??Izvrsenjenanovcanimsredstvimanabankovnomracunujeposebnoregulirano clanovima 194 ­ 209 ZIP te cl. 166 ­ 176 FBH ZIP. Po tumacenju, Sluzba drustvenog knjigovodstva se zamjenjuje bankom u kojoj duznik ima racune u KM ili nekoj stranoj valuti (cl. 206. i 208. ZIP). Izvrsenje se obavlja sudskim nalogom banci da izvrsi prijenos duzne sume sa racuna duznika na racun povjerioca, bez ikakvog ogranicenja (cl. 195. ZIP, cl. 166 GFBH ZIP). Povjerilac ciji je izvrsni dokument banka dobila prvi ima pravo prvenstva (cl. 197ZIP, cl. 167 FBH ZIP). Ako su duznikovi racuni prazni, banci nije dozvoljeno da izvrsava platne naloge duznika prije nego sto izvrsi prijenos novca povjeriocima. U tom slucaju, povjerioci imaju pravo izvrsenja na drugim sredstvima duznika (cl. 202. ZIP). Banka mora obavijestiti sud da nema novaca na duznikovim racunima (cl. 169 FBH ZIP). Istrazivanje u kantonalnom i opstinskim sudovima u Sarajevu dalo je sljedece rezultate. Izvrsni postupak traje najvise deset dana nakon sto je sud primio zahtjev za izvrsenje. Prosjek je tri dana: dva za prikupljanje dosjea, te jedan da sudija donese rjesenje na osnovu izvrsnog dokumenta. Sudovi nemaju dovoljno povratnih informacija o tome sta se desava sa njihovim rjesenjima o izvrsenju. Uprkos tome, sudovi su sigurni da ima odredjenih problema u bankama. Vrlo cesto banke nisu sklone odmah izvrsiti prijenos novca, tako da povjerenici moraju nekoliko puta da se obracaju sudu za intervenciju, ukljucujuci i ulaganje krivicne prijave u ured javnog tuzioca. Vjerovatno stoga advokati i ljudi koji rade u praksi smatraju izvrsenje na racunu u roku od 30 dana prilicno dobrim rezultatom. Novim ZIP-om FbiH se nalace hitan postupak izvrsenja u svim slucajevima ( cl. 5). 4.6.3 Ugovor o garanciji Zastita od neplacanja faktoru odista znaci da on mora obezbijediti klijentu jemstvo da ce potrazivanje biti placeno, ako ne od strane duznika, onda od strane samog faktora. Ovaj rezultat se u BH pravu moze postici dvama glavnim sredstvima: ugovorom o garanciji i komisionim (agenturnim) ugovorom. Clanovi 997 ­ 1019 ZOO sadrzavaju norme o ugovoru o garanciji. Generalno govoreci, ovaj propis pogoduje faktoringu. Ipak, moramo podvuci nekoliko propisa u ZOO koji su vrlo vazni za djelatnost faktoringa u BiH: 40 Studija izvodljivosti - Faktoring ??Ugovormorabitiupismenojformi(cl.998); ??Garancijasemozedatizauslovneibuduceobaveze(cl.1001,2.ZOO); ??Garancijasemozedatizavecpostojecegjemca(cl.1001.4ZOO); ??Jemcevaobavezanemozebitivecaodduznikove(cl.1002ZOO); ??Jemciuposlovnimtransakcijamasuuvijeksolidarnoodgovornisaduznikom(cl.1004, 3. ZOO); ??Pravnirezimduznikovezalbeodgovarapotrebamafaktoringa(cl.1009). 4.6.4 Komisioni ugovor Clanovima 771 ­ 789 ZOO regulira se komisioni ugovor na nacin kontinentalnog prava. Osnova je u tome da komisionar na trzistu postupa u svoje vlastito ime, ali u korist svog klijenta. Iako ZOO uglavnom sadrzava pravila o komisionoj prodaji, on se moze koristiti kao pravni uzorak za razlicite djelatnosti, ukljucujuci i faktoring. ZOO omogucava i zatvorenii otvoreni komision, sto ga cini slicnim institutu obicajnog prava. Stoga domace BH zakonodavstvo ne namece posebne prepreke razvoju faktoringa kao privredne djelatnosti. U konstrukciji faktoringa, komisionar se moze pojaviti i kao klijent i kao faktor. U oba slucaja je moguc odnos del credere. Uz dodatnu odredbu del credere komisionar je solidarno odgovoran sa duznikom (cl. 781 ZOO). Del credere komision ce se pojavljivati u faktoringu bez prava zalbe. 4.7 Pravni okvir u oblasti spoljnjotrgovinskog prava 4.7.1 Spoljnjotrgovinski sistem u BiH Spoljnjotrgovinski sistem i pravo u BiH odrazavaju Daytonsku strukturu drzave BiH (u daljem tekstu: Drzava). Trgovinska, carinska i monetarna politika su u nadleznosti Drzave. Ministarstvo inostrane trgovine i ekonomskih odnosa BiH ih sprovode. Implementacija politike je u nadleznosti Entiteta (Cl. III 1. Ustava BiH). U FBiH postoji Ministarstvo trgovine, a u RS Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa sa inostranstvom. Nivo drzavne kontrole nad zakonodavnom i prakticnom implementacijom odstupa od odredjenih politika od sektora do sektora. Drzavnim i entitetskim zakonima se reguliraju djelatnosti stranih fizickih i pravnih lica u BiH, te poslovni odnosi BH pravnih lica u inostranstvu. Oni obuhvataju sve vrste transakcija s inostranstvom robama i uslugama, ukljucujuci i faktoring. Osnovna karakteristika ovih propisa je liberalizam (Q: vi). 4.7.2 Faktoring kao usluga U cl. 23. Drzavnog zakona o vanjskotrgovinskoj politici (Sl.gl. BH 7/98; u daljem tekstu ­ DZVP) te u cl. 27. Federalnog Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju (Sl.n. FBH 2/95; u daljem tekstu - FZVP), faktoring predstavlja jednu od usluznih djelatnosti. U DZVP, medjunarodna razmjena usluga je regulirana u skladu sa standardima WTO uspostavljenima u GATS (cl. 23 ­ 25 DZVP). Usluzne djelatnosti u BiH podlijezu oporezivanju. U slucaju izvoza, ne primjenjuje se 10% poreza na usluge na vrijednost fakture. Vijece ministara i vlade entiteta mogu nametnuti posebne uslove za neke usluge koje pruzaju strana pravna lica u BiH. Po Cl. 27 DZVP, oni su: ??ReciprocitetizmedjuBiHidrzave-domacina strane firme; ??UstanovljenjevlastiteilifirmesazajednickominvesticijomregistrovaneuBiH; 41 Studija izvodljivosti - Faktoring ??Sacinjavanjeugovoraosaradnjisadomacimpravnimlicem ??Registracijazavrstuuslugaupitanju,te ??Uposljavanjedomacegstanovnistvaupropisanojkvoti. 4.7.3 Regulativa o razmjeni s inostranstvom Drzava BiH ostvaruje svoje prerogative u monetarnoj politici putem Centralne banke. The State of BH exercises its prerogatives in monetary policy through the Central Bank. Cl. 1. Zakona o Centralnoj banci (Sl. gl. BH 1/97) propisuje se da Centralna banka postupa iskljucivo kao valutni odbor sa primarnim ciljem ocuvanja vrijednosti domace valute (cl. 2). Cinjenica da Centralna banka obavlja svoj zadatak dobro u osnovi utice na rezim razmjene s inostranstvom relevantan za faktoring. Glavni zakon o razmjeni s inostranstvom je Zakon o poslovanju stranim valutama (Sl.n. FBiH 35/98; u daljem tekstu ­ ZPSV). Njegove bitne karakteristike relevantne za faktoring su: ??Nabavkairaspolaganjestranomvalutomjevrloliberalno(Cl.23­ 34 ZPSV); ??Spoljnjotrgovinskotrzistejeregulirano(Cl.10 -22)ifunkcionira; ??Placanjaustranojvalutimorajuobavljatibanke(Cl.7); ??Svaplacanjakojazaporijekloimajuspoljnjotrgovinsketransakcijesastranim partnerima su bez provizija (cl. 8) ; ??BHsubjekatjeobavezandavrsinaplatupotrazivanjaizinostranstvaurokuod90dana nakon izvoza roba ili usluga. Po zahtjevu, Ministarstvo finansija moze produziti ovaj rok jednom, ali ne na duze od 60 dana (Cl. 38). Gore spomenuti uslovi su relevantni i u slucaju faktoringa. Globa za krsenje ove obaveze iznosi od 5.000 and 25.000 KM; ??Kodprodajenaodgodjenoplacanje,naplatapotrazivanjamoraseobavitiurokuod90 dana nakon isticanja roka odgodjenog placanja, i moze se produziti jednom, ali ne na duze od 60 dana (Cl. 38). Gore pomenuti uslovi su relevantni i u slucaju faktoringa. Globa je ista kao i kod transakcija bez odgodjenog placanja: 5.000 ­ 25.000 KM.; ??SporazumeokompenzacijisastranimpartnerimamoraprethodnoodobritiMinistarstvo finansija. Datum odobravanja se smatra kao datum naplate (Cl.36); ??KontrolarazmjenejeunadleznostiMinistarstvafinansija(Cl.60). 4.7.4 Direktna strana ulaganja Direktna strana ula ganja (u daljem tekstu: DSU) su dio spoljnjotrgovinskog rezima are part of the foreign trade regime (Cl. 10 ZSV). Drzavni zakon o politici DSU (Sl.gl. BH 17/98; u daljem tekstu - DZPDSU) regulira ovu oblast. Rezim DZPDSU usko prati "Smjernice o tretmanu stranih ulaganja" Svjetske banke. Pored toga, F BiH je donijela Zakon o stranim ulaganjima (Sl.n. FBH 61/01: u daljem tekstu - ZSU) a RS Zakon o stranim ulaganjima i koncesijama. Ta dva zakona vise prosiruju nego sto odstupaju od DZPDSU. Osnovne karakteristike DZPDSU za strane investitore voljne da ustanove svoje vlastite ili kompanije sa zajednickim investicijama u smislu faktoringa u BiH su: ??Trenutno,investiranjeudjelatnostfaktoringajemogucebezogranicenja(Cl.3); ??Zainvestiranjenijepotrebnonikakvoodobrenje(cl.4);registracijauministarstvimaje jedino u svrhu statistickih podataka; ??DrzavnitretmangarantiranationaltreatmentisguaranteedbytheDZPDSU;klauzula odabrane nacije je na snazi ako se unese u BIT; ??DZPDSUiBHzakonodavstvouopste dajuumjerenealivrlovazneolaksicestranim investitorima; 42 Studija izvodljivosti - Faktoring ??Carinskeolaksiceseprimjenjujunaopremukojanijestarijaod10godina,kojaje kompatibilna sa djelatnoscu preduzeca i u skladu sa BH standardima. Dodatni uslov je da investicija iznosi preko 30% od osnovnog kapitala firme; ??Poreskeolaksicesedajuakoiznosinvesticijeprelazi20%odosnovnogkapitala. Poreske olaksice su proporcionalne odnosu domaceg i stranog kapitala i traju pet godina; ??Klauzulastabilizacijejepovoljnazastraneinvestitoreinemavremenskogogranicenja (Cl. 20). To je vrlo bitno jer je BH pravni sistem u tranziciji. 4.8 Preporuke 4.8.1 Regulatorne preporuke u smislu buduceg BH zakonodavstva ??Stvaranjepolitikeuoblastifaktoringananivoudrzave; ??RatifikacijaIFC; ??Donosenje drzavnogZakonaofaktoringukojiceodrazavatiIFCiskorasnjeizmjeneu BH zakonodavstvu; ??BHZakonofaktoringubitrebaoobezbijeditiizmjeneidopunenapostojece zakonodavstvo i popuniti praznine u cilju stvaranja povoljne pravne klime za faktoring. 4.8.2 Zakonodavne preporuke ??Unovomdrzavnomzakonuofaktoringuodreditifaktoringkaofinansijskuuslugu; ??Omogucitifaktorimadaizdajukreditetipabankovnihkreditasvojimklijentima; ??Reguliratiodnoseizmedjubanakaifaktora,posebnopopitanjukapitala; ??Neustanovljavatifaktoringkompanijekaopodruznicebanaka; ??PodreditifaktoranadzoruCentralnebanke; ??Predlozitidrustvosaogranicenomodgovornoscukaonajpogodnijuvrstudrustvaza novu djelatnost faktoringa; ??DetaljnoanaliziratiefekatnovogZakonaostecajunafaktoring; ??UnovomZakonuofaktoringuispravitinedostatkeizZakonaoobligacionimodnosima sa stanovista faktoringa. 4.8.3 Tehnicke preporuke za novi Zakon o faktoringu ??Utvrditipismenuformuugovoraofaktoringu; ??Reguliratiobimopstihuslovazaugovoreofaktoringu; ??Izricitoobjavitidapristanakduznikanijepreduslovzavaljanostprijenosapotrazivanja, ako postoji ugovor o faktoringu izmedju povjerioca/klijenta i faktora; ??Izricitoodreditidasebuducaiutvrdivapotrazivanjamoguprenositiipojedinacnoi generalno; ??Uvestiprostupretpostavkugarancijeasignatorazamogucnostnaplateracunacim ugovor o faktoringu stupi na snagu; ??Obezbijeditiodgovornostklijenatafaktoruzasveizdatkeitroskovekojejefaktorimao, cak i ako su oni visi od prve rate koja treba da se plati klijentu (70% - 90%); ??Reguliratikupoprodajniugovorsrezervacijomvlasnistva(Pactumreservatidominii)u skladu sa Cl. 7 IFC. Njime se zahtijeva izricita derogacija Cl. 540 ­ 541 ZOO, ili ??Cl.657 ­ 658nacrtaZOO); ??UskladitiZakonofaktoringusaIFCgdjegodjetomoguce; ??Odreditiosnivanjeudruzenjafaktorakaosamoupravnogtijela. 43 Studija izvodljivosti - Faktoring 5 RACUNOVODSTVENA I PORESKA PITANJA Mahir Dzafic 5.1 Poreski sistem u BiH i faktoring 5.1.1 Fiskalni entiteti Fiskalni entiteti ­ Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brcko. Prakticno u BiH paralelno postoje tri poreska sistema, koja je rezultat davanja fiskalne neovisnosti Entitetima i Distriktu Brcko. Stoga su sva objasnjenja koja slijede a vezano za tretman faktoringa i uticaja razlicitih poreskih rjesenja (poreza na promet i poreza na prihod) na faktoring povezani sa svakim fiskalnim entitetom posebno. 5.1.2 Kratki pregled trenutne situacije Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, entiteti su dobili nadleznost za fiskalnu politiku i ustanovljavanje poreskog sistema, i usvojili su svaki svoj Zakon o porezu na promet. Sistem poreza na promet je preuzet od bivse SFRJ. Tokom vremena je mijenjan i dopunjavan. Donedavno su bila dva jer je Distrikt Brcko koristio zakon Republike Srpske. U sva tri fiskalna entiteta primjenjuje se jednofazni porez na promet u tri verzije. Ipak, trebalo bi naglasiti da su to skoro identicni zakoni/rjesenja, uz samo par razlika, prvenstveno povezanih za odredjivanje proizvoda i usluga koje su oslobodjene od oporezivanja. Ne tako davno (pocetkom 2001), MMF je razradio studiju o uvodjenu PDV-a u BiH, a Visoki predstavnik je dao politicku podrsku uvodjenju PDV-a na drzavnom nivou. Moze se ocekivati da ce se indirektno oporezivanje urediti na jedinstven nacin uvodjenjem PDV-a, a postoje neke najave da ce do toga doci do 2005. godine. Direktni porezi su takodjer na nivou entiteta. Trenutno postoje dva entitetska zakona kojima se regulira porez na prihod preduzeca u tri fiskalna entiteta, jer Distrikt Brcko primjenjuje Zakon o porezu na prihod preduzeca Federacije BiH. Republika Srpska je nedavno usvojila novi Zakon o porezu na prihod preduzeca, s namjerom da prosiri poresku osnovicu. Time bi se opravdalo smanjenje poreske stope sa 30% na 10%, uz manje mogucnosti za reduciranje poreskih obaveza. Takodjer je u Republici Srpskoj doslo do izmjena u smislu direktnog oporezivanja gradjana, i usvojen je novi Zakon o porezu na prihod gradjana. U Federaciji BiH, Zakon o porezu na prihod preduzeca usvojen krajem 1997 je jos uvijek na snazi, i on predvidja poresku stopu od 30% i siroke mogucnosti za smanjenje poreske osnovice. Trenutno su u toku pripreme za izmjenu Zakona, to jest, preciznije receno, za uvodjenje novog Zakona. Te aktivnosti teku istovremeno sa reformom (pripremom zakona) u oblasti oporezivanja prihoda gradjana u Federaciji BiH, koju vodi GTZ i priprema zakonske odredbe u saradnji sa domacim ekspertima. 5.1.3 Pravni izvori Kako je vec naglaseno u uvodu, postoji poreski okvir koji bi imao uticaja na sam faktoring kao uslugu, kao i na kompanije koje bi obavljale tu djelatnost, te i na firme koje bi se koristile tom vrstom usluga. To su: Federacija BiH Zakon o porezu na promet ("Sl.n. FBiH", br. 49/02 ­ precisceni tekst) 44 Studija izvodljivosti - Faktoring Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na prihod preduzeca ("Sl.n. FBiH", br.53/02 ­ precisceni tekst) Zakon o porezu na prihod preduzeca ("Sl.n. FBIH", br. 32a/97, 29/00) Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na prihod preduzeca ("Sl.n. FBiH", br.31/98, 36/98, 4/01) Republika Srpska Zakon o porezu na promet ("Sl.n. RS", br. 25/02 i 30/02) Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na prihod preduzeca ("Sl.n.", br. 65/02) Zakon o porezu na prihod preduzeca ("Sl.n.", br. 51/01) Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na prihod preduzeca ("Sl.n.", br. 70/01) Brcko Distrikt Zakon o porezu na promet ("Sl.n. Brcko Distrikta", br. 07/02) U oblasti poreza na prihod preduzeca, primjenjuje se Zakon o porezu na prihod preduzeca ("Sl.n. FBiH", br. 32a/97, 29/00) U svrhu kompletnosti teksta, razmatracemo faktoring sa aspekta poreza na prihod (faktoring kompanija kao obveznik poreza na prihod, te efekat usluga faktoringa na poeske obaveze klijenta), te sa aspekta poreza na promet (faktoring kao usluga pruzanja poslovnih transakcija). 5.2 Porez na prihod preduzeca 5.2.1 Federacija BiH Privredna preduzeca koja imaju sjediste u F BiH moraju prijaviti porez na poslovni prihod do kraja marta tekuce godine za prethodnu fiskalnu godinu. Rjesenje od iznosu poreske obaveze mora donijeti Poreska uprava najkasnije do 30 juna. Postupak odredjivanja poreske obaveze je sljedeci: ??Pocetniiznosjeiznosprofita/gubitkaizbilansauspjeha,kojisesacinjavanaosnovu racunovodstvenih propisa i standarda; ??Nakontoga,utvrdjujusemoguci izdacikojisenepriznajuusvrhuoporezivanja,tj, izuzimaju se u smislu oporezivanja; ??Profit/gubitakseuvecavazautvrdjeneizdatkekojinisupriznatiusvrhuoporezivanja, cime se definise "oporezivi profit" (profit u skladu s racunovodstvenim standardima + eventualni izdaci koji se ne priznaju u svrhu oporezivanja) ??Oporeziviprofitseumanjujezaeventualnoprenesene(neiskoristene)poreskegubitke iz proteklih pet godina6 ??Ostatakjeosnovicazaobracunporezanaprihodzatekucugodinu,cimesedobiva obracunati porez (primjenom poreske stope od 30%); ??Na iznos obracunatog poreza,fiskalniorganprimjenjujepropisanemoguceolaksiceili smanjenja poreskih obaveza. ??Upreostalomdijeluovogtekstaobradicemorazlicitetackeizugornjemtekstu objasnjenog plana (sekvence), i to one za koje smatramo da imaju ili mogu imati utjecaja na poslovanje faktoring firme i njenih klijenata. Utvrdjivanje izdataka koji se ne priznaju u svrhu oporezivanja u FBH U djelatnosti faktoringa je sigurno najinteresantniji opis potrazivanja: "Izdaci uzrokovani na osnovu otpisa potrazivanja se priznaju u smislu oporezivanja samo ako su iscrpljene sve 6 Dozvoljeno je koristiti se poreskim gubitkom samo do pet godina unazad. 45 Studija izvodljivosti - Faktoring zakonske mogucnosti naplate (upozorenje, pravna radnja, zahtjev za izvrsenje)" (Clan 4, paragraf 3, Pravilnika). Stoga, da bi izdaci na osnovu otpisa potrazivanja bili dozvoljeni u smislu oporezivanja, neophodno je pokrenuti pravnu radnju protiv duznika. Svako neutuzeno potrazivanje koje je otpisano uvecava oporezivi profit7. Isti stav primjenjuju poreske agencije u FBiH. Prodaja potrazivanja kao takva nema utjecaja na poreski bilans. U slucaju nemogucnosti naplate potrazivanja i eventualnog otpisa potrazivanja, faktor bi morao uzeti u obzir poreski tretman. Kod otpisa gdje se potrazivanja nisu utuzivala taj otpis bi mogao uvecati oporezivi profit. Sve nejasnoce vezane za to pitanje mogle bi se ukloniti izmjenom Pravilnika o primjeni Zakona. Ministarstvo finansija bi trebalo izbaciti obavezu utuzivanja potrazivanja u svrhu priznavanja otpisa kod oporezivanja. Ostali relevantni aspekti poreza na prihod u FBH Iako nije jedinstven samo za djelatnost faktoringa ili firme koje bi se bavile faktoringom, a u cilju prikaza poreskog tretmana preduzeca u razlicitim fiskalnim entitetima u BiH, donji tekst sadrzava pojasnjenja o mogucnostima smanjenja poreske osnovice. Nakon utvrdjivanja oporezivog profita, postoji mogucnost smanjenja poreske osnovice za gubitke utvrdjene po prethodnom poreskom bilansu, za do pet prethodnih godina. Iznos utvrdjen na ovaj nacin se smatra poreskom osnovicom na koju se primjenjuje poreska stopa od 30%. Time se onda dobiva novoobracunat iznos poreza. Zakon predvidja siroke mogucnosti za smanjenje obracunatog poreza na prihod, ne kao smanjenje poreske osnovice, nego kao direktno smanjenje obracunatog poreza. Izuzeci/olaksice su sljedeci: ??Novoosnovanakomercijalnapreduzecaizuzetasuodplacanjaporezanaprihod,u iznosu od 100% tokom prve godine, 70% u toku druge godine, te 30% od poreza na prihod u toku trece godine. ??Ulaganjestranogkapitala:uslucajukomercijalnefirmegdjesuinostranalicaulozila kapital ili koja je osnovana (i) stranim kapitalom, pod uslovom da je udjel stranog kapitala barem 20%, porez na prihod se umanjuje proporcionalno udjelu stranog kapitala u cjelokupnom kapitalu, tokom perioda od pet godina nakon ulaganja. Prema tumacenju koje daje Ministarstvo finansija, naknadno ulaganje, po proteku petogodisnjeg perioda, ne povlaci za sobom slicne poreske pogodnosti; ??Investicije(reinvestiranjeprofita). Ako komercijalna firma odluci (i obeca) da ce reinvestirati profit u fiksna sredstva u narednoj poslovnoj godini, ona ima pravo na smanjenje obracunatog poreza na prihod u iznosu obecane investicije, do iznosa obracunatog poreza. Postotak smanjenja zavisi od svrhe investicije: u slucaju investiranja u proizvodnu djelatnost, moguce je smanjenje od 100%; u slucaju investiranja u neproizvodne djelatnosti moguce je smanjenje od 75% od obracunatog poreza; u slucaju investiranja u stambenu zgradu moguce je smanjenje od 100%. Te investicije se moraju obaviti do narednog roka za poresku prijavu, te se dokaz u tom smislu mora i dostaviti8. Inace, umanjeni porez ce se morati uplatiti, zajedno sa jednogodisnjom kamatom na taj iznos (0,06% na dnevnoj osnovi). Vazno je reci da je primjena svih opisanih poreskih smanjenja kumulativna. Svaka osnovica za smanjenje porea se koristi pojedinacno i posebno, i nijedna od njih ne iskljucuje niti umanjuje 7 Kao posljedica ovoga, firme iz FbiH nisu rade vrsiti ispravke u vrijednosti potrazivanja, jer ih to izlaze sudskim troskovima, tako da su u najvecem broju slucajeva racunovodstvene vrijednosti ovog dijela imovine precijenene. 8 Postoje znacajni problemi vezano za priznavanje razlicitih dokaza o obavljenim investicijama. 46 Studija izvodljivosti - Faktoring one druge. Na primjer, u slucaju firme sa zajednickim ulaganjem izmedju strane faktoring kompanije i domace banke, gdje su udjeli 60:40, ako se ne koristi mogucnost smanjenja poreza na osnovu odredbi za primjenu reinvestiranja, poreske obaveze tokom narednih pet godina bi bile sljedece: Tabela 1. Godina I II III IV V 1 Poreska osnovica 100 100 100 100 100 2 Obracunati porez 30 30 30 30 30 Smanjenja: 3 Novoosnovana firma 30 21 9 0 0 4 Ulaganje stranog lica 18 18 18 18 18 5 Ukupna smanjenja (ne smiju prelaziti iznos obracunatog 48 39 27 18 18 poreza) (3+4) 6 Poreska obaveza (2-5) 0 0 3 12 12 7 Poreska obaveza kao postotak poreske osnovice 0% 0% 3% 12% 12% Kada vlasnik vrsi prijenos profita inostrane kompanije, postoji takodjer dodatna obaveza obracuna i placanja poreza nakon smanjenja po stopi od 15%. Ova obaveza obracuna i placanja poreza lezi na poreskom obvezniku, a to je domaca firma. Trebalo bi naglasiti da u BiH nije potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Austrijom, niti sa bilo kojom drugom zemljom, tako da mogucnost priznavanja poreza placenog u Federaciji zavisi od poreskih propisa u zemlji-domacinu vlasnika.9 U slucaju da poreski obveznik iz Federacije BiH ima ured ili poslovnu jedinicu u Republici Srpskoj, ta poslovna jedinica je obavezna placati porez na profit u skladu sa propisima RS. Medjutim, poreski propisi u Federaciji BiH ne predvidjaju mogucnost smanjenja poerske obaveze u Federaciji BiH za iznos poreza placenog u RS. Stoga firma placa dvostruki porez. 5.2.2 Distrikt Brcko Kako je vec ranije spomenuto, Distrikt Brcko primjenjuje Zakon o porezu na prihod preduzeca Federacije BiH, tako da su poreska rjesenja identicna. 5.2.3 Republika Srpska Obracun poreza na prihod Poreska prijava za porez na prihod mora se predati do 10 marta naredne godine. Izvor postupka je sljedeci: ??Pocetniiznosjeiznosprofita/gubitkaizbilansauspjeha,kojisesacinjavanaosnovu racunovodstvenih propisa i standarda; ??Nakontoga,utvrdjujusemoguci izdacikojisenepriznajuusvrhuoporezivanja,tj, izuzimaju se u smislu oporezivanja; ??Profit/gubitakseuvecavazautvrdjeneizdatkekojinisupriznatiusvrhuoporezivanja, cime se definise "oporezivi profit" ­ poreska osnovica (za razliku od FbiH, ne postoji mogucnost umanjenja oporezivog profita za iznos gubitaka prikazanih u prethodnim godinama) 9 Krajem prosle godine su zapocele aktivnosti na potpisivanju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmedju BiH i Austrije, medjutim, taj sporazum do danas nije potpisan. 47 Studija izvodljivosti - Faktoring ??Oporeziviprofit(osnovica)seumanjujezaizvrsene(utokugodine)investicijeustalna sredstva i otkup dionica (na poresku osnovicu, koja je razlicita od Federacije, gdje se olaksica primjenjuje na obracunati porez unaprijed ??Takosedobivaosnovicazaobracunporeza,azatimiiznosobracunatogporeza primjenom poreske stope od 10%; ??Postojimogucnostsmanjenaporezamogucomstednjom,realizovanompodranijim propisima. Utvrdjivanje izdataka koji se ne priznaju u svrhu oporezivanja Otpis potrazivanja je drugaciji u RS od onoga u FbiH. Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj nema dodatnih uslova za priznanje izdataka na osnovu otpisa potrazivanja na poreskom bilansu. Zakonom o porezu na prihod preduzeca se propisuje da se priznaje vrijednost pojedinacnih potrazivanja u skladu sa racunovodstvenim propisima, kojima se ne zahtijeva otpocinjanje pravnih radnji. Iako je poreska stopa (10%) tri puta manja nego u Federaciji (30%), mogucnosti i broj poreskih olaksica su mnogo manji, tako da bi po modelu prethodnog primjera poreske obaveze bile sljedece: Tabela 2. Godina I II III IV V 1 Poreska osnovica 100 100 100 100 100 2 Smanjenje poreske osnovice10 - - - - - 2 Obracunati porez 10 10 10 10 10 Smanjenja: 3 Novoosnovana firma - - - - - 4 Ulaganje stranog lica - - - - - 5 Ukupno smanjenje (koje ne smije - - - - - prelaziti iznos obracunatog poreza) (3+4) 6 Poreska obaveza (2-5) 10 10 10 10 10 7 Poreska obaveza kao postotak poreske 10% 10% 10% 10% 10% osnovice Poreska obaveza kao postotak poreske 0% 0% 3% 12% 12% osnovice u Federaciji BiH (tabela 1) U slucaju koristenja reinvestiranja kao poreske olaksice, a to je kao mogucnost dato u oba entiteta, postoje neke razlike: ??Federacija ­ obracunatiporezseumanjuje ??RS ­poreskaosnovicaseumanjuje. Tako da je i u ovom slucaju situacija s aspekta poreskog obveznika bolja u Federaciji. Kada vlasnik vrsi prijenost profita firme iz inostranstva, ne postoji obaveza obracuna i placanja poreza nakon smanjenja, kakav je slucaju u Federaciji BiH. U tom smislu, fiskalna pozicija stranog investitora je bolja u RS nego u FBiH. Poreski propisi u Republici Srpskoj, za razliku od propisa u Federaciji BiH, predvidjaju da se porez uplacen drugdje (ukljucujuci Federaciju BiH) izuzima iz ukupne poreske obaveze. 10 Pretpostavlja se da nema reinvestiranja kao razloga za oslobadjanje od poreza (identicno prethodnom primjeru) 48 Studija izvodljivosti - Faktoring 5.3 Porez na promet 5.3.1 Federacija BiH Zakon o porezu na promet u FBiH predvidja placanje poreza na promet na sve usluge koje se daju uz proviziju. Poreska stopa je jedinstvena i iznosi 10%. Zakonom se odredjuju usluge koje su oslobodjene od poreza. Neka oslobodjenja su vezana za institucije, a neka za vrste usluga. Zakon ne obradjuje usluge faktoringa konkretno, niti se one u njemu igdje spominu, tako da se o poreskom tretmanu trebaju izvoditi zakljucci iz drugih odredbi. Usluga faktoringa podlijeze oporezivanju. Faktor je poreski obveznik. Obaveza obracunavanja poreza na promet prestaje u trenutku izdavanja fakture ili drugog obracuna po izvrsenoj usluzi. Ako se za uslugu redovno ne ispostavlja faktura, obaveza obracuna nastaje u trenutku pruzanja same usluge. Uplata poreza nastaje krajem sedmice nakon sedmice kad je izvrsena naplata. Ako usluga nije naplacena, ona se mora platiti do naredne sedmice racunajuci od isteka 30 dana od nastanka obaveze obracuna poreza. Sve izvozne usluge, ukljucujuci i usluge faktoringa, izuzete su od placanja poreza na usluge, pod uslovom da su one placene u skladu s propisima o spoljnjoj trgovini i o poslovanju stranim valutama, tj. pod uslovom da je inostrani klijent za uslugu platio putem komercijalne banke. Podrazumijeva se da "izvozne usluge" obuhvataju sve usluge koje pruza gradjanin FBiH inostranom nerezidentnom fizickom ili pravnom licu. Kreditne usluge kao i pripadajuce kamate su takodjer izuzete od placanja poreza na usluge. Medjutim, posto se Zakonom o bankama dozvoljava obavljanje djelatnosti kreditiranja samo bankama, uzajmljivanje novaca od bilo kog drugog subjekta i odnosna kamata se u praksi ne smatraju kreditnim uslugama od strane poreske uprave. U skladu s tim, kamate iz tih transakcija se oporezuju po stopi od 10%. Stoga bi kamata koju faktor obracunava na iznose avansirane u obliku kredita bila podlozna oporezivanju po stopi od 10%. 5.3.2 Republika Srpska I u Republici Srpskoj se porez na promet placa na sve usluge za koje se naplacuje provizija. Kamatna stopa je ista za sve usluge, i po stopi je od 8%. Ovom procentu se nadodaje i 2% za doprinosa za zeljeznice, sto na kraju izlazi na istu stopu (10%) kao i u Federaciji. Subjekt koji pruza usluge je poreski obveznik. Iznimka postoji u slucaju kad fizicko lice pruza usluge pravnom licu ­ porez placa korisnik usluga, pravno lice, a i kada inostrano pravno ili fizicko lice pruza usluge domacem pravnom licu, porez placa domace pravno lice. Takav je isti slucaj i u FBiH. Obaveza nastaje u trenutku pruzanja usluge, ili u trenutku izdavanja fakture za pruzene usluge. Kao ni u Federaciji, usluge faktoringa se ni ovdje ne obradjuju konkretno. Sve usluge koje nisu obuhvacene spiskom izuzeca, su podlozne oporezivanju. Faktoring nije na tom spisku. To znaci da su usluge faktoringa podlozne oporezivanju od 8% plus 2% doprinosa za zeljeznice. Izvozne usluge su oslobodjene od oporezivanja kao i u Federaciji, a porez se u ovom slucaju ne placa ni na usluge faktoringa. Naravno, provizije i naknade za faktora bi se trebale placati putem komercijalnih banaka, u skladu sa propisima o placanju s inostranstvom i o poslovanju inostranim valutama. Isto kao i u Federaciji, kreditne usluge (kamate) su izuzete od poreza na usluge. Takodjer, prema Zakonu o bankama Republike Srpske, svim pravnim licima osim banaka zabranjeno je davati kredite. Stoga, nikakvo drugo pozajmljivanje novca se ne moze smatrati kreditiranjem, iz cega slijedi da njemu pripadajuce kamate ne predstavljaju uslugu kako se podrazumijeva u Zakonu o porezu na promet, te su sukladno tome podlozne oporezivanju (8+2%). 49 Studija izvodljivosti - Faktoring 5.3.3 Distrikt Brcko Do nedavno, Distrikt Brcko je primjenjivao Zakon Republike Srpske. Nedavno je usvojen i stavljen na snagu poseban Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga u Distriktu Brcko. Tretman faktoringa je isti kao u druga dva entiteta. Takodjer se predvidja oslobodjenje od oporezivanja na kamate po kreditnim uslugama, uz uslov da ce tretman kamate zasnovane na pozajmicama od strane faktora prema klijentu vjerovatno biti isti kao i u Federaciji i Republici Srpskoj. Propisana stopa poreza na promet usluga je 8%, ali nema doprinosa za zeljeznice, kao u Republici Srpskoj. Stoga je ovdje poresko opterecenje manje nego u druga dva entiteta. 5.3.4 Uskladjivanje Poseban problem predstavlja neuskladjenost propisa u smislu oporezivanja usluga izmedju entiteta. Naime, Zakonom o porezu na promet Republike Srpske predvidja se da, ako lice iz Federacije ili Distrikta Brcko pruza usluge pravnim licima iz Republike Srpske, porezni obveznik je to pravno lice, kupac u Republici Srpskoj. Problem je u tome sto se Zakonom o porezu na promet Federacije propisuje da lica iz Federacije i Distrikta Brcko, pruzaoci usluga, moraju obracunavati i placati porez na promet usluga. U obrnutom slucaju, kada lice iz Republike Srpske pruza usluge licu iz Federacije ili Distrikta Brcko, porez se placa samo jednom, i to od strane lica iz Republike Srpske. Takvo tumacenje proistice iz odredbi entitetskih zakona, ali mi smatramo da se u onom prvom slucaju dvostruko oporezivanje moze izbjeci po naknadnom tumacenju Ministarstava, posebno Ministarstva Republike Srpske. 5.3.5 Sudski troskovi Ne postoje posebno propisane takse i porezi za prodaju ili otkup potrazivanja. Takodjer, refinansiranje faktora ne podlaze oporezivanju. Ta rjesenja su povoljna za faktoring. Takodjer, naplata potrazivanja redovnim metodima nije opterecena nikakvim posebnim taksama i porezima. Medjutim, ako se naplata vrsi putem suda, uz zapocet sudski postupak, za svaku sluzbenu tuzbu primjenjuje se sudska taksa. Trebalo bi naglasiti da se tuzba ulaze u skladu sa lokacijom sjedista optuzenog, osim ako ugovor ne navodi drukcije, te da ova taksa moze varirati u skladu s gore napomenutim. Nema nikakvih posebno propisanih taksi na privredne sporove u oblasti faktoringa. Federacija U Federaciji se sve takse odredjuju na nivou kantona. Sudske takse zavise od vrijednosti samog spora. Republika Srpska Principi za utvrdjivanje sudskih taksi su isti kao i u FBiH. Zbog organizacije sudskog sistema, takse i porezi su u RS jedinstveni. Distrikt Brcko Pristup sistemu je slican onome u RS. 50 Studija izvodljivosti - Faktoring 5.4 Racunovodstveni tretman faktoringa 5.4.1 Regulacija U Bosni i Hercegovini postoje dva racunovodstvena sistema, jedan u Federaciji BiH, a drugi u Republici Srpskoj. U Distriktu Brcko ova oblast jos nije regulirana zakonskim propisima, a subjekti koji predaju finansijske izvjestaje slobodno biraju propise jednog ili drugog entiteta. U FBiH, od 1998 su na snazi Racunovodstveni standardi Federacije BiH. Te Standarde je usvojio Zavod za reviziju i racunovodstvo Federacije BiH u svojstvu vladinog organa. Racunovodstveni standardi FBiH su u skladu sa Medjunarodnim racunovodstvenim standardima (MRS), medjutim, nisu identicni s njima. Iako su racunovodstveni standardi BiH najvecim dijelom u stvari prijevod Medjunarodnih racunovodstvenih standarda, postoje neki dijelovi gdje oni od njih odstupaju. Vazno je napomenuti da je neke Standarde usvojio i objavio MRSB, ali njih jos nije usvojio Zavod, niti u originalnoj niti u izmijenjenoj formi. To su: 39 ­ Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje), 40 ­ investiciona imovina, 41 ­poljoprivreda. U bliskoj buducnosti se ocekuje izmjena Zakona o racunovodstvu, kada ce se medjunarodni racunovodstveni standardi u potpunosti usvojiti. Slicno tome, od novog zakona se ocekuje da ce prenijeti neke nadleznosti za Zavoda za reviziju i racunovodstvo (ovjeru revizora, obuku, usvajanje i izmjene standarda, itd) na profesionalno udruzenje na nivou drzave BiH. Ovo udruzenje je trenutno u procesu ustanovljavanja (dva udruzenja, jedno iz Federacije BiH i drugo iz Republike Srpske su u procesu pridruzivanja). Vrlo vjerovatno da ce se novo Udruzenje na nivou BiH prijaviti u clanstvo IFAC-a. U Republici Srpskoj, racunovodstvene standarde je usvojila Federacija racunovodja i revizora, kao udruzenje gradjana. U pozadini ove situacije je najveci problem formalne prirode, sto je Ustavni sud Republike Srpske proglasio neustavnima neke odredbe Zakona o racunovodstvu i sve propise zasnovane na njima (medju njima i racunovodstvene standarde). Stoga je cijeli racunovodstveni sistem u RS bio doveden pod znak pitanja; medjutim, taj problem je nedavno rijesen tako sto su Udruzenju vracene nadleznosti koje je ranije imalo po Zakonu. Racunovodstveni standardi Republike Srpske su Medjunarodni racunovodstveni standardi, medjutim, veliki je vremenski jaz izmedju usvajanja i objave novih standarda i izmjene starih od strane MRSB-a, i prijevoda i objave novih standarda i izmjena starih standarda od strane Udruzenja. Nasuprot Federaciji, Standard 39 ­ Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, objavljen je u Republici Srpskoj. Pregled racunovodstvenih standarda sto se tice priznavanja i mjerenja potrazivanja i pozajmica u Federaciji BiH: Vrsta finansijskog instrumenta Trenutno vazeci standard Vazeci MRS (kod) u FBiH (u buducem periodu FBiH) KRATKOROCNA Kod, Cl. 66, 39 POTRAZIVANJA 77, 81, 118 i 128 KRATKOROCNE Kod, Cl. 66, 39 POZAJMICE 77, 81, 118 i 128 51 Studija izvodljivosti - Faktoring 5.4.2 Primjena racunovodstvenih standarda Nadalje u ovom tekstu, posto su standardi vezani za ovu materiju isti (u RS na osnovu Standarda 39, a u FBiH na osnovu Koda racunovodstvenih principa, te odredbi o razlicitim standardima) ili su vise-manje slicni, komentari ce se odnositi na oba entiteta. Kad je u pitanju faktoring u FbiH, najvaznije je da nije usvojen Standard 39 kojim bi se reguliralo priznavanje i vrednovanje finansijske aktive i pasive. Posto ovog standarda nema, priznavanje i vrednovanje finansijskih instrumenata se uglavnom obavlja na osnovu opstih odredbi Koda racunovodstvenih standarda (opsti okvir). Posto su potrazivanja, kao predmet faktoringa, finansijski instrumenti (MRS 39, definicija: "Finansijski instrument je svaki ugovor iz koga poticu finansijska aktiva jedne firme i finansijska pasiva i osnovni instrument druge firme"), ono sto je receno vise u tekstu se odnosi i na njih. Trenutno, u racunovodstvenim standardima nema nikakvih posebnih odredbi o priznavanju i vrednovanju potrazivanja. Medjutim, u nekim standardima se odista spominju potrazivanja u svezi s vrednovanjem ostalih elemenata finansijskog izvjestaja, ili se u njima daju definicije i kvalifikacije potrazivanja. To su sljedeci standardi: ??RS32­ Finansijskiinstrumenti:objavaiprezentacija,unjegovomparagrafu5kazese da se ugovorno pravo primanja novaca ili drugih finansijskih sredstava od druge firme takodjer smatra (izmedju ostalog) finansijskim sredstvom. ??RS18­ Prihodi,uodredbama7 ­ 11spominjesevrednovanjeprihodaporealnoj vrijednosti naknade koja je dobijena ili se potrazuje. Vec se odredbama RS 18, koje su primarno namijenjene priznavanju i vrednovanju prihoda, daje osnova za inicijalno priznavanje potrazivanja od kupaca. Ovaj oblik potrazivanja se stoga vrednuje kao realan iznos naknade koja se potrazuje, a koja se obicno odredjuje na osnovu sporazuma ili proizvoda. O naknadnom vrednovanju potrazivanja u RS FbiH se ne predvidja nista osobito. Pored gore navedenog teksta, moraju se na umu drzati odredbe Koda racunovodstvenih principa u FBiH koje se odnose na potrazivanja: ??45)Aktivaipasiva,prihodiirashodibisetrebalivrednovatinaosnovuprincipa zdravog razuma: ??66a)Aktivajesredstvokojejepodkontrolompravnoglicakaorezultatdogadjanjaiz proslosti, od koga se ocekuje buduci ekonomski prihod za to pravno lice. ??77)Stavkaaktivejetekucastavkaakoseocekujedaseonamozepretvoritiu gotovinu ili njene ekvivalente, prodata ili potrosena tokom redovnog poslovnog ciklusa tog pravnog lica ... ??118)Aktivasepriznajenabilansustanjakadapostanevjerovatnodaceodnjepoteci buduci ekonomski prihod za to pravno lice, i kada aktiva ima cijenu ili vrijednost koja se moze na pouzdan nacin izmjeriti. Kako je navedeno u gornjem tekstu, RS 39, kojim se definiraju kriteriji pocetnog vrednovanja i naknadnog mjerenja potrazivanja kao finansijskog instrumenta je vec objavljen u Republici Srpskoj. Zakljucak! I u FBiH i u RS pocetno vrednovanje potrazivanja je na nivou realnog iznosa naknade koja se daje. Razlika kod naknadnog mjerenja potrazivanja izmedju standarda u FBiH i u RS lezi u cinjenici da se standardima FbiH ne precizira izricito da se vrijednost potrazivanja treba reducirati u slucaju da knjizna vrijednost prevazilazi procjenu naknadivog iznosa, nego ova obaveza slijedi iz 52 Studija izvodljivosti - Faktoring odredbe Koda racunovodstvenih principa. U RS, to je predvidjeno u paragrafu 109 standarda 39. 5.4.3 Primjeri Standardi koji se odnose na ovo pitanje su vise-manje isti (u RS na osnovu Standarda 39, te u FBiH na osnovu Koda racunovodstvenih principa i na osnovu odredbi razlicitih standarda). Time se omogucavaju dalji primjeri i komentari koji se odnose na oba entiteta. Zbog poreskih ogranicenja, kako je gore opisano, umanjenja od vrijednosti potrazivanja se trenutno rijetko primjenjuju u FBiH, iako je to, kako smo vidjeli, obavezno po racunovodstvenim standardima. Racunovodstveni metod Obicno se u BiH, kada je u pitanju naknadno vrednovanje potrazivanja, period naplate procjenjuje u odredjenom roku (obicno na kraju racunovodstvenog perioda), a njihova vrijednost se u skladu s tim umanjuje, uz odgovarajuce uvecanje troskova. To se radi putem uskladjivanja vrijednosti potrazivanja. Na bilansu stanja, potrazivanja su prikazana kao neto vrijednosti (pocetno priznati iznos potrazivanja umanjen za iznos uskladjene vrijednosti): Racuni potrazivanja 50.000 Procjena 10% od potrazivanja ostace nenaplaceno Knjizenje: Troskovi problematicnog dugovanja 5.000 Rezervacija za problematicne racune 5.000 Troskovi se ukljucuju u bilans uspjeha (5,000), te ce se uskladjeni iznos potrazivanja (45,000) prikazati na bilansu stanja. U slucaju da se potrazivanja naplate prije kraja racunovodstvenog perioda, troskovi i uskladjivanje datog iznosa se ponistavaju. Troskovi problematicnog dugovanja - 5.000 Rezervacija za problematicne racune - 5.000 Ako se potrazivanja naplate u toku narednog racunovodstvenog perioda, prihod se priznaje i uskladjena vrijednost se smanjuje: Iznos uskladjenih potrazivanja 5.000 Prihod 5.000 Ako je procjena da se (pojedini) racuni potrazivanja sigurno nece naplatiti, uskladjivanje se vrsi direktnim otpisom tih potrazivanja. Troskovi problematicnog dugovanja 5.000 Racuni potrazivanja 5.000 Kako je generalno poznato, faktoring se u BiH ne koristi u praksi, te stoga i nema racunovodstvenog prikaza takvih transakcija. Racunovodstveni trezman bio bi u skladu sa standardima navedenima u gornjem tekstu. 53 Studija izvodljivosti - Faktoring 5.4.4 Platne transakcije sa inostranstvom Izvjestajna valuta u oba entiteta BiH je konvertibilna marka (KM), te se sve transakcije obavljane u bilo kojoj stranoj valuti trebaju prikazati u domacoj valuti (KM). Utjecaj kursa za razmjenu stranih valuta na imovinu, obaveze, te prihode i rashode domacih lica koja obavljaju transakcije placanja u stranoj valuti se definiraju u Racunovodstvenom standardu 21 ­ Utjecaj kursa stranih valuta (u RS MRS 21 je preuzet u potpusnosti, a u FBiH je pretrpio neke manje izmjene). Ovdje bi trebalo napomenuti da je domaca valuta fiksirana za euro putem mehanizama valutnog odbora (vjerovatno ce to ostati tako tokom duzeg buduceg vremenskog perioda), i stoga do takvog utjecaja moze doci samo u slucaju transakcija koje se ne obavljaju u eurima. U ovoj oblasti nema dodatnih racunovodstvenih propisa. Stoga, u skladu s propisanim tretmanom, potrazivanja u stranoj valuti se zavode po prosjecnom kursu Centralne banke BiH (CB) na datum transakcije. Na dan bilansiranja, pozitivne ili negativne kursne razlike se utvrdjuju poredjenjem prosjecnog kursa CB na daj dan, uz inicijalno priznatu vrijednost potrazivanja. Nakon toga, na dan naplate potrazivanja, iznova se priznaje prihod ili rashod (zavisno od prosjecnog kursa CB) koji proizilaze iz promjena u kursu strane valute. Kad je u pitanju faktor koji vrsi otkup potrazivanja u stranoj valuti od domacih pravnih lica, takav tretman transakcija sa stranom valutom bi trebao za sobom vuci neophodnost uskladjivanja vrijednosti potrazivanja koja su otkupljena na dan bilansa i na dan naplate datih potrazivanja. 5.5 Preporuke 5.5.1 Porez na prihod preduzeca ??Otpispotrazivanja: Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na prihod u FBiH mora se po toj temi izmijeniti. Obaveza utuzivanja duznika za dospjela a neplacena potrazivanja u svrhu priznavanja otpisa kod oporezivanja trebala bi biti iskljucivo po nahodjenju povjerioca. Inace, pored gubitka po iznosu potrazivanja, povjerilac ima jos i da plati porez na gubitak ili da snosi pravne troskove za nenaplaceni iznos. ??Aktivnostivezanozasacinjavanjeipotpisivanjeugovoraoizbjegavanjudvostrukog oporezivanja, na osnovu modela OECD, sa susjednim zemljama i vaznijim trgovinskim partnerima, su trenutne potrebe koje se trebaju ubrzati. ??TrebanacinitiizmjeneuZakonuoporezunaprihodpreduzecauFBiH ucilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja (za profit zaradjen u RS). ??TrebadrzatinaumudasuutokupripremezausvajanjenovogZakonaooporezivanju privrednih preduzeca u FBiH. Treba uociti i rijesiti nedostatke ovog zakona (barem u ovom smislu). 54 Studija izvodljivosti - Faktoring 5.5.2 Porez na promet ??Neophodnojeuskladitiodredbeentitetskihzakonaoporezunaprometusmislu izbjegavanja dvostrukog oporezivanja za usluge koje se pruzaju u sklopu medjuentitetske razmjene. ??Definiranjemfaktoringakaofinansijskeinstitucijekojadobivadozvoluzaradod Agencije za bankarstvo, sigurno je da bi kamata po faktoring pozajmicama uzivala isti tretman kao i kod bankovnih pozajmica (bez oporezivanja). ??Kadjeupitanjuoporezivanjepreduzeca,moraseimatinaumudaceuskorobiti uveden porez na dodanu vrijednost. Zakon o PDV-u bi trebao biti jedinstven za cijelu BiH. Trenutno nije poznato kakav ce biti tretman faktora i usluga koje oni pruzaju. Preporuke u ovom smislu prekoracuju obim ove studije; medjutim, mora se zapamtiti da bi institucionalni princip izuzimanja, koji bi ukljucio djelatnost faktoringa iskljucivo ostalim poreskim obveznicima, za rezultat imao odredjeni kaskadni efekat. Iako bi takav pristup mogao biti opravdan tokom pocetnih faza (najvise iz tehnickih razloga), izgleda da takav tretman, u slucaju da se usvoji, ne bi trebalo odrzavati nakon proteka pocetnih faza. 5.5.3 Racunovodstvo ??PreporukajedaseusvojeiprimjenjujuMRSucijelojBiH,stocepostatirealnostu skoroj buducnosti. Naime, trenutno je u pripremi zajednicki Zakon o reviziji i racunovodstvu, kojim se obezbjedjuje primjena Medjunarodnih racunovodstvenih standarda u cijelojBiH. ??Principomzajednickihulaganjauosnivanjufaktoringkompanijatrebalabiseosigurati tehnologija rada i u ovoj oblasti. 55 Studija izvodljivosti - Faktoring 6 STRATEGIJA, POSLOVNA POLITIKA I OPSTE PREPORUKE Helmut Paris, Ph.D. 6.1 Strategija Osnovni zadatak Obezbijediti BH kompanijama sa izvoznom orijentacijom prilagodjene usluge u polju trgovinskog finansiranja u smislu zadovoljavanja interesa osnivaca-akcionara. Operativni ciljevi Operativni ciljevi novostvorene kompanije bi se generalno mogli definirati na sljedeci nacin: ??PruzitinovefinansijskeuslugeposlovnojzajedniciuBiH ??PostatipostovanafinansijskainstitucijauBiHuoblastitrgovinskogfinansiranja ??Pomocidomacimbankama-partnerimadaodrzeimidzmodernog,aktivnoginstituta okrenutog ka klijentima, spremnog da podrzi potrebe poslovnih klijenata sirom Srbije, uz poseban naglasak na medjunarodno poslovanje ??IspunitistrateskiciljmedjunarodnogfaktoringpartneradasebudeprisutnonaBH trzistu Strateski ciljevi ??Ustanovitiadekvatnuorganizacionustrukturu,standardneprocedureikontrolne mehanizme ??Stvoritiredovnubazuklijenatausmisluizvoznihfirmi ??Nastupitinamedjunarodnimtrzistimafaktoringa,ustanovitikorespondentskeodnosesa vodecim faktoring organizacijama ??Posticiizvozniobrtufaktoringuod ??EURO4milionau2004. ??EURO10milionau2005. ??EURO20milionau2006. ??Stvoritiuslovezauvodjenjedomacegfaktoringaiuvoznogfaktoringa,nakonuspjesnog realiziranja izvoznog faktoringa ??Dosticitackupozitivnenuleudrugojpunojposlovnojgodini ??Uciu clanstvoFactorsChainInternational(Medjunarodnilanacfaktora) 6.2 Poslovna politika Plan kadrovskih resursa U pocetnom periodu novoosnovane faktoring kompanije, broj uposlenih ce biti na minimumu onih koji se smatraju neophodnima za nesmetano obavljanje planiranih aktivnosti. To ce biti: ??Generalnidirektor ??Direktorzamarketingiodnosesklijentima ??Visireferentzaracunovodstvoiknjigovodstvo 56 Studija izvodljivosti - Faktoring ??Visireferentzafaktoring ??Administrativniasistent Pored toga, visi referent za faktoring ce biti poslat na odredjeni period od barem dvije godine od strane medjunarodnog faktora partnera i akcionara. Zavisno od nivoa rasta poslovanja, moze se razmatrati mogucnost uposljavanja jos jednog referenta za faktoring, u cilju pruzanja pomoci visem referentu za faktoring kod obavljanja zadataka vezanih za obradu faktoring dokumentacije. Platna struktura ce se zasnivati na tarifnom sistemu slicnom onome koji se koristi u BH akcionarskim bankama i obuhvatace platu kao i obavezno zdravstveno i penziono osiguranje. Obim poslovanja Novoosnovana faktoring kompanija ce se na pocetku primarno angazirati u IZVOZNOM faktoringu. Domaci i uvozni faktoring se mogu obavljati od slucaja do slucaja, po prethodnom odobrenju Nadzornog odbora. Aktivnosti u okviru izvoznog faktoringa bi bile sljedece: ??Otkuppotrazivanja(neobezbijedjenihpotrazivanjaproizaslihizprodajerobaipruzanja usluga na otvorenom racunu). Kategorija roba: potrosacka roba, sklopovi i polugotovi proizvodi za proizvodnju, turizam i transportna grana, usluge, ugostiteljstvo, farmakologija, metalna roba, lake masine, itd. o Maksimalan rok otplate: 90 dana o Maksimalno avansno finansiranje prodavcu (izvozniku): 80% dospjelog salda na potrazivanja koja nisu u docnji. o Prodavci moraju u ugovor o faktoringu ukljuciti sve isporuke pojedinom kupcu ili cak i svim kupcima u konkretnoj odredisnoj zemlji. ??Otkupostalihkratkorocnihpotrazivanjaodslucajadoslucaja,kojiproizilaziizizvoznih roba i usluga. Ovdje su obuhvacena potrazivanja obezbjedjena akreditivom, akceptnim nalogom banke, mjenicom, promesom, itd, ako su ovi dokumenti izdati i/ili potvrdjeni (avalom, akceptnim nalogom) od strane prestizne medjunarodne banke. Politika cijena ??Kamatnastopa U slucaju faktoringa bez prava na zalbu i stoga prijenosa platnog rizika na inostranog uvoznog faktora [kod nespornih isporuka], kamatna stopa koja se obracunava prodavcu (izvozniku) bice uporediva sa vazecim kamatnim stopama koje obracunavaju banke u Srbiji svojim korisnicima kredita. Stopa se moze uvecati po nahodjenju generalnog direktora, ako prosjecni rok placanja prelazi uobicajenih 30, 60 ili 90 dana, zavisno od obima poslovanja i od mogucnosti refinansiranja u preduzecu. ??Provizijazafaktoring Provizija za faktoring koju placa prodavac (izvoznik) sastoji se od dijela koji obracunava izvozni faktor za preuzimanje rizika i naplatu s jedne strane, te od dijela odredjenog od strane izvoznog faktora, s druge strane. Sveukupna provizija za faktoring je obicno od 1do 2% i obracunava se na 100% vrijednosti potrazivanja koja se predaju izvoznom faktoru. Struktura provizija za faktoring varira zavisno od obima poslovanja i roka otplate potrazivanja. Provizije za faktoring takodjer mogu varirazi zavisno od odredisne zemlje izvoza, npr, 57 Studija izvodljivosti - Faktoring kod prodaje u zemlje gdje uvozni faktori obicno obracunavaju vise provizije od prosjecnih. ??Provizijazaobradu Izvozniku se obicno obracunava iznos od EURO 6 ­ 12 po fakturi, kao provizija za obradu. Politika finansiranja ??Vlastita sredstva ??Refinansiranjekoduvoznihfaktora ??Domaca i strana trzista novca. Politika finansiranja ce se rukovoditi politikom dovodjenja neto kamatne marze na maksimalan nivo. Politika rizika ??Finansiranje U pogledu finansiranja potrazivanja, novoosnovana faktoring kompanija ce redovno vrsiti svoje poslovanje na principu bez prava na zalbu, pod uslovom da se rizik placanja (del credere) prenosi na uvoznog faktora. Kompanija u principu nece finansirati izvozne transakcije koje nisu pokrivene uvoznim faktorima koji bi preuzeli rizik placanja. U izuzetnim slucajevima, takve transakcije se mogu sprovesti samo sa pravom na zalbu prodavcu i pod uslovom da je ta kompanija (prodavac) ona koja prioritetno preuzima rizik. ??Naplata Kompanija obavlja naplatu potrazivanja bez ukljucenog rizika. Rizik placanja preuzimace se samo ako je sporazumno dogovoren prijenos rizika na uvoznog faktora, ili ako rizik ostaje na prodavcu. Do odstupanja od ovog pravila moze oci samo u izuzetnim slucajevima. Izvedbeni rizik je u iskljucivoj odgovornosti prodavca (izvoznika). U cilju pokrica ovog potencijalnog rizika, cesto ce se vrsiti pracenje boniteta prodavca. ??Rizikvalute Kompanija ce pokusati minimizirati i neutralizirati rizik valute koji bi mogao proizaci iz cinjenice da ona vodi svoje poslovanje uz insistiranje na zakljucivanju takvih ugovora o faktoringu sa svojim klijentima, u skladu sa tim koji valutni rizik (profit ili gubitak zbog porasta ili pada u vrijednosti domace valute u odnosu na stranu valutu) ce biti prenesen na nju. Nadalje, izvoznici ce se finansirati u istojvaluti u kojoj su predmetna izvozna potrazivanja. Kompanija ce nadalje pokusati da uskladi valutnu strukturu aktive i pasive s ciljem izbjegavanja valutnih razlika i rizika koji bi iz toga mogao proizaci. ??Rizikkamatnestope Kompanija ce pokusati na minimum svesti ili neutralizirati rizik kamatne stope uskladjivanjem vrste kamatne stope po konkretnoj transakciji koja se finansira sa vrstom kamatne stope koja se placa za sredstva refinansiranja. ??Rizikdrzave Posto ce pretezna vecina transakcija (izvozni faktoring), kako se ocekuje, ukljucivati partnere (faktore i kupce) u zemljama sa beznacajnim rizikom drzave (politicki, ekonomski rizik), ne razmatraju se nikakve posebne mjere opreza u smislu zastite 58 Studija izvodljivosti - Faktoring kompanije od ove vrste rizika. Medjutim, u slucaju izvoza u zemlje sa visim rizikom drzave, kompanija ce pokusati da minimizira izlozenost dajuci prodavcima avansno finansiranje i druge linije, ali uz rocnost kracu nego obicno. ??Rizikuvoznogfaktora U cilju minimiziranja ove vrste rizika, kompanija ce raditi na ustanovljavanju i odrzavanju poslovnih odnosa sa odabranim organizacijama u oblasti faktoringa samo i osobito sa clanicama FCI sa dobrom reputacijom. 6.3 Finalna analiza i opste preporuke Zakon o obligacionim odnosima i Zakon o bankama ne postavljaju nikakve prepreke za faktoring. Po cl. 39 Zakona o bankama, banke mogu obavljati funkciju faktoringa, knjizenje, i naplatu potrazivanja, kao i del credere zastitu. Factoring kao osnovna djelatnost novoosnovane firme moze se obavljati u okviru postojeceg pravnog sistema. Za registraciju funkcije finansiranja postoji broj 65.2265.2220 "ostale djelatnosti kreditiranja regulirane posebnim propisima", naveden u "standardnoj klasifikaciji djelatnosti u FBiH". Faktoring kompanija postupa pod "rezimom ugovora o pozajmici", a nema pravnih ogranicenja za kreditiranje. U pocetku bi faktoring preduzece trebalo ustanoviti kao drustvo ogranicene odgovornosti. Nakon sto se poslovanje solidno uspostavi, drustvo ogranicene odgovornosti se moze reorganizirati kao akcionarsko drustvo. Preporucuje se napraviti zajednicku investiciju izmedju domace banke i iskusne medjunarodne faktoring kompanije. Ucesce IFC u akcionarskom kapitalu bi trebalo biti dobrodoslo. U cilju uclanjenja u lanac Factors Chain International potreban je akcionarski kapital od Euro 2 miliona. Ucescem u ovom Lancu, novoosnovana firma ce moci raditi na BH izvoznim poslovima na vrlo obezbijedjen i svrsishodan nacin. Nakon ustanovljavanja solidne djelatnosti u oblasti faktoringa u BiH, Ministarstvo finansija i Agencija za bankarstvo bi trebali dobiti nadleznost reguliranja poslovanja u oblasti faktoringa. Ovo bi za rezultat trebalo imati da se faktoring kompanije definiraju kao "finansijske organizacije" u nadleznosti Centralne banke, te da se definira potreba za izdavanjem dozvole za njihov rad i njegovom kontrolom od strane Agencije za bankarstvo. Preporucuju se unapredjenja u smislu brzine sudskih procedura. Otpis potrazivanja: Pravilnik o primjeni Zakona mora se izmijeniti u ovom smislu. Obaveza utuzenja duznika za docnju u placanju potrazivanja u svrhu reorganizacije otpisa kod oporezivanja trebala bi zavisiti od nahodjenja povjerioca. Inace, pored gubitka iznosa potrazivanja, povjerilac ima i da plati porez na gubitak ili da snosi sudske troskove za nenaplativa potrazivanja. 59